LAT - ЋИР

Oznaka: mentalno zdravlje

Iza duge

Cvijet koji raste u procijepu betona na ulici

Depresija po klasifikaciji spada u poremećaje afekta ili raspoloženja. Glavni simptom je promjena raspoloženja, a sekundarna obilježja poremećaji nagona i kognicije. Simptomi poremećaja raspoloženja dijele se na emocionalne, motivacijske, ponašajne, tjelesne i kognitivne. Depresija, osim sniženog raspoloženja, uključuje oskudnu emocionalnu reakciju, gubitak volje, inicijative, energije i interesa, osjećaj krivice te smetnje nagona. Najčešći je psihijatrijski poremećaj ne samo u klasifikaciji poremećaja raspoloženja, nego i poremećaja općenito. Njena ekspresija može široko varirati, ali prateće karakteristike depresije mogu se smatrati osnovnim i univerzalnim. Na afektivnom nivou, depresivna osoba se osjeća tužno i manjka joj motivacije za poduzimanje akcija, a na kognitivnom nivou vrlo je pesimistična u procjeni uspjeha utjecaja na okolinu. Na ponašajnom nivou, depresivna osoba je manje aktivna, najčešće s gubitkom apetita i seksualnog nagona. Simptomi se najčešće pojačavaju vremenom i mogu dovesti do suicidalnosti… Ovo je objašnjenje mog svakodnevnog stanja i načina života otkako pamtim sebe.

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 20: „Zdrav odnos i ljubav ne stvaraju rane“

Dragi svi/e,
čitam vaša pitanja i toliko sam ponosan na vašu odlučnost, hrabrost, spremnost da govorite i dijelite svoje priče, ali i da samostalno istražujete i upoznajete sebe, te brinete o svom mentalnom zdravlju i tražite puteve ličnog rasta i razvoja.
Ja sam i dalje tu za vas, slobodno mi pišite, odgovori stižu brzo!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog i edukant iz psihoterapije

Pitaj psihologa

Intervju s dr. Milom Jevtićem: „Mentalno zdravlje se neguje baš kao i sve drugo“

Dr. Mile Jevtić je ljekar na specijalizaciji iz psihijatrije. Kroz dosadašnji rad s osobama koje imaju neke od mentalnih problema i tegoba, posebno se zainteresovao za problematiku iz spektra psihotičnih i afektivnih poremećaja, kao i za forenzički aspekt mentalnih poremećaja. U svom radu nastoji nikada da ne zaboravi na prevenciju jer mentalno zdravlje, kako on navodi, nikada ne možemo shvatiti kao odredište, već kao proces. U intervjuu za „Karike.ba“ nastoji „slomiti“ predrasude kada je u pitanju pričanje o mentalnom zdravlju, te dekonstruisati jedan od najčvršćih tabua, a to je odlazak kod psihijatra i traženje stručne pomoći kada je u pitanju mentalno zdravlje. Uputio nas je i u izazove liječenja medikamentima, te se dotaknuo i psihoterapije kao dobre, efikasne i ravnopravne metode u psihijatriji.

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 16: „Seksualnost i ostali tabui“

Dragi/e psiholjupci/psiholjupke,
napisao sam vam nove odgovore koji se nalaze u ovom tekstu. Iznova me fascinirate i motivišete svojom hrabrošću da podijelite svoje priče, spremnošću da ih podijelite s drugima, te znatiželjom i voljom da se upoznate i brinete o svom mentalnom zdravlju. Slobodno mi pišite i dalje, tu sam i dalje za vas i radujem se prilici da ponudim odgovore na sve vaše dileme, izazove, probleme i psihičke tegobe iz ugla svoje profesije psihologa. Ukoliko se više interesujete za proces psihoterapije, preporučujem vam da pogledate intervjue koje sam radio sa psihoterapeutkinjama različitih škola i pravaca, a koji se nalaze na portalu „Karike“.
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog

Ne karikiramo

Elma Omersoftić, psihoterapeutkinja: Kada igramo igre, izbjegavamo stvarnu intimnost i bliskost s drugim ljudima

U drugom tekstu serijala Razgovori sa psihoterapeutima, Ognjen Pjano razgovara s Elmom Omersoftić, psihologinjom i psihoterapeutkinjom o transakcionoj analizi – savremenoj teoriji ličnosti i psihoterapijskom pravcu, koji u svijetu a i kod nas nudi već dugogodišnja i ozbiljna istraživanja o razvoju ličnosti, međuljudskoj komunikaciji kao izvoru zaliječenja ali i patnje, o životnom skriptu kao nesvjesnom zapisu formiranom u ranim godinama života koji nas tako snažno „vodi“ u sadašnjosti, često i protiv naše volje.

Ima veze... Ne karikiramo

Dr. Nina Krajnik, lakanovska psihoanalitičarka: Nesvjesno – najvažnija knjiga koju možete pročitati

Želeći vam približiti različite psihoterapijske pravce i tako produbiti vaše znanje o psihoterapiji, Ognjen Pjano, psiholog naše stalne rubrike „Pitaj psihologa“, donosi vam prvi u nizu razgovora sa psihoterapeutima. Sa psihoanalitičarkom Ninom Krajnik razgovorao je o tome šta je psihoanaliza, a šta psihoterapija, te kako taj proces izgleda u praksi. Krajnik govori o simptomima, ljubavi i njenim potencijalima, pokretu Lakan Balkan i psihoanalitičkoj politici te o nesvjesnom kao najvažnijoj knjizi koju možemo pročitati.

Ne karikiramo Sve ovo ja

Psihoterapija kao prva stepenica rada na sebi

Anksioznost mi se prvi put javila već na trećoj godini studija. Tada je bilo apsurdno da se priča, kao što se danas, 10 godina od tada (2021. godine), priča. Počelo je iznenada. Izgubila sam apetit, osjetila slabost i bezvoljnost. Reklo bi se, baš kao i proljetni umor. Dan za danom, sve manje sam jela i sve manje pričala. Zatim sam i sve manje tečnosti unosila. Izolovala sam se, ostajala sama, bez da mi je iko trebao. Smetali su mi ljudi koji se smiju, kojima je dobro, koji su pozitivni. Stezalo me u grudima svaki put kada bih pomislila da s nekim treba kafu da popijem i da pričam o bilo čemu. Fizička aktivnost se svela na minimum.

  • Avatar photo indira-m
  • 21.04.2021
  • 0 Comments
  • 97 Views
Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Amina Madžak: Aplikacija za mentalno zdravlje “D-app”

Riječ je o ideji „D-App“ koja predstavlja najnoviji patent kada su u pitanju zdravstvene aplikacije. Ideja se zasniva na tome da korisnici imaju mogućnost kontaktirati i razgovarati sa stručnom osobom iz polja mentalnog zdravlja, i na taj način potražiti savjet za svoje trenutno stanje. Važno je naglasiti da rad aplikacije, pored usluge koju pruža, nastoji destigmatizirati društvo i učiniti građane slobodnima da se pored ove prilike za pomoć obrate u zdravstvenim ustanovama / centrima za mentalno zdravlje. Rad aplikacije nadziru i vrše stručne osobe, psiholozi/psihijatri iz domova zdravlja s kojima smo potpisali ugovore o suradnji, a nastojimo da je proširimo u sve domove zdravlja u našoj domovini. Krajni cilj aplikacije je pomoći korisnicima da se edukuju, posavjetuju sa stručnjacima, ali i da na kraju smanjimo broj suicida.

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 12: „Umijeće samoprihvatanja“

Dragi/e psiholjupci,
nastavljamo dalje s našom malom i skromnom edukacijom o mentalnom zdravlju kroz vaša sjajna i inspirišuća pitanja i moje odgovore.
Odlučio sam da vam u narednom periodu napišem par tekstova o psihoterapiji: odakle uopšte ta nauka o „duši“ i umijeće „liječenja razgovorom“, koji sve „pravci i škole“ nam stoje na raspolaganju i šta svaki od njih nudi, koliko traje taj proces i šta možemo da očekujemo od psihoterapije. Često se u svojim odgovorima referišem na razne psihoterapijske pravce, te vam i taj metod rado preporučujem kada je u pitanju rad na sebi, te osjećam potrebu da vam sve to ukratko predstavim.
Pišite mi i dalje, tu sam za vas!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, psiholog

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 9: Spremni/e za promjene!

Dragi i drage,
Kao što sam i obećao, novi odgovori su već tu! Vaša energija me podstiče da tragam za odgovorima, da zajedno promišljamo i da se edukujemo o našim unutrašnjim svjetovima, i da gradimo hrabrost i snagu za promjene!
Da ne bih s ovim uvodom previše ulazio u ulogu psihologa-poete-spisatelja koji vam odgovara gledajući u daljinu kroz prozor i pijući svoj caffe latte u starom, širokom vintage džemperu, vi pročitajte odgovore na svoja pitanja, šaljite ih i dalje, te ako sam ostao nedorečen ili ukoliko vas nisam dovoljno dobro shvatio, slobodno napišite pitanje ponovo, a ja idem pisati nove odgovore!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, psiholog

Pitaj psihologa Vidiš da smiješ

Ko je, zapravo, Ognjen Pjano – psiholog (Karika)?

Ne volim projektovati budućnost, posebno na megalomanski način. Dovoljno je da sam tu, da neko uvijek može da podijeli dio sebe koji ga muči, da se informiše o nekim aspektima prevencije i zaštite mentalnog zdravlja, te se možda ohrabri otići kod psihologa ili otpočeti proces psihoterapije. Mali, a ipak veliki i značajni koraci ove rubrike na Karikama.

Ima veze... Sve ovo ja

Ljepota, kompleksi, Instagram

Kompleksi se javljaju između stvarne slike našeg tijela i idealizovane slike kako bi naše tijelo trebalo da izgleda. Trebalo? Zar postoji način na koji nečije tijelo treba da izgleda? Sudeći prema Instagramu i onome što nam serviraju utjecajne ličnosti, mediji, beauty magazini, postoji samo jedan ideal ženskog i muškog tijela. Kako se kao mlada osoba pozicionirati u odnosu na ideale ljepote promovirane na društvenim mrežama?