Nermana Arnautović, Autor na Kar!ke

Elvedin Nezirović: O čemu se napokon može govoriti?

Ono o čemu se ne može govoriti posljednji je objavljeni roman Elvedina Nezirovića iz 2021. U podnaslovu autor obavještava da je to novo poglavlje Boje zemlje, njegovog ranije objavljenog djela. Roman je napisan kao autobiografija budući da je za Nezirovića pisanje iscjeliteljski posao: ono liječi, privija rane i olakšava dušu, ali je i način da se društvu otvoreno kaže sve što ga sljeduje. Roman je podijeljen u dva dijela – prvi dio tiče se prijeratnog i ratnog djetinjstva, a drugi opisuje situaciju u poslijeratnoj Bosni. Između ta dva dijela stoje i dva Elvedina – Elvedin kao dijete i Elvedin kao odrastao čovjek koji i piše knjigu. Iako nas životni tok vodi od dječijeg k odraslom dobu, Elvedin svoju knjigu piše retrospektivno budući da su teme o kojima nije dotad mogao govoriti još iz dalekog djetinjstva. One su ujedno njegove bolne tačke koje želi pročistiti i napokon ih pustiti da zacijele.

Ne karikiramo

Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

Kao jedan od načina na koji možemo pomoći humanistici da postane zapaženija i cjenjenija u današnjem svijetu jeste osvješćivanje potrebe o njenoj važnosti. S tim u vezi stoji i profit koji mora prestati biti glavna motivacija u izboru studija i uopće zanimanja kod mladih ljudi. Kada osvijestimo tu potrebu, onda dolazi i razbijanje stereotipa o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima. To će pomoći mladima da bez straha od osude ili omalovažavanja slijede svoja interesovanja, talente i vještine, a samim tim i da s vremenom kreiraju i tržište na kojem će plasirati svoja ostvarenja. U tome im, svakako, može pomoći i IT sektor. Osim toga, potrebno je osavremenjivanje studija na kojima se izučavaju humanističke nauke. Mogućnost lakšeg kombiniranja s drugim studijima također bi doprinijelo popularizaciji humanistike. A uz to ide i nužno podizanje glasa humanista. Studenti humanističih nauka, kao i historičari, jezičari, filozofi, književnici i drugi umjetnici moraju u ovoj sveopćoj kakofoniji progovoriti o svom značaju i ulozi danas te skrenuti pažnju na opasnosti koje prijete svijetu koji se odrekne svojih humanističkih disciplina, stava je profesorica Skopljak.

Sve ovo ja

Faruk Šehić – Greta: život u fotonskoj supi (ne)poznatih nam dimenzija

Greta – balada o Migfoldu / tamni, emocionalni transrealizam govori o mogućnosti prevazilaženja ratnih trauma posredstvom mašte i književnosti. Polazeći od vremena Jugoslavije, kojoj se autor na više mjesta u knjizi vraća, okosnicu ove duže pripovijetke ili romana (možda najbolje knjige) čine ratna dešavanja u Bosni 90-ih godina. Ovakvim definiranjem radnje mogli bismo lahko zaključiti da je to još jedno u nizu pričanja o nemilim događajima, ali ona to ipak nije. Rat u dječakovoj svijesti – neimenovani narator – predstavlja putovanje kroz vrijeme i prostor zahvaljujući umijeću čitanja knjiga.

Ne karikiramo

„Ponos i predrasude“: Feminizam Elizabeth Bennet u engleskom patrijarhalnom društvu 19. st.

Gospodin i gospođa Bennet roditelji su pet neudatih kćeri – Jane, Elizabeth, Mary, Kitty i Lydije. Kad na obližnje imanje stigne bogati gosp. Bingley sa svojom sestrom i prijateljem Fitzwilliamom Darcyjem, gospođa Bennet počet će maštati da jednu od svojih kćeri uda za njega. Sve počinje balom na kojem gosp. Bingley upoznaje Jane, a gosp. Darcy Elizabeth…

Sve ovo ja

Me’med, crvena bandana i pahuljica: čovjek, sjećanje i zaborav

Roman s ovakvom trodijelnom strukturom omeđen je s jedne strane Me’medom, a s druge Sanjom. U sredini knjige nalazi se mladi Harunov život. Njemu otac ostavlja svoje bilješke da ga podsjećaju na jezik, kulturu, porijeklo i ljubav, te da ga tako udalje od samoće koju svaki čovjek svjesno ili nesvjesno u sebi čuva. Me’med, crvena bandana i pahuljica roman je koji nas vraća našoj unutrašnjosti da bismo otkrili šta to zaista imamo i da li iza nas išta na kraju ostane.

Ne karikiramo

Lift marke Schindler: svjedok, saučesnik i(li) ubica?

Nermana Arnautović u novom prikazu knjige piše o romanu „Šindlerov lift“ Darka Cvijetića. Jer Crveni soliter doista bijaše sastavljen od...

Ne karikiramo

„Mliječni zubi“ L. Bastašić – jedinice za mjerenje poremećene ravnoteže djetinjstva

Ivo Andrić jednom je zapisao: Cijelog se vijeka liječimo od nesretnog djetinjstva. Tu ideju u svojoj knjizi Mliječni zubi (2020) dosljedno slijedi Lana Bastašić. Knjiga se sastoji od dvanaest priča, koje su većinom ispričane iz dječije perspektive, tako da možemo pratiti njihove kratke, ali upečatljive ispovijesti čiji nas reci vode u svijet dječijih problema, tajni, nada i strahova. Bastašić nas vraća u dane u kojima smo pod svačijim utjecajima usvajali znanja i navike koje su se nastavile i danas, u svijetu „odraslih“, kako bismo ih propitali te, možda, i odbacili.

Ima veze...

Kintsugi tijela: priča iz mjesta zarezanih žiletom

Senka Marić napisala je prvi roman 2018. godine kako bi u njega sažela svoju dugogodišnju bitku s karcinomom dojke. Kintsugi tijela najprije je njena autobiografska priča, a potom moguća priča svake žene koja je u svom tijelu u karcinomu pronašla ili još uvijek nalazi (ne)prijatelja. Međutim, granica ne staje s posljednjim stranicama knjige jer je ona namijenjena svakom čovjeku, bio on muškarac ili žena, dječak ili djevojčica, bolestan ili zdrav.

Ima veze...

Deset važnih lekcija serije The Handmaid’s Tale o kojima bismo trebali razgovarati

Sluškinjina priča (The Handmaid’s Tale) američka je TV serija od četrdeset epizoda podijeljenih u četiri sezone (2017-2019). Radnja se odvija u Gileadu, totalitarnoj državi koja se prostire na teritoriji SAD-a čijoj je upravi nekada i pripadala. Gilead je ortodoksna kršćanska država 21. stoljeća koja nastoji povećati stopu nataliteta. Radnja prati život June Osborne koju je Gileadova vojska uzela kao ratni plijen osvojivši Boston. June je isto što i Bilha – sluškinja čiji je glavni zadatak rađati djecu porodici kojoj je dodijeljena. Offred (poslije Ofjoseph) isto je što i Ofjakov –jedna od žena koje su silovali muškarci poput Freda Waterforda i Jakova, u ime Boga. Praise be!

Vidiš da smiješ

Itake: kad povratak kući postane odlazak od nje

Itake (2020) je prvi roman Benjamina Bajramovića. Naslovom upućuje na grčki ep Odiseja, u kojem glavni istoimeni lik po povratku iz Trojanskog rata deset godina luta oko svoje rodne Itake. Arhetipske motive iz ovakvih i sličnih klasičnih djela pronalazimo u savremenoj književnosti, koja ih potom obrađuje na sebi svojstven način. Tako su i u Bajramovićevom romanu oni slobodno i kreativno smješteni u kontekst bosanskohercegovačkog društva 21. stoljeća.

Sve ovo ja

Moja priča o hidžabu – sloboda se krije u nama, ne u odjeći koju nosimo

Ovo je priča čiji početak i kraj ne želim smjestiti ni u jedan vremenski ni prostorni okvir. Ona je duhovna, a vjerujem da se ništa duhovno ne treba potčinjavati onome što su kreirali ljudi. Za Boga ne postoji granica. Zašto onda da i svoju ljubav prema Njemu ograničavamo onim što nas sputava u njenom iskazivanju? Ovo je priča o mom duhovnom putovanju, pravu i izboru da onako kako sam živjela s hidžabom, danas živim bez njega.

Vidiš da smiješ

Zlatna Karika Amina Madžak: Aplikacija za mentalno zdravlje “D-app”

Riječ je o ideji „D-App“ koja predstavlja najnoviji patent kada su u pitanju zdravstvene aplikacije. Ideja se zasniva na tome da korisnici imaju mogućnost kontaktirati i razgovarati sa stručnom osobom iz polja mentalnog zdravlja, i na taj način potražiti savjet za svoje trenutno stanje. Važno je naglasiti da rad aplikacije, pored usluge koju pruža, nastoji destigmatizirati društvo i učiniti građane slobodnima da se pored ove prilike za pomoć obrate u zdravstvenim ustanovama / centrima za mentalno zdravlje. Rad aplikacije nadziru i vrše stručne osobe, psiholozi/psihijatri iz domova zdravlja s kojima smo potpisali ugovore o suradnji, a nastojimo da je proširimo u sve domove zdravlja u našoj domovini. Krajni cilj aplikacije je pomoći korisnicima da se edukuju, posavjetuju sa stručnjacima, ali i da na kraju smanjimo broj suicida.