U vremenu kada suosjećanje postaje prijetnja, a humanost se kažnjava, postavlja se pitanje – zašto su neka ljudska prava svetinja,...
Možemo se boriti za ženska prava i jednakost, možemo pružati otpor patrijarhalnim strukturama, a da pri tome ne koristimo termin feminizam. No taj termin bismo trebale koristiti upravo zbog činjenice da je postao toliko nepoželjan, te da, umjesto zalaganja i borbe, asocira na ljute žene koje mrze muškarce i žele nemoguće. Žene danas imaju mnogo više slobode i prava od žena iz 19. vijeka, ali to nije zadnji cilj, niti je poglavlje ženskih prava završeno. Feminizam, omražen zbog onoga što jeste, svakodnevno samopotvrđuje sva svoja načela i dokazuje da nam itekako treba, mnogo više od jednog dana u godini, poklona i slavlja.
Ljudska prava svakodnevno bivaju povrijeđena, stoga se neprestano moramo podsjećati što su i koja su to osnovna ljudska prava te da se za njih moramo boriti. Jedna od institucija koja se bavi zaštitom ljudskih prava (sukladno Ustavu BiH i međunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava) je i Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH. O ovoj instituciji, njenoj ulozi i značaju, zaštiti ljudskih prava u BiH, žalbama i prijavama građana/ki, te o provođenju sudskih odluka za Omladinski magazin „Karike“ razgovarali smo s diplomiranom pravnicom Nives Jukić, ombudsmankom BiH za ljudska prava. Ombudsmanka BiH Nives Jukić rođena je u Mostaru 1967. godine, no skoro cijeli svoj život živi u Sarajevu, gdje je završila osnovnu školu, Prvu gimnaziju te diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tu je položila i pravosudni ispit. Nives Jukić ima dugogodišnje radno iskustvo u oblasti ljudskih prava, još od 1997. godine. Radila je kao asistentica ombudsmana Federacije BiH pri Misiji OESS-a u BiH, na poslovima pomoćnika ombudsmana Federacije BiH, te šefice Odjela za praćenje prava osoba s invaliditetom u Instituciji ombudsmana BiH. Parlamentarna skupština BiH ju je 2015. godine imenovala za ombudsmanku BiH iz reda hrvatskog naroda, što je njezin drugi mandat.
U trećem tekstu serijala Tačke susreta: kada se i kako oslobađamo predrasuda donosimo razgovor s mladima iz Bosne i Hercegovine i Srbije na temu predrasuda prema Romima i Romkinjama, kao i lične priče naših sagovornika/ca o načinima oslobađanja od predrasuda prema ovoj grupi ljudi.
Riješi ovaj kviz i provjeri jesi li upoznat/a i u kojoj mjeri s generalnim načinima kršenja ljudskih prava, odnosno o osobnoj odgovornosti i učešću u kršenju tuđih prava, te koliko svi mi svakodnevno, možda nekad i nesvjesno, kršimo nečija prava i na koji način. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
Riješi ovaj kviz i provjeri koliko znaš o pravima nacionalnih i vjerskih manjina u Bosni i Hercegovini, te o diskriminaciji na temelju nacionalne i vjerske pripadnosti. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
Pravo roditeljstva nama je oduzeto samo zato što smo drugačiji, zato što se ne uklapamo u ono što je društveno prihvatljivo! Da li nas to što smo drugačiji čini nepodobnim roditeljima, ili su nepodobni roditelji svi oni koji su bili društveno prihvatljivi, ali su ipak napustili djecu? Da li mislite da ljudi otvorenog uma i srca, financijski i na svaki drugi način stabilni ne mogu biti dobri roditelji samo zbog toga što se ne uklapaju u društveno nametnute norme? Možete li zamisliti da smo mi u stanju pružiti više ljubavi nego neki društveno prihvaćeni parovi? Koliko ste puta pročitali zastrašujuće naslove u kojima „normalni“ biološki roditelji zlostavljaju i maltretiraju djecu?
Nadam se da će sva ova sjećanja prenijeta na ovaj papir vremenom skroz nestati iz moje glave, mog života. Bit će ih jako teško prenijeti na papir, a čitaoci će vjerovatno shvatiti koliko je teško sve to i PREŽIVJETI! Zovem se Adna, imam 24 godine i djevojka sam s kombinovanom cerebralnom paralizom. Otkako sam počela da saznajem o životu, vrlo dobro sam se upoznala s užasnim pojmom: nasilje u porodici! Kamo sreće da sam ga samo čula.
- Gospodine, molim Vas, ne može u apelaciji Ustavnom sudu da stoji „Kurčeva BiH“! – bio je izričit advokat, iako je otac insistirao na takvoj formulaciji.
- Kako ne može? Da li u mom rješenju o penzionisanju stoji Bivša BiH? I to Bivša s velikim B?
- Da.
- Da li je to službeni naziv?
- Nije, bivša je Jugoslavija, možda bi moglo da stoji bivša Socijalistička Republika BiH ili bivša Republika BiH…
- Ali, stoji Bivša BiH, je li tako?
- Da.
Kome, gdje, kada i na koji način se mogu obratiti ako netko krši moja prava? Riješi ovaj kviz i provjeri svoje znanje o generalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
"(Ne) vrijedi se boriti za svoja prava u BiH danas" je naziv prve debate koju smo organizirali sa šest mladih ljudi u sklopu IMEP-ovog programa osnaživanja nezavisnih medija.
Na kojoj si Ti strani? Vrijedi li se boriti za svoja prava u BiH danas, ili?
Riješite ovaj kviz i provjerite svoje znanje o odnosu politike i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovorite na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćete vaš sveukupni rezultat.
