LAT - ЋИР

Blog

Iza duge

Jedan od “onih” razgovora s prijateljicom

Na kraju krajeva, svi smo etiketirani – neki prema svojoj religiji, neki prema profesiji, neki na osnovu crnih mrlja iz prošlosti. Problem je, kada malo bolje razmislim, u onima koji etiketiraju sa zlim namjerama i zanemaruju sve ljudske odrednice osim tih etiketa. Iz tog razloga, ovo društvo će teško izaći iz vrtloga zlog, nekorektnog i osuđujućeg ophođenja prema onima na čijim etiketama boldiranim slovima piše „lezbejka“, „gay“ ili pak „trans“. Jer ipak, u velikoj mjeri smo konzervativno društvo, pa se bilo kakvo odstupanje od većine smatra nepoželjnim i nenormalnim.

Iza duge

Otpor prema istopolnoj ljubavi isto je što i otpor prema nacionalno mješovitim vezama

Od trenutka kada sam prvi put vidjela povorku ponosa na televiziji, a to je bilo 80-ih godina prošlog vijeka, poželjela sam da se ona desi i u BiH: šarene zastave, nasmijani ljudi, neki čak i kostimirani, muzika – to nikako ne može biti nešto loše! S godinama je sazrijevala misao kako se to mora desiti i ovdje jer gejevi i lezbijke ili svi drugi pripadnici LGBTIQ populacije u BiH moraju dobiti svoju šansu, trebaju imati jednake mogućnosti, ne smiju biti diskriminisani jer, ako ništa drugo, imaju iste obaveze kao i svi drugi, a pride je sjajna prilika da se pokažu, outuju, obznane da su gej ili lezbijke – valjda je to lakše uraditi na suncu i pod šarenom zastavom u nekoj skoro pa prazničnoj atmosferi! Povorke ponosa svuda u svijetu i služe da skreću pažnju na LGBTIQ osobe i nose poruku o potrebi rješavanja njihovih važnih socijalno ljudskopravaških problema poput istopolnih brakova i zabranu diskriminacije i homofobije, ali i njihovo uključivanje u javni život, jačanje identiteta i stvaranje prihvatljivog ambijenta za LGBTIQ osobe, posebno mlade.

Iza duge

Želim da volim bez da se bojim

Admir Adilović je mladi aktivista za ljudska prava, a ovo je njegova lična priča: Kada god razmišljam o ta famozna četiri zida, sjetim se Maye Angelou i njene čuvene poeme „I  Know Why the Caged Bird Sings“. Ova pjesma odlično opisuje koliko je glas ptice snažniji od svake zatvorenosti. Možda ptica ne osjeća slobodu koja joj je potrebna, ali je zasigurno osigurava svome glasu koji može da dopre i do najdaljih planina.

Ne karikiramo

„Mliječni zubi“ i „Herbarij svete smrti“: Rod i nasilje u djelima Lane Bastašić i Mihaele Šumić

U današnjem javnom diskursu sve se više priča o ovim problemima. Književnost za ovim ne zaostaje, može se reći čak i da prednjači. Sjajan primjer pozitivnog načina problematizacije ove teme dale su nam dvije književnice iz Bosne i Hercegovine, koje pripadaju mlađoj generaciji i koje su u svojim djelima pisale o rodno zasnovanom nasilju. U pitanju su Mihaela Šumić i Lana Bastašić.

  • Avatar photo fedor-m
  • 30.12.2021
  • 0 Comments
  • 5 Views
Iza duge

Biti dijelom istorije i dio Bh. povorke ponosa jedno je od mojih najvažnijih iskustava

Najčešće lične izbore bilo koje vrste doživljavam kao nešto što se podrazumijeva, te mi je zbog toga neobično pisati o vlastitom LGBT aktivizmu. Vjerujem da se rađamo s osjećajem za pravdu, jer kako bismo drugačije objasnili izostanak tog osjećaja kod nekih ljudi. Moj osjećaj za pravdu odveo me je, između ostalog, među ljude koji se još uvijek bore za elementarna prava. Iako sam uvijek podržavala LGBT osobe i kao novinarka izvještavala o skromnim aktivnostima vezanim za promociju prava LGBT osoba, ključni događaj u ličnoj aktivističkoj prošlosti poklopio se s ključnim događajem u kolektivnom bosanskohercegovačkom aktivističkom iskustvu, s prvim Sarajevo Queer Festivalom.

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 22: „EmpaTI(i)JA“

Dragi/e moji/e,
na kraju smo još jedne godine.
Iza nas u našoj rubrici „Pitaj psihologa“ ostaju zapisi o našem zajedničkom trudu, posvećenosti, brizi, samoljubavi i borbi kada je u pitanju edukacija o mentalnom zdravlju. Ostaju zapisi unutrašnjih previranja, nedoumica, izazova, poteškoća. Ostaje hrabrost, smjelost da se skrovita ili manje prijatna mjesta u ličnosti stave pod pero, da se podijele, da se traga k boljem, ljepšem, konstruktivnijem.
U novogodišnjoj noći pored svih čestitki koje ćete uputiti vama dragim i važnim ljudima, sjetite se i sebe. Nazdravite sebi i (po)želite nešto jer, kako kaže Lakan, „želja nosi sa sobom svu našu sudbinu“.
Tu sam i dalje za vas. Pišite!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog

Vidiš da smiješ

Vraćaju se „Bruca, Braca, Bruda, Brada“ – Bit će veliki izazov preživjeti još jednu „apokalipsu papaka“

„Svaka sličnost sa stvarnim likovima ili događajima je potpuno slučajna“, kratak je opis likova prvog bh. animiranog serijala za odrasle „Bruca, Braca, Bruda, Brada“ (BBBB) iza kojeg stoji popularna ekipa „Helem nejse“.

Bruca, Braca, Bruda i Brada junaci su serijala smještenog u sarajevsko naselje Švrakino Selo s kojima se publika najprije upoznala kroz radiodramu emitiranu tokom radijske emisije grupe „Helem nejse“, a koja je kasnije prerasla u podcast, također prvi na ovim prostorima.

Četiri gotovo potpuno različita karaktera na izrazito humorističan i dinamičan način progovaraju o gorućim društveno-političkim temama regije, u serijalu koji se žanrovski smješta u „pop-horor“.

Brutalno iskreni, jedinstveni, ne moraju se ni truditi karikirati naše društvo koje ne posustaje da im bude nepresušni izvor inspiracije za do sada najzahtjevniji projekat ove vrijedne ekipe.

Nakon uspješne prve sezone serijala, ekipa „Helem nejse“ nedavno je najavila izlazak nove epizode i početak druge sezone serijala, stoga smo tim povodom za „Karike“ razgovarali s njima i otkrili šta možemo očekivati u narednom periodu.

Ne karikiramo

Ne želim da ti postaneš sljedeća Alex iz „Maida“ ili Debra iz „Dirty Johna“ – Netflix i rodno zasnovano nasilje

Ukoliko ste kao i ja pretplatnici jedne od najvećih streaming platformi Netflixa, sigurno ste u izborniku primijetili naslove „Maid“ i „Dirty John“. Ako pripadate skupini koja se voli informirati prije samog gledanja, pa ste kojim slučajem na Google tražilicu ukucali ova dva naziva, među prvim rezultatima našli ste naslove tipa „Mini serija koju morate pogledati“ i „Krimi serija temeljena na istinitom događaju koju ne možete propustiti“.

Ne karikiramo

Lift marke Schindler: svjedok, saučesnik i(li) ubica?

Nermana Arnautović u novom prikazu knjige piše o romanu „Šindlerov lift“ Darka Cvijetića. Jer Crveni soliter doista bijaše sastavljen od dvije trinaestokatnice, koje se zapravo dodiruju i čine dupli soliter, sa 104 stana (…) Trinaestokatnica, dakle. Nesretan broj, pa su soliter skratili za kat tako da su prvi kat nazvali Galerija, te je tako Crveni […]

Pitaj psihologa

Odgovori psihologa 21: „Naši nečujni vapaji za smislom“

Dragi i drage,
novi tekst i novi odgovori su tu! Našu zajedničku rubriku „Pitaj psihologa“ gradimo skoro već dvije godine. S namjerom pišem da je rubrika zajednička, jer pored mojih odgovora, tu su i svjedočanstva o vašim dilemama, previranjima, željama za samonjegom o mentalnom zdravlju i edukacijom o prevenciji psihičkog života.
Idemo u nove priče i izazove, tražeći i jačajući vlastite snage, resurse, šanse. Pišite mi i dalje!
Iskreno vaš,
Ognjen Pjano, klinički psiholog

Iza duge

Aseksualnost – moja lična priča

Oduvijek sam bila takoreći romantična duša. U ćošku učionice pisala bih pjesme o svojim simpatijama i pokušavala pridobiti njihovo prijateljstvo pomažući im da urade zadaću. Sve je bilo idealno u tom mom svijetu, dok me jednu večer tadašnja najbolja drugarica nije pozvala u grad. Naravno, priključilo se još nekoliko djevojaka iz iste škole, ali sve smo bile ista generacija, početak drugog razreda srednje škole. Ta večer će mi ostati urezana dobro u sjećanje jer tada sam po prvi put pomislila da nešto sa mnom nije u redu.

Vidiš da smiješ

Čekanje u redovima može postati prošlost: Enver Gluhić kreirao aplikaciju E-dokumenti

Višesatno čekanje u dugim redovima kako bismo prikupili lične dokumente moglo bi uskoro postati prošlost, i to zahvaljujući mladom Tuzlaku Enveru Gluhiću. Naime, ovaj student Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji se u slobodno vrijeme bavi programiranjem, kreirao je aplikaciju E-dokumenti, koja bi mogla doprinijeti digitalizaciji dokumenata građana u Bosni i Hercegovini.