Kaže se da oni koji žele raditi uvijek pronađu način i priliku za to. Ambiciozni mladi ljudi u BiH i u onome što mnogi smatraju beskorisnim pronalaze priliku za vlastiti rast. Takvi ljudi od kataloških prodaja osiguraju sebi mjesečni džeparac, steknu radno iskustvo i upoznaju nove ljude. Kako zaista funkcioniše svijet unutar i iza jedne kataloške prodaje, te da li je ona samo dobro osmišljena reklama ili nešto više, saznali smo zahvaljujući Dalili i Hatidži, koje su u taj svijet ušle prije pet godina.
Katalozi koji su danas najpopularniji u BiH se najviše bave prodajom sredstava za uljepšavanje, pomlađivanje, higijenu i čišćenje unutrašnjih kućnih prostorija. Mladi vrlo rano dođu u dodir s njima jer su popularni, a svojom su ponudom usmjereni najprije ženskoj, a potom muškoj populaciji. Takvi su katalozi iz tvrtki Oriflame, Avon i Farmasi, kojima je u prvom planu prodaja kozmetike, dok je u posljednjih nekoliko godina postala popularna prodaja Limes proizvoda, koji se isključivo bave prodajom sredstava za čišćenje unutrašnjih prostorija. Ove tvrtke su svoj rad počele običnom prodajom na malom prostoru da bi danas njihovo tržište predstavljao cijeli svijet. Tako npr. jedan Oriflame katalog možemo listati na bosanskom, engleskom, njemačkom, turskom, kineskom, ruskom ili nekom sasvim drugom jeziku. Većina ovih tvrtki pazi na sastav svojih proizvoda, pa je on vrlo često ekološki i na biljnoj bazi. Osim ovih, u svijetu su poznati i proizvodi tvrtki Deciem, The Ordinary, NIOD i dr.
Izgled kataloga
Kako funkcioniše prodaja kataloških proizvoda?
Hatidža Hindija, studentica fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, rekla nam je da Farmasi radi na principu skupljanja narudžbe, odnosno da katalog koji ona dobije kao član Farmasija treba proslijediti osobama koje će ga pregledati i iz njega nešto naručiti. Hatidža šalje narudžbu online i ona dolazi na njenu adresu.
Dalila Mešić, studentica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, otkrila je da na istom principu funkcioniše rad i u Oriflameu, a dodala je da se plaćanje proizvoda obavlja tako što najprije kupci njoj plate, a ona novac uplati ili na račun kompanije ili direktno odnese u njene prostorije u Sarajevu.
Pogodnosti ovakvog načina poslovanja
„Ovaj način poslovanja ima mnoge pogodnosti“, rekla je Hatidža, a kao prvu pogodnost istakla je da svaki član Farmasija može proizvode iz kataloga kupovati po nižim cijenama u odnosu na one koje su u katalogu, te na taj način i zarađivati. Dodala je da je pogodnost i to što se rad obavlja od kuće u onoj mjeri koliko želiš i kada želiš, što je potvrdila i Dalila koja je naglasila i da je odlično to što u svakom trenutku možeš prekinuti poslovanje, odnosno što sam sebi diktiraš koliko dugo želiš raditi.
„Nema nikakvih lažnih obećanja, sve vam je jasno pokazano i postavljeno na početku i vaše je samo da pratite tu uzlaznu putanju. Imate priliku da testirate razne proizvode, da ih preporučujete i tako širite svoje polje poslovanja. Lahko se radi, bez ikakvog napora i, na kraju, možda ono najljepše, uvijek imate priliku da upoznate nekog novog na različitim druženjima,“ otkrila je Dalila.
Obje su se složile da im, uz ovakve uslove, uopće nije teško raditi i da su dosad stekle svoje stalne kupce te da su vrlo uspješne u radu.
A zarada?
Danas, online posao je jedan od najzastupljenijih i najtraženijih, ali i jedan od najbolje plaćenih poslova. Pogodnosti koje rad od kuće i rad bez direktnog nadzora poslodavca donosi jesu pogodnosti koje bi svaki radnik volio da ima. Naravno, sve to uz dobru zaradu.
Zarada se ostvaruje, kao što je već rečeno, tako što svaki član određene tvrtke naručuje cijene iz kataloga po nižim cijenama nego što će naručilac da plati, a neke i besplatno – kako kaže Hatidža. Dalila kaže da se rad u Oriflameu itekako isplati, pogotovo u današnje vrijeme. Jako je zadovoljna prihodima ostvarenim prodajom kataloških proizvoda, a mogla bi i više da se pored toga ne bavi i drugim aktivnostima.
„Kao i u svakom poslu, i u Oriflameu postoji više načina poslovanja, odnosno dvije vrste zarade. Prvi način jeste direktna zarada, gdje od prodanih proizvoda zarada ide direktno meni, s tim što određeni procenat uzima kompanija. Drugi je način malo teži, barem meni, i još uvijek nisam došla do njega. On podrazumijeva da učlanim druge osobe koje će raditi za mene, a koje bi potom učlanile neke druge osobe na osnovu čega bih formirala svoju ‘mrežu’.“
Dalila nam je otkrila da je drugi način poslovanja, iako teži, zapravo mnogo bolji jer je zarada veća i dolazi mjesečno u vidu plaće, a ne moraš mnogo raditi jer drugi rade za tebe. Mada se i u jednom i u drugom načinu poslovanja može napredovati jer postoje različiti nivoi rada.
„Zarada je sigurna – koliko se potrudiš, toliko dobiješ. Da li se isplati raditi ovaj posao ili ne, to je svakako individualno. Zarađujem dovoljno da ne zavisim od roditelja, barem što se tiče džeparca, zbog čega se i osjećam korisnije i ispunjenije – doprinosim sebi i olakšavam njima. A zar ima išta slađe od novca zarađenog vlastitim rukama?“
Dalila je rekla i kolika je njena zarada: „Moja prosječna mjesečna zarada iznosi oko 100 KM. Možda nekima djeluje malo, ali meni nije s obzirom da, kao što sam navela, radim samo za sebe i svoj džeparac.“ Ova cifra svakako raste, pa tako oni koji imaju svoju vlastitu „mrežu“ dobivaju plaću koja prelazi i 1000 KM.
Hatidža također ističe da joj se isplati raditi u Farmasiju: „S obzirom da sam redovna studentica i da ne mogu biti u radnom odnosu, isplati se. Kako već radim nekoliko godina, ono što mjesečno zaradim bude kao rata jedne stipendije.“ I njena je zarada slična Dalilinoj, ali ne krije da radi minimalno i da bi se za veći novac trebala još više potruditi. Takve osobe, koje ona poznaje, zarađuju i do 500 KM mjesečno.
Zainteresovanost mladih za kupovinu i samostalan rad
Hatidža kaže da je mnogo više mladih ljudi koji naručuju iz kataloga, nego onih koji se učlanjuju.
„Što se tiče proizvoda, mladi su veoma zainteresovani jer su proizvodi kvalitetni i raznovrsni, pa svako može pronaći nešto za sebe. Za samostalan rad zainteresovanost je slaba jer većini osoba kojima predložim učlanjenje ili ne žele ili dovoljno ne vjeruju u sebe i sumnjaju da će uspjeti.“
S druge strane, Dalila je rekla da ona više sarađuje s osobama koje su starije životne dobi:
„Moram priznati da na promocijama koje se održavaju svakog mjeseca zatičem više starijih, nego mlađih članova, što mi je pomalo čudno. Uvijek nekako očekujemo da će mladi biti više zainteresovani i za kozmetiku, za razne preparate, ali i za ovakav način zarade.“
Kao i Hatidžino, ni Dalilino iskustvo nije pozitivno kada je u pitanju uključivanje drugih u samostalan rad jer „svi nekako bježe od ovoga i smatraju da se ne može puno zaraditi“.
Preporuka mladima
„Oriflame bih preporučila apsolutno svima koji su voljni da rade i zarađuju, a posebno pozivam one koji imaju predrasude o ovom poslu jer sam sigurna da će one nestati. Ovo je sjajna prilika za mlade jer mogu spoznati razna iskustva, upoznati nove ljude, putovati i družiti se. Nema se šta izgubiti, dok se mnogo toga može dobiti. I, naravno, ne treba podcjenjivati nijedan posao jer svaki ima svoju vrijednost koja se očituje kroz naše zadovoljstvo,“ rekla je Dalila.
Dalila je svakako spomenula da postoje i druge kompanije koje su poput Oriflamea, a koje preporučuje i Hatidža: „Preporučila bih svima da rade ovakav vid posla jer dodatna zarada nikad nije suvišna, a puno se toga nauči jer postoje predavanja za poslovanje na kojima se stekne dobra komunikacija među članovima.“
A one su se učlanile…
…sasvim slučajno. Hatidža se učlanila odmah poslije prve narudžbe, a Dalilu je njena drugarica iznenadila za rođendan tako što ju je odvela u hotel Radon Plaza gdje se odvijala promocija Oriflame kataloga za mjesec oktobar.
„Svi novi članovi imali su priliku da tu noć izaberu da li žele da im Oriflame tim uradi šminku, frizuru, nokte ili tetovažu. S obzirom da je drugarica znala koliko volim šminkanje, znala je da neću moći odbiti. Otišle smo, a uslov je bio da se učlanim. Učlanila sam se samo zbog toga što sam željela da me našminkaju, a ni slutila nisam koliko će mi to poslije značiti.“
*Naslovna fotografija preuzeta s www.unsplash.com
