Instagram – prostor za širenje rodno zasnovanog nasilja ili prostor za širenje svijesti o rodno zasnovanom nasilju?

Imaš petnaest godina i prvi put si nazvana kurvom. Imaš šesnaest godina i prolaziš kroz pun klub. Ruke stranaca koriste priliku da te u prolazu dohvate za struk ili butinu. Imaš šesnaest godina i sjediš na podu ženske svlačionice dok ti suze peku obraze jer te tvoj prvi momak uhvatio za sisu, a ti to nisi htjela. Imaš sedamnaest godina i samo si jedna od niza osoba kojima je prijatelj iz razreda poslao gole slike vaše drugarice iz razreda. Imaš sedamnaest godina i drugarica ti jedva izgovori: „Uzeo je moju ruku i stavio je u svoje gaće. A ja to nisam htjela.“ Imaš osamnaest godina i momak te ubjeđuje da ćeš uživati. Krišom te fotografiše pa ucjenjuje. Imaš osamnaest godina i govoriš nepoznatom čovjeku da ne želiš piće od njega, a on te pošalje u pičku lijepu materinu. Kažeš nekom iz svog DM-a na Instagramu da nisi zainteresovana, a on nastavlja da ti se javlja. Proganja te. Imaš koliko godina kada shvatiš da je sve ovo nasilje?

Rodno zasnovano nasilje podrazumijeva spektar nasilja nad osobom isključivo na osnovu roda kojem pripada i može biti fizičko, seksualno i psihičko. Ono najčešće podrazumijeva nasilje nad ženama, djevojčicama i drugim „ugroženim“ kategorijama. Treba naglasiti da je rod društveni konstrukt, te da ga određuju i kultura i ideologija. Dakle, mi! Rodni identitet nas postavlja u društvene uloge koje se uče i zbog kojih je u rukama povlaštenih moć. Zbog svijesti da imaju moć u svojim rukama, a s moći i određena prava i privilegije, dio njih izrasta u nasilnike. Žene, djeca, pripadnici LGBTQ+ populacije, osobe sa smetnjama u razvoju, i u trenutku u kojem živimo predstavljaju kategorije koje su smatrane inferiornima. Naravno, muškarci također mogu biti, i jesu, žrtve rodno zasnovanog nasilja. Naročito oni muškarci koji se ne uklapaju u sliku savršenog muškarca, onakvog muškarca kojeg je društvo postavilo na pijedestal. KO je nasilnik? Nasilnik može biti nepoznata osoba, ali nasilnik je najčešće neko ko je nama poznat, bilo da je to naš prijatelj, član obitelji ili emotivni partner. I taj nasilnik često koristi društvene mreže.

Instagram i rodno zasnovano nasilje

Instagram je po broju aktivnih korisnika, prema istraživanju objavljenom u julu 2021. godine, četvrta najkorištenija društvena mreža. Najpopularnija je društvena mreža u 2020. godini. Danas gotovo svi imaju Instagram.

Instagram je sjajan! Pored toga što možeš komunicirati i postavljati fotografije, preko Instagrama možeš ispromovirati svoj biznis, zaraditi, naići na odlične stranice o bilo kojoj oblasti koja te interesuje i ne interesuje. Kada pritisneš na lupicu, otvori ti se cijeli feed na kojem možeš istraživati, a algoritam ti nakon nekog vremena počne prikazivati postove koji su slični onome što najčešće lajkuješ.

Mene je tako algoritam doveo do Instagram stranice @kriticki. Prvi post koji sam vidjela bio je o toksičnoj muškosti koja podstiče nasilje, homofobiju, toksične veze i samoubistva kod muškaraca koji, pritisnuti od društva, želeći da ne naruše svoju muškost bježe od problema, ne razgovaraju o njima i na kraju oduzmu sebi život. Kada jednom naiđete na edukativan sadržaj ovog tipa, algoritam vas uvlači sve dublje i dublje. Kada je Instagram uveo reels – kratke videozapise koji savršeno odgovaraju kratkotrajnosti pažnje prosječne osobe danas, počela sam nailaziti na djevojke koje dijele svoje priče – video je obično popraćen nizom kratkih rečenica koje pričaju priču, dijele iskustvo, edukuju ili zabavljaju. Naprimjer, djevojka posumnja da nešto u njenoj vezi ne funkcioniše i počne googlati, dođe do niza Instagram i Facebook grupa na kojima druge djevojke pišu svoja iskustva, uključe se stručna lica i ona preko društvene mreže saznaje da je žrtva psihološkog nasilja.

Hešteg #nisamtražila podigao je Balkan. Društvene mreže su gorjele, ujedinjene pod jednim heštegom u borbi protiv seksualnog nasilja nad ženama. Listajući feed naići ćete na ilustracije u kojima ćete se pronaći i nećete moći da vjerujete koliko je još ljudi kliknulo lajk na isto. Postove o hiperseksualizaciji žena – ne možeš u javnosti jesti bananu ili lizati lizalo a da ne dobiješ barem jedan ružan pogled – lajkalo je više hiljada žena. Hiljade postova širi svijest o krivici koja je samo nasilnikova. Ponavlja se ono zlatno: NISI KRIVA, NI DUŽINA TVOJE SUKNJE, NI PROMILI ALKOHOLA U KRVI, NI KOLIČINA ŠMINKE – SAMO JE NASILNIK KRIV. Možeš naići na reklamu za spravice za self-defence – nož koji izgleda kao karmin, elektrošoker koji izgleda kao dezodorans i slične džidže iz torbice.

ALI… Instagram je i odličan prostor da se nasilje produbljuje – da se stvara novi oblik nasilja – sajber nasilje.

Osvetnička pornografija i deep fake tehnologija

Zbog brzog načina komunikacije, vrlo brzo možete doći do nečijeg kontakta, nečijih fotografija, privatnih podataka. Možete saznati i nečiju lokaciju zbog trenda da se story postavlja s mjesta na kojem se nalazimo u vrijeme u kojem se nalazimo. Sadržaj se brzo dijeli, nepoželjan sadržaj je za milisekundu u vašem DM-u. Instagram razvija sistem blokiranja svake vrste nepoželjnog sadržaja, ali nijedan sistem ne može potpuno spriječiti nasilnika. Instagram nudi mogućnost da poruke koje sadrže uvredljiv sadržaj odlaze u spam, čak nudi opciju da sami unesemo riječi koje ne želimo vidjeti u porukama, međutim, milion je načina za izvršiti nasilje.

Osvetnička pornografija i deep fake porn su dva problema koja su došla s razvojem tehnologije. Jednim klikom je moguće podijeliti nečiju golu fotku i tim aktom vrlo lako dovesti tu osobu do ozbiljnih problema. Postojale su čak grupe koje su namijenjene za dijeljenje osvetničke pornografije, vjerovatno postoje i dalje ali se protiv njih ustaje, gase se, vlade počinju kriminalizovati osvetničku pornografiju i osuđivati nasilnike na zatvorsku kaznu.

Bez obzira što je talas kriminalizacije ovog zlodjela na Balkanu krenuo da se talasa, osvetnička pornografija postoji. Mladi šalju fotke, snimaju materijal, bilo krišom, bilo jer vjeruju osobi s kojom dijele intimu. Muškarci također šalju djevojkama gole slike, ali bez bojazni da će im one uništiti život. Bez bojazni da će biti osuđivani i stigmatizirani. Čak 90 % žrtava osvetničke pornografije čine žene. 93 % njih je prošlo i prolazi kroz ozbiljne psihičke probleme zbog posljedica koje im je nasilnik donio dijeljenjem sadržaja – gubitak posla, partnera, odbačenost od okoline. Deep fake je tehnologija koja će tek doživjeti svoj vrhunac i koja ima moć da potpuno poljulja našu sliku o istini. Tehnika je kojom umjetna inteligencija skenira svaki ugao nečijeg lica i na osnovu toga može da stvori pomičnu sliku, pa vaše lice može biti umetnuto u bilo koji scenarij – zloupotrebljava se za kreiranje lažne pornografije. Dakle, novi level fotošopa, dušu dao za zloupotrebu.

Na Viberu je dostupan bot za pružanje osnovnih informacija o tome kako prepoznati rodno zasnovano nasilje, kako se zaštititi i kako prijaviti nasilje. Servis je razvio UNFPA uz finansijsku podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Na Instagramu 66.7 hiljada postova ispod sebe ima hešteg #genderbasedviolence. Niz je stranica koje naročito budu glasne o temi rodno zasnovanog nasilja za vrijeme 16 dana aktivizma: @befem.festival, @fondacijacure, @zenska.solidarnost, web stranice zenskamreza.ba, irida.rs… Čitaj, lajkaj, razgovaraj.

Istraživanja kažu da je jedna od tri žene žrtva rodno zasnovanog nasilja i da je oko 35 % žena u svijetu bilo žrtva neke vrste nasilja, ali tvrdim da brojke ne mogu pokazati stvarnu sliku, jer ne možemo ni zamisliti koliko žena nije još osvijestilo da su zlostavljane ili koliko ih je svjesno ali nemaju mogućnost da nasilje prijave i time uđu u statistiku koja bi nam dala stvarnu sliku. Statistika za ovakve stvari ne može postojati.

Ti koji/koja čitaš treba da znaš da jedan share može promijeniti nečiji život. Pazi šta shareuješ. Koristi društvene mreže kao prostor za širenje korisnih informacija. Ne zloupotrebljavaj njihov potencijal. Otvori nekome oči tako što ćeš pričati o svim formama u kojima nasilje može doći. Ohrabri nekoga da prijavi zlostavljača. ALI najprije se edukuj, istražuj, čitaj, skrolaj. Nauči kako da prepoznaš nasilje – oduzet ćeš pola moći nasilniku. Ne prati toksične obrasce, ne potpadaj pod utjecaj okoline jer nemaš pravo da kršiš tuđa ljudska prava. Da bismo jedan dan mogli prestati uporno isticati i ponavljati KRIVICA JE SAMO NASILNIKOVA – ponavljajmo sad. Dok ne mognemo reći uglas – KRIVICA JE SAMO NASILNIKOVA.

Tekst je nastao u okviru projekta „Sveobuhvatna strategija prilagođena situaciji sa COVID-19 za Sarajevo bez nasilja na osnovu spola“. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne odražava nužno mišljenje ACCD.

Najčitaniji tekstovi

Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
Dokad ćemo okretati glavu i dopuštati rodno zasnovano nasilje?
Cvijet koji raste u procijepu betona na ulici
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Sve ovo mi, sve ovo sad
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Da li me moj muž silovao? Između realnosti  i zakona
Call centri: ZA ili PROTIV?
More Stories
Čiji je Andrić, a čija sam ja?