Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

Zbog čega upisati studij humanistike i kakav je trenutno položaj ove naučne discipline u bh. društvu?

Pojam humanizam potječe od latinske riječi humanus što znači ljudski, uljudan. Predstavlja prijelaz iz srednjeg vijeka u savremeno doba kada se tendencija sa sakralnog prenosi na profano s čovjekom u centru. U skladu s tim, humanističke nauke obuhvataju područja ljudske spoznaje na osnovu antičkih i modernih jezika, književnosti, historije, filozofije, muzike, plesa i prava. Baveći se svim ovim naukama, cilj humanističkog čovjeka jeste svestranost, što je ujedno i neograničenost te sloboda duha zahvaljujući kojima ima sposobnost prihvatiti drugo i drugačije.

Studij humanistike – da ili ne?

Zbog proučavanja humanistike, u prošlosti su mnogi naučnici spaljivani na lomačama zajedno sa svojim spisima ili su, u blažim varijantama, protjerivani iz zemalja svog boravka i djelatnosti. Malo je njih koji su zaista uviđali značaj čovjekovog bavljenja samim sobom – potrebama, razmišljanjima, pravilima i zakonima kojima je okružen te načinima izražavanja. Danas u 21. st. ne pripremaju se lomače zbog izučavanja humanističkih nauka jer je čovjek kao ljudsko biće potisnut nakon što su na njegovo mjesto došli profit, prodaja i zarada. Time su IT sektor te prirodne i tehničke nauke zauzele prvo mjesto u nizu najboljih opcija za studiranje, rad i plaćanje.

Da je tako, potvrdila nam je Alma Skopljak, profesorica bosanskog jezika i književnosti u Gimnaziji „Visoko“ i viša asistentica na Filozofskom fakultetu u Zenici, uporedivši period svog studiranja s današnjim izborima studija kod mladih. Urazgovoru za „Karike“ ističe: Mnogo više studenata opredjeljivalo se za humanističke nauke pa i za studij književnosti i bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika nego što je to slučaj danas. Kretanja na tržištu rada itekako su uzrok takvim zbivanjima iako mislim da prednost trebaju imati talent i interesovanja pojedinca.

Alma Skopljak, preuzeto sa RTV Visoko

Teškoće pri zapošljavanju

Glavnim uzrocima sve većem opredjeljivanju mladih za tehnološke i prirodne nauke Skopljak smatra popularnost i finansije. Postoje mladi koji nikada prije nisu pokazali nikakvu sklonost prema grafičkom dizajnu, programiranju, biologiji, medicini i sl., niti se uopće pronalaze u njima, a ipak ih studiraju. Tome svakako doprinose i mediji koji svojom pojavom nameću novi vid komunikacije i zarade, pri čemu se proučavanje jezika, književnosti i ostalih umjetnosti, kao i filozofije i historije stereotipno uvrštava u manje poželjna zanimanja.

Skopljak je uporedila i mogućnost zapošljavanja u struci humanistike nekada i sada: Potreba zapošljavanja u struci i uopće potreba za kadrom bila je daleko veća u vrijeme kada sam ja završila fakultet. Zbog toga nisam imala nikakvih problema. Danas, nažalost, nije tako budući da mnogo mojih kolega godinama, a pojedini čak i više od jednog desetljeća, radi na određeno, dakle bez stalnog zaposlenja.

Nastava jezika i književnosti može biti zanimljiva

Međutim, iako mladi ne ispunjavaju fakultetske kvote na humanističkim naukama, među studentima, ali i gimnazijalcima, koji se ipak odluče na takav korak, pronađu se i oni zainteresovani za rad. Sagovornica je otkrila način na koji predaje u školi i šta je to zbog čega bosanski jezik i književnost djeci mogu biti primamljiviji:

Učenici se zainteresiraju za gradivo kada ga ne apstrahirate previše, odnosno kada ga povežete s aktuelnim zbivanjima i učeničkim iskustvima. Nastava književnosti i jezika istovremeno omogućava formiranje stavova o različitoj problematici, razmjenu mišljenja, interakciju i korelaciju s drugim umjetnostima i predmetima te razvoj vlastitih talenata. To je stavlja u rang s ostalim učenicima i zanimljivijim predmetima.

Kako pomoći humanistici?

Kao jedan od načina na koji možemo pomoći humanistici da postane zapaženija i cjenjenija u današnjem svijetu jeste osvješćivanje potrebe o njenoj važnosti. S tim u vezi stoji i profit koji mora prestati biti glavna motivacija u izboru studija i uopće zanimanja kod mladih ljudi. Kada osvijestimo tu potrebu, onda dolazi i razbijanje stereotipa o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima. To će pomoći mladima da bez straha od osude ili omalovažavanja slijede svoja interesovanja, talente i vještine, a samim tim i da s vremenom kreiraju i tržište na kojem će plasirati svoja ostvarenja. U tome im, svakako, može pomoći i IT sektor. Osim toga, potrebno je osavremenjivanje studija na kojima se izučavaju humanističke nauke. Mogućnost lakšeg kombiniranja s drugim studijima također bi doprinijelo popularizaciji humanistike. A uz to ide i nužno podizanje glasa humanista. Studenti humanističih nauka, kao i historičari, jezičari, filozofi, književnici i drugi umjetnici moraju u ovoj sveopćoj kakofoniji progovoriti o svom značaju i ulozi danas te skrenuti pažnju na opasnosti koje prijete svijetu koji se odrekne svojih humanističkih disciplina, stava je profesorica Skopljak.

Vratimo čovjeka čovjeku!

Skopljak se ne kaje što je za svoje zanimanje izabrala upravo jezik i književnost jer potpun svijet mora uključivati i čovjekovu filozofsku, umjetničku i jezičku djelatnost. Na kraju je otkrila da je u humanistici spoznala mnoštvo benefita: Humanističke discipline za mene će uvijek biti mjesto susreta čovjeka sa čovjekom, čovjeka sa samim sobom, čovjeka uopće s čovječanstvom čiji je dio. Zahvaljujući njima spoznajemo svijet oko sebe i stupamo s njim u kontakt, ispoljavamo sebe, svoje misli, osjećanja, kreativnost, maštovitost, kreiramo iznova i iznova civilizaciju čiji smo dio vraćajući se njenom ishodištu i cilju – čovjeku.

Najčitaniji tekstovi

Prijavi se za poziciju glavnog i odgovornog urednika Omladinskog magazina „Karike“
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Oduzimam vam moć da podržavate ili ne podržavate moju egzistenciju
REGINA za Karike: Kod nas u bendu je jedina nacionalnost muzika
Elvedin Nezirović: O čemu se napokon može govoriti?
Kolica su moj najvjerniji saputnik, moj merdžo i moj prijatelj
Iskustva banjolučkih studenata s "neperspektivnih" i "najtežih" fakulteta
Moj gej prijatelj je dobio sudski proces u kojem je prijavio nasilje
Život gej osobe u vehabijskoj porodici i zašto biti vidljiv
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
More Stories
Moja kultura: Razgovor sa direktorom OFF-a Kenanom Musićem