Oznaka: Književni četvrtak

Nekategorisano

Književni četvrtak: Pederi, kurve i pjesnici se mole Sotoni

U pitanju je nezaboravan roman o kompleksnoj ljudskoj prirodi sjećanja i zaborava. Oni upoznati s djelima „Hakawati“ ili „Žena bez koje se može“ Rabiha Alameddinea već znaju da ih očekuje djelo koje kroz nekoliko pripovijednih linija – različitih u svakom pogledu – besprijekorno oponaša stvarne živote marginaliziranih i zaboravljenih.

Ne karikiramo

Književni četvrtak: Melanholična aroma življenja („Lancunom preko glave“, O. Runjić)

Zbirka poezije Lancunom preko glave tako je konstruisana i tempirana da ćete joj se vrlo rado vratiti i nekoliko puta. Duboko ukorijenjena u emocije, ali bez bespotrebnog odlaska u patetiku i trivijalno, Olja Runjić sa svojom poezijom predstavlja sebe, odnosno sve one stvari, ljude i mjesta koja su je kao takvom načinila ili je još uvijek čine

Ne karikiramo

Književni četvrtak: Sve je isto u mom kraju, samo mene više nema

Za jednog jugonostalgičara poput Bojana, roman je morao odisati razigranom polifonijom što mu je omogućila fragmentarna struktura. Iako je glavni junak starmali dječak Gregor, zapravo kroz njegovo pripovijedanje uvijek osjećamo višeglasje jer babe, porodica i prijatelji pričaju kroz Gregora. Likovi, iako identitetski različiti, slični su u svojoj rastrzanosti i osiromašenosti, a gladni boljeg života i opčinjeni gledanjem „Boljeg života“.

Ne karikiramo

Književni četvrtak: Tri knjige pod jednim koricama

Postoje tako neke knjige koje, nakon što ih nabavimo, dugo vremena zagledamo i istražujemo prije nego se damo na čitanje. Tu sam situaciju imao s novom knjigom Dževada Karahasana Iz tame svijeta. Na koricama portret Karahasana kao da je napravljen sa svega nekoliko poteza kista, a ispod stoji naslov crnih slova kao rukom napisan.

Ima veze...

Književni četvrtak: Lisičja (meta)narativna petlja

Za mnoge čitatelje koji nisu navikli na ovakav oblik proze, Lisica bi mogla biti relativno zamorna sa svim svojim fusnotama, referencama, intertekstualnostima i suhoparnim esejiziranjima. Za druge, one koji su čitali Dubravku, studente književnosti, fanove postmodernističke proze i autora kao što su Tvrtko Kulenović ili Umberto Eco u Lisici će pronaći i više od samog romana i puke zabave. Kojoj god grupi pripadali, Lisica Dubravke Ugrešić je ne samo preporuka za čitanje, nego i (t-portal nagrada za najbolji roman će potvrditi) obavezna lektira tokom ovih ljetnih dana.

Ima veze...

Književni četvrtak: Gvozdena bajka u orgazmičkim otkucajima epohe

Proza u knjizi „Priče sa satnim mehanizmom“ nije ona koja će se rado čitati kao lako štivo pred spavanje, ali je dakako posrijedi književnost koja će ostati da svjedoči, kao monument jednog vremena. Riječ je, na koncu, o knjizi čiji će opisi i narativni tokovi ostati urezani u našem sjećanju i iznova nas provocirati i opominjati da se više nikada nikome ne ponovi. Da više niti jedna generacija ne zapne u predapokaliptični sevdah, čiji će predvodnici biti junaci pregažene generacije.

Ima veze...

Književni četvrtak: Krhke marionete sudbine

Na četrnaestom katu stambene jedinice Haveran otvaraju se balkonska vrata. Na njima se pojavljuje figura koja iz svega glasa počinje svoju propovijed ljudima na ulici. U silovitom, ukaljanom religijsko/filozofskom monologu, muškarac Danijal sa žarom kudi prolaznike, te lucidno-proročkim glasom uvodi u tumorni svijet novele Svinjska kost u leproznoj ruci iranskog autora Mustafe Mastura u prijevodu Muamera Kodrića.