Piše: Najda Hajdarević
Iako sve više mladih govori o anksioznosti i depresiji, dostupnost stručne pomoći i dalje predstavlja izazov. Istražili smo koliko su usluge mentalnog zdravlja dostupne i šta o tome kažu podaci i stručnjaci.
Mentalno zdravlje mladih postaje jedno od najvažnijih pitanja savremenog društva. U posljednjih nekoliko godina sve više mladih govori o problemima poput anksioznosti, depresije i osjećaja usamljenosti. Pritisak škole, očekivanja okoline i utjecaj društvenih mreža dodatno pogoršavaju stanje.
U gradu kao što je Sarajevo, gdje živi veliki broj učenika i studenata, dostupnost psihološke pomoći ima poseban značaj. Zbog toga se postavlja pitanje: da li sistem zaštite mentalnog zdravlja može odgovoriti na stvarne potrebe mladih?
Mentalno zdravlje mladih u Bosni i Hercegovini
Prema izvještaju organizacije UNICEF, Situation Analysis of Children and Adolescents in Bosnia and Herzegovina (2021), oko 40% adolescenata u Bosni i Hercegovini pokazuje simptome anksioznosti ili depresije. Ovaj podatak ukazuje na to da mentalni problemi nisu izolovani slučajevi, već široko rasprostranjen problem među mladima.
Dodatno istraživanje objavljeno 2023. godine u naučnoj bazi PubMed (Mental Health Status of the General Population in Sarajevo during COVID-19 Pandemic) pokazalo je da je među ispitanicima u Sarajevu:
- 72,9% imalo simptome anksioznosti
- 70,3% imalo simptome depresije
- 42,3% osjećalo intenzivan strah
Istraživanje su proveli istraživači iz zdravstvenog sektora i akademske zajednice tokom pandemije COVID-19, što dodatno pokazuje koliko krizne situacije utječu na mentalno zdravlje građana, posebno mladih.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), mentalni poremećaji su među vodećim uzrocima bolesti i invaliditeta kod mladih na globalnom nivou, što potvrđuje da je riječ o problemu koji zahtijeva sistemski odgovor.
Gdje mladi mogu potražiti pomoć?
U Sarajevu je mentalno zdravlje dio javnog zdravstvenog sistema. Usluge se pružaju kroz centre za mentalno zdravlje koji djeluju u okviru Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo. Ovi centri nude psihološko savjetovanje, dijagnostiku i terapiju, a u njima rade psiholozi, psihijatri i socijalni radnici. Također, određeni vid podrške postoji i u školama kroz pedagoge i psihologe.
Međutim, prema iskustvima mladih i stručnjaka, kapaciteti sistema često nisu dovoljni da odgovore na potrebe svih korisnika.
Čekanje na pomoć kao jedan od problema
Jedan od najčešće spominjanih problema jeste vrijeme čekanja na stručnu pomoć. Iako sistem postoji, dolazak do psihologa ili psihijatra nije uvijek brz. Mladi često moraju proći kroz proces naručivanja i čekanja termina, koji može trajati i nekoliko sedmica. Za osobe koje se suočavaju s ozbiljnim psihičkim poteškoćama, to može predstavljati dodatni problem.
Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović izjavila je za Avaz da mladi sve češće traže pomoć na internetu umjesto da se obrate stručnjacima, što može dodatno produbiti problem.
Psihologinja Lejla Gabela iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo na panel diskusiji „Kako si stvarno? – Razgovori o mentalnom zdravlju mladih“ (2025) istakla je da je ključna prevencija i sistemski pristup mentalnom zdravlju mladih, uz veći angažman cijelog društva.
Psihologinja Slađana Đaković upozorila je za Avaz da anksioznost i emocionalna iscrpljenost postaju svakodnevna pojava među mladima u Bosni i Hercegovini.
Zašto mladi ne traže pomoć?
Prema istraživanju Voices of Youth (2024), koje je proveo UNICEF, većina mladih u Bosni i Hercegovini o svojim problemima razgovara s bliskim osobama, dok se manji broj obraća stručnjacima. Podaci pokazuju:
- 62% mladih razgovara s prijateljima kada imaju mentalne probleme
- 23,7% mladih traži stručnu pomoć (psiholog, psihološko savjetovanje…)
- ~20% nikada ne traži pomoć
Razlozi za to uključuju nedovoljnu informisanost, strah od osude i nepovjerenje u sistem.
Stigma i nedovoljna informisanost
Iako se o mentalnom zdravlju govori više nego ranije, stigma i dalje predstavlja ozbiljan problem. Mnogi mladi smatraju da će biti osuđeni ako potraže pomoć.
„Učenici često imaju potrebu za razgovorom, ali se ustručavaju da dođu. Potrebno je više raditi na edukaciji i normalizaciji mentalnog zdravlja.“ — pedagog jedne srednje škole u Sarajevu
Stručnjaci naglašavaju da bi edukacija u školama mogla igrati ključnu ulogu u smanjenju stigme.
Zašto je ovo važno pitanje?
Mentalno zdravlje utječe na obrazovanje, odnose i budućnost mladih. Problemi koji se ne rješavaju na vrijeme mogu imati dugoročne posljedice. Prema podacima zdravstvenih organizacija, u Bosni i Hercegovini se godišnje bilježi nekoliko stotina samoubistava, što dodatno ukazuje na ozbiljnost problema i potrebu za sistemskim rješenjima.
Zaključak i preporuke
Istraživanje pokazuje da mentalno zdravlje mladih predstavlja ozbiljan izazov u Sarajevu. Iako postoje institucije i određeni programi podrške, problemi poput čekanja na pomoć, nedostatka stručnjaka i stigme i dalje su prisutni. Kako bi se situacija poboljšala, stručnjaci preporučuju:
- povećanje broja psihologa i psihijatara u javnom sektoru
- jačanje školskih psiholoških službi
- razvoj besplatnih savjetovališta za mlade
- edukaciju o mentalnom zdravlju u školama
- uvođenje online i telefonskih linija pomoći
Mentalno zdravlje mladih nije samo zdravstveno pitanje, nego i pitanje razvoja društva. Samo kroz saradnju institucija, škola i zajednice moguće je stvoriti sistem koji će mladima pružiti podršku kada im je najpotrebnija.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
