Glavni cilj ove inicijative bio je da učenici steknu potrebne resurse za otvoreniji razgovor u bilo kojoj životnoj situaciji te da mogu pružiti i drugima sve ono što su naučili kao mehanizme koji će im pomoći u savladavanju problema i brige o mentalnom zdravlju.
Piše: Elma Hasanspahić
Mentalno zdravlje u današnjem svijetu vrlo je aktuelna tema, posebice među mladima. Mentalno zdravlje omogućava mladima da razvijaju zdravu sliku o sebi, grade pozitivne međuljudske odnose i učinkovito se nose sa stresom i pritiscima. O mentalnom zdravlju imali smo priliku razgovarati sa Aidom Hasović, profesoricom maternjeg jezika u Gimnaziji Dobrinja, koja je pokrenula inspirativnu inicijativu “Mentalna snaga mladosti”.
„Moji učenici su bili inspiracija za pokretanje inicijative „Mentalna snaga mladosti“ u Gimnaziji Dobrinja. Osluškujući njihove potrebe te razgovarajući sa njima o tome što bi voljeli da imaju u toku svoga školovanja, pored nastave i vannastavnih aktivnosti, shvatila sam da bi im itekako značila podrška u oblasti mentalnog zdravlja. Tako, prepoznavši koliko se učenici suočavaju sa brojnim izazovima u današnjem brzom i stresnom načinu života, razvila sam ideju o očuvanju mentalnog zdravlja kroz psihosocijalnu radionicu, ali i radionice pisanja i crtanja uz muzikoterapiju upravo zajedno sa njima, učenicima, te smo našu ideju na kraju i pretvorili u stvarnost. Moja velika želja bila je pružiti učenicima putem inicijative „Mentalna snaga mladosti“ alate i strategije za jačanje njihove mentalne otpornosti i stvoriti pozitivno okruženje u školi zajedno sa učenicima i profesorima.“, navodi Aida.
Aida je bila polaznica obuke za nastavno i stručno osoblje srednjih škola „Uči! Misli i Djeluj!“ koju implementira Institut za razvoj mladih KULT i upravo ova inicijativa je nastala kao rezultat učešća na ovoj obuci i podrške Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“.
„Za mene lično je jako važno mentalno zdravlje. Na časovima učenicima uvijek nastojim da ističem koliko je bitno mentalno zdravlje i da trebaju razvijati svijest o tome kako je rad na sebi od izuzetne važnosti. S obzirom na to da sam profesorica maternjeg jezika, imam mnogo načina pomoću kojih mogu razgovarati o važnosti mentalnog zdravlja, pa tako, naprimjer, kroz različita književna djela mogu im bolje približiti određene situacije u kojima pojedini likovi imaju problem sa samopouzdanjem i sl. te zajedno nudimo rješenje kako bi se oni sami postavili u takvim situacijama i pronašli ono što je najbolje za sebe… Ili kada obrađujemo nastavnu jedinicu koja se tiče pisanja motivacionog pisma ili biografije, kako da se ohrabre i motiviraju te pruže si podršku da vjeruju u to da sutra kada budu aplicirali na neki poziv, koji je vezan za posao, stipendiju, razmjenu studenata i dr., da se ne osjećaju nesigurno ili nervozno već da znaju da je bitno da vjeruju u sebe i da urade sve ono što je do njih, a da će kasnije vidjeti da li je zaista ta prilika za njih ili trebaju ići dalje… Osim toga, kroz različita istraživanja koja pratim na ovu temu, i sama uviđam da je fokusiranje na mentalno zdravlje mladih u obrazovanju danas prijeko potrebno te da mentalno zdravlje direktno utječe na međuljudske odnose, uspjeh, ali i doprinos u lokalnoj zajednici. S obzirom na to da su za mene veoma važni rad na sebi i mentalno zdravlje, kako rekoh, čast mi je i zadovoljstvo što mogu učenicima prenijeti želju, ali i potrebu da ih podržavam ne samo u edukativnom, obrazovnom smislu, već i u njihovom ličnom razvoju u potpunosti“, dodaje Aida navodeći da je njeno fokusiranje na mentalno zdravlje mladih bila upravo želja da omogući učenicima nove vidike kako da se bolje nose sa stresom i izazovima s kojima se suočavaju.
U sklopu Aidine inicijative održane su tri radionice i i izložba učeničkih likovnih i literarnih radova te panel diskusija na kraju realiziranja inicijative. Aktivnosti su trajale od mjeseca marta do mjeseca juna. Jednom mjesečno druženja sa učenicima bila su organizovana u prostorijama Gimnazije Dobrinja. Projektni tim činili su pojedine učenice i pojedini profesori Gimnazije Dobrinja, kao i direktorica škole, pedagogica i psihologinja, te vanjski saradnici iz Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“. Također, podršku je pružio i Centar za obrazovne inicijative „Step by Step“.
„Na psihosocijalnoj radionici „Razumijevanje emocija: Put do sigurne učionice“ učenici i profesori su mogli da uvide kako preplavljenost informacijama i podražajima umanjuje sposobnost svjesne kontrole naših odgovora na svakodnevne situacije, a voditeljica radionice, Zerina Karaica Čengić, uposlenica Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“, ohrabrila je učesnike kako postoje načini samoregulacije u ovim situacijama, kao i načini preventivnog djelovanja, sa ciljem osnaživanja osobe za adekvatno suočavanje sa izazovima.
U okviru likovne radionice „Izražavanje kroz crtež: Kreativan put kroz um“ koju su vodile profesorica Muzičke kulture u Gimnaziji Dobrinja, Irma Hastor, i učenice, Merjem Mešanović Agić i Ema Kurtanović, učenici su uz podršku drugih profesora, slušajući različite kompozicije, kroz likovni izražaj oslikavali svoje emocije, vezane za školsko okruženje, a njihove radove kasnije smo imali priliku vidjeti i na školskoj izložbi u mjesecu junu.
Posljednja radionica, literarna, „Emocionalne rijeke: Književna sloboda“ bila je osmišljena za učenike i učenice tako što su imali priliku svoja osjećanja i promišljanja o školskom okruženju prenijeti na papir u literarnom obliku. Tu radionicu vodila sam zajedno sa profesoricom Bosanskog jezika i književnosti, Hrvatskog jezika i književnosti, Srpskog jezika i književnosti, Dženetom Hadžović, kao i sa učenicama Merjem Mešanović Agić i Emom Kurtanović. Učenici i učenice Gimnazije Dobrinja imali su priliku zaroniti u emotivne rijeke kreativnosti, te kroz literarne radove istražiti svoje osjećaje i doživljaje vezane za školu i školsko okruženje. Također su ovi radovi bili kasnije izloženi na izložbi u mjesecu junu.
Na kraju inicijative „Mentalna snaga mladosti“, u mjesecu junu održana je i panel diskusija pod nazivom „Izgradnja mostova: Partnerstvo NVO sektora i škola, za bolje mentalno zdravlje učenika i nastavnika“, koja je okupila stručnjake i stručnjakinje iz područja mentalnog zdravlja, obrazovanja i organizacija civilnog društva, kako bi govorili o važnosti partnerstva između NVO sektora i škola u promicanju i očuvanju mentalnog zdravlja učenika i nastavnika.
Ovaj susret bila je prilika za dijeljenje najboljih praksi, iskustava i ideja, kako bi se stvorilo sigurnije i podržavajuće okruženje unutar obrazovnog sistema. Gosti panelisti bili su Irma Hastor, profesorica Muzičke kulture u Gimnaziji Dobrinja, Azra Frlj, predsjednica Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost „Progres“ i Namir Ibrahimović, predstavnik Centra za obrazovne inicijative Step by Step. Moderatorica panela bila sam ja. Sudionici panel diskusije sa prisutnim profesorima i učenicima podijelili su svoja iskustva, te kroz razgovor zajednički promišljali prakse koje doprinose kreiranju, na potrebe i interesovanja učenika usmjerenog i zdravog obrazovnog okruženja. Istaknuli su važnost saradnje, razmjene resursa i zajedničkog rada, kako bi se izgradili mostovi između NVO sektora i škola, te unaprijedila dobrobit svih uključenih. Ova panel diskusija, mogu da kažem, bila je korak prema ostvarenju zajedničkog cilja – stvaranja sigurnijeg i podržavajućeg okruženja u kojem se svaki pojedinac i pojednika osjeća prihvaćeno i podržano.
Nakon panel diskusije bila je otvorena izložba likovnih i literarnih radova učenika Gimnazije Dobrinja, odnosno učesnika i učesnica projekta „Mentalna snaga mladosti“, navodi Aida.
Kako Aida navodi, povratne informacije učenika bile su veoma pozitivne. Učenici su izjavili da su se osjećali osnaženi i bolje pripremljeni za suočavanje sa stresom i izazovima svakodnevnog života. Također, mnogi su istakli da su im radionice pomogle u poboljšanju njihovih međusobnih odnosa i komunikacije sa vršnjacima i profesorima te da bi voljeli da se radionice nastave i u budućnosti.
„Najveći izazovi s kojima se mladi suočavaju kada je u pitanju njihovo mentalno zdravlje su stres i veliki pritisak i očekivanja tokom i zbog školovanja koji imaju, kako od sebe, tako i od drugih, manjak samopouzdanja, koji je često uzrokovan utjecajem društvenih mreža i lošeg društva, porodični problemi, odnosno problematični odnosi unutar porodica, koji najčešće uzrokuju anksioznost, depresiju, emocionalne probleme, osjećaje nesigurnosti i niske vrijednosti što je veoma loše za njihov razvoj u svakom smislu. Također, istakla bih i preopterećenost velikim informacijama jer su danas mladi izloženi ogromnom i lako dostupnom broju informacija, što im može biti preplavljujuće i otežati procesuiranje onih informacija koje su im zaista potrebne u datom trenutku i sl. Kazala bih da je podrška porodice, prijatelja, nastavnika i profesora, lokalne zajednice, kao i stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, veoma važna i da im itekako svi možemo pomoći u tome kako da se nose sa ovim izazovima i da u svakom trenutku znaju da nisu sami i da se za svaki problem može naći rješenje i da postoje osobe kojima je stalo do njih i kojima se mogu obratiti te im vjerovati i pored kojih se mogu osjećati sigurno.“, dodaje Aida navodeći da želi razviti dugoročne programe podrške koji bi njoj, ali i drugim nastavnicima/profesorima, pomogli u radu sa učenicima.
Profesorica Hasović će definitivno nastaviti da priča o mentalnom zdravlju mladih sa svojim učenicima, ali i kolegama. U planu ima napisati i priručnik o temi mentalnog zdravlja učenika i nastavnika. Za kraj, ono što želi poručiti drugim profesorima jeste:
„Drugim profesorima koji žele da pokrenu slične inicijative u svojim školama savjetovala bih da prvo porazgovaraju sa učenicima o tome koje su njihove potrebe i za što su zainteresirani da rade kao inicijativu. Na taj način će doći i do konkretne ideje koja će biti korisna za sve. Bilo bi dobro da imaju podršku roditelja, lokalne zajednice i organizacija koji bi ih podržali u njihovoj inicijativi. Također, željela bih kazati da budu strpljivi kada budu realizirali inicijativu, jer će se suočavati sa različitim izazovima koji će se pojavljivati u toku procesa vođenja inicijative, ali da ne odustaju i da znaju da će doći do uspješno realizirane inicijative na kraju. Sama činjenica da će se mladi, odnosno učenici, itekako okoristiti bilo kojom pozitivnom i korisnom inicijativom u školi neka im bude motivacija. Učenici će biti sretni, zadovoljni i zahvalni na tome.“
Ovaj članak je nastao kroz projekt „Putokaz za mlade, karike za promjene“, koji provodi Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT. Stavovi izneseni u ovom članku nisu i ne mogu biti stavovi Instituta za razvoj mladih KULT.
