Davor Strika: Nemojte biti van igre, budite igrači koji odlučuju!

Davor Strika je predsjednik Aktiva mladih Socijalističke Partije i kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Trenutno je na drugim magistarskim studijama na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, a njegovo profesionalno iskustvo je u oblasti političkog nasilja i međunarodnih odnosa. Autor je knjige „Demokratizacija i etnički sukobi u BiH“, te koautor djela „Mladi i bezbjednost: između prijetnje i učešća“.

Kao rijedak primjer mladih političara ljevičarskih stranaka koje su već dugo pod pritiskom nacionalističkih koalicija, Davor za Karike govori o svojim počecima, idejama, politici i mladima.

Žašto si se odlučio baviti politikom?

Ukoliko se ne bavimo politikom, politika će se baviti nama!

Živimo u slobodnoj zemlji gdje svaki pojedinac ima pravo demokratskog i slobodnog izbora. Generacije i generacije naših predaka su dali svoje živote kako bismo mi danas bili u poziciji slobodnog političkog izbora i slobodnog bavljenja politikom.

Citirao bih i Voltera koji je rekao „Ne slažem se sa vašim mišljenjem, ali ću do smrti braniti vaše pravo da ga iznesete”.

Hoću da kažem da građani i birači imajaju apsolutnu slobodu izbora i bavljenja politikom i to je nešto što ne bi trebalo olako da se shvata. Politikom se bavim kako bih unaprijedio odnose i stanje u svome naselju, svome gradu, svojoj regiji, svojoj Republici.

Šta je za tebe politika?

Definicija politike kaže da je ona vještina upravljanja državom i društvom. Međutim, za mene politika predstavlja, sredstvo i instrument pomaganja svome društvu i državi. Ova zemlja ima ogroman broj mladih, pametnih i obrazovanih ljudi i prava je šteta da se oni ne pitaju ili ne učestvuju u procesima odlučivanja.

Šta smatraš do sada svojim najvažnijim političkim uspjehom?

Pisanje Omladinske politike za Grad Banja Luku za period 2018-2022.

Omladinska politika grada Banja Luka donesena je prošle godine. Iako sam tada obavljao funkciju predsjednika Savjeta omladinskih organizacija Banja Luka, smatram taj strateški dokument razvoja i poboljšanja položaja mladih ljudi u Banjoj Luci svojim najvećim političkim uspjehom do sada jer smo pred Skupštinom Grada i javnošću Banje Luke istakli, prikazali i predstavili probleme sa kojima se suočavaju mladi ljudi u Banjoj Luci, te ponudili načine i modalitete rješavanja istih.

Kako gledaš na današnje obrazovanje iz perspektive politike za čije se vrijednosti zalažeš?

Obrazovanje predstavlja proces promjene ličnosti u željenom pravcu usvajanjem različitih sadržaja u zavisnosti od uzrasta i potreba pojedinca, i ono uključuje i obrazovne i vaspitne sadržaje. Globalizacijom obrazovanje postaje međunarodni proces koji je potrebno usmjeravati u pravcu napretka društva i zajednice u kojem se određeni pojedinac obrazuje.

Ono što je opasnost za Republiku i sam Grad je što je sve manje interesovanje za studiranje uopšte i pogotovo za upis studenata na UNIBL. Pored toga, veliki broj studenata, zbog raznih razloga, napušta fakultete i odlazi u inostranstvo.

Neformalno obrazovanje, koje se pruža putem raznih organizacija, udruženja i institucija u današnjem globalizovanom svijetu postalo je svakodnevica i takođe jako korisno sredstvo edukacije. Obuke, seminari, treninzi i radionice u sklopu neformalnog obrazovanja su usmjereni na specifične vještine i njihovo poboljšanje uz nadzor i usmjeravanje profesionalnih predavača. Ovo obrazovanje je postalo neophodan dodatak klasičnom formalnom obrazovanju.

Šta misliš o legalizaciji marihuane u medicinske svrhe?

Smatram da bi odgovore na ta pitanja trebala dati struka.

U kakvom je stanju sudstvo u RS?

Situacija u svakom segmentu društva uvijek može i treba biti bolja, a mi mladi uz naše sugrađane i starije kolege moramo sa velikim entuzijazmom i energijom činiti sve što je u našoj moći kako bismo unaprijedili situaciju u svim oblastima društva.

Koja je granica između nacionalizma i patriotizma?

Pretjerana subjektivnost i idealizovanje svoje etničke grupe bez spremnosti na prihvatanje samokritike, bilo kakvih promjena ili shvatanja realnosti. Nerijetko nacionalizam zna da preraste u šovinizam, a kada se to desi onda imamo ogroman društveno-politički problem.

Pripadam lijevoj političkoj opciji i nikada nisam bio nacionalista. Smatram da je to jedini način i ispravan put za miran i prosperitetan život i koegzistenciju svih naroda u BiH.

Kako ocjenjuješ politički angažman mladih ljudi u RS?

Nedovoljnim. Smatram, vjerujem i znam da mladi imaju šta da kažu i da ponekad to mogu da urade na mnogo bolji način nego neke starije i iskusnije kolege jer su savremenici i direktni učesnici mnogih trendova i procesa. Svijet je postao mobilniji, društvene mreže nam svakodnevno nude nevjerovatna iskustva i brz prenos informacija, te smatram da mladi imaju sjajnu priliku da primjere dobre prakse i pozitivna iskustva primjenjuju na unapređenje života u Republici Srpskoj. Međutim, da bi uspjeli u tome, moraju se animirati, probuditi, prestati plašiti ili sumnjati u sebi, javno istupiti i reći, „da, ja mislim, da, ja znam, da, ja hoću“!

Kako po tebi jedna mlada osoba može danas na ovim prostorima da uspije?

Radeći svakim danom na sebi! Bez odustajanja! Nema tu puno mudrovanja. Ukoliko hoćete da postanete prepoznatljivi, reprezentativni ili sportskom terminologijom rečeno „šampioni“ morate raditi svakim danom predano i intenzivnije nego juče i garantujem da rezultat neće izostati!

Pozivam sve mlade ljude da se uključe u društveno-političke procese kako bi dali svoj pečat procesima koji se odvijaju i koji će se odvijati.

Nemojte biti van igre, budite igrači koji odlučuju i stvaraju šanse za razvoj našeg društva, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine!

Najčitaniji tekstovi

Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
Ko će pobijediti čovjeka?
Kako izgleda „nevidljiva ruka“?
Sarajevski studenti književnosti na strani ideologije Vojislava Šešelja
More Stories
Čitanje između redova 2: Inzko, SDA i druga žutila