Naime, službe za zapošljavanje redovno vrše provjeru evidencije nezaposlenih osoba koje putem biroa ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje i druge beneficije, pa ako vide da vaš honorar slučajno pređe više od 208 KM mjesečno, u skladu s propisanim zakonom, skidaju vas s evidencije nezaposlenih osoba, te tako vi gubite pravo i na zdravstveno osiguranje i druge povlastice.
Zbog ove vijesti već su prije nekoliko godina nezaposleni s biroa paničili, na društvenim mrežama doduše, ali uzalud. Ništa se nije promijenilo.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, te Pravilniku o evidencijama u oblasti zapošljavanja, osobe koje ostvaruju prihode po bilo kom osnovu veće od 25 posto od prosječne plate u Federaciji BiH brišu se s evidencije nezaposlenih jer se smatra da sami sebi mogu priuštiti uplatu zdravstvenog osiguranja.
Mogu, ali ne mogu ništa drugo...
Iako je planirala ostati samo dva dana, životni put ju je zadržao u Mostaru gdje je pronašla svoj dom
Polako se budim. U pozadini dug, prodoran zvuk alarma. Još jedno već toplo jutro počinje. Okrećem se u krevetu, tražim mobitel, istežem i dižem na noge kako bih se počeo spremati. Ne, ne žurim na predavanja ili u školu. Ljeto je i za par minuta trebam poći na posao.
Često razmišljam o onima koji su otišli, žaleći ih i zavideći im istovremeno.
Pročitao sam prije nekoliko godina izreku Mikea Todda koja mi je ostala urezana u pamćenje. Ona glasi: „Nikad nisam bio siromašan, ali sam bio bez novca. Biti bez novaca je prolazno stanje; biti siromašan je stanje duha.“
Skoro hiljadu mladih ljudi iz Breze prošlo je kroz radionice čika Sklate, od djece od četiri godine do srednjoškolaca. Svi oni koji su radili i danas rade uz Skakića u omladinskom centru volontiraju i kažu da su uz njega naučili da uživaju i vole posao koji tu rade, bez obzira na finansije i materijalnu stranu.
Ovu priču želim započeti s vlastitim iskustvom i sopstvenom pričom. Po struci sam magistrica Međunarodnih odnosa i diplomatije. Imam 25...
Mnogi mladi ljudi se boje otići u drugu državu zbog razloga koji se mogu riješiti informisanjem. Zaostavština prijašnjeg obrazovnog sistema i dalje utiče na mlade ljude ovdje. Vjerujem da se moramo što prije adaptirati na moderniji stil obrazovanja i edukacije. Ovdje uvijek volim citirati kolegu Samira Beharića koji kaže da je studiranje u jednom gradu kao da čitate jednu te istu stranicu više puta.
Elem, listam ja poslove kad naletim na ekstra oglas WEB SHOP ASISTENT – PRIPRAVNIK BEZ RADNOG ISKUSTVA. E, k'o da su ga za mene krojili, znači ne mogu da vjerujem.
Rubrika „Premotaj“ donosi nam nekadašnje tekstove s portala i magazina Karike i dalje vrijedne pozornosti. Ovoga puta prenosimo tekst „Šta...
Da li je sramota pitati nekoga koliko zarađuje? Čega se tačno stidimo kada i u rijetkim situacijama pričamo o mjesečnoj zaradi? Razgovarali smo s mladima iz regiona kako procjenjuju koliko njihov rad vrijedi, kako se bore za novac na tržištu rada te za koliko novca mjesečno pristaju na kraju da rade.
Riječ je o jako lošim uslovima. „Imate rad u jednoj smjeni gdje ste slobodni svaku nedelju, rad u dvije smjene i slobobodno svakih 15 dana te tri smjene gdje je svaki 3-4 dan slobodno. Ja sam radila u dvije smjene. Plata minimalna, radiš i svaki praznik.“






















