A to Z

Obrazovanje

Aplikacije i servisi koji će vam pomoći da brže i lakše učite!

S obzirom da sam neko ko se bavi informatikom „otkad zna za sebe“, te sam student prve godine fakulteta, primijetio sam jednu stvar: sve je više mladih koji upisuju fakultete misleći da će ih oni naučiti apsolutno svemu što im treba za posao, te sve više njih pohađa razne kurseve da ih nauče stvarima koje, u suštini, mogu dobiti besplatno i koje mogu naučiti sami iz udobnosti svoga doma, i plaćaju ih zato što im je često mrsko učiti samostalno.

Sve ovo ja

Čovjek koji sebi dokaže da može je istinski pobjednik

Naslovna fotografija preuzeta sa http://www.6yka.com/

Ne karikiramo

Humanistikom propitujemo (ne)demokratiju među naukama

Kao jedan od načina na koji možemo pomoći humanistici da postane zapaženija i cjenjenija u današnjem svijetu jeste osvješćivanje potrebe o njenoj važnosti. S tim u vezi stoji i profit koji mora prestati biti glavna motivacija u izboru studija i uopće zanimanja kod mladih ljudi. Kada osvijestimo tu potrebu, onda dolazi i razbijanje stereotipa o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima. To će pomoći mladima da bez straha od osude ili omalovažavanja slijede svoja interesovanja, talente i vještine, a samim tim i da s vremenom kreiraju i tržište na kojem će plasirati svoja ostvarenja. U tome im, svakako, može pomoći i IT sektor. Osim toga, potrebno je osavremenjivanje studija na kojima se izučavaju humanističke nauke. Mogućnost lakšeg kombiniranja s drugim studijima također bi doprinijelo popularizaciji humanistike. A uz to ide i nužno podizanje glasa humanista. Studenti humanističih nauka, kao i historičari, jezičari, filozofi, književnici i drugi umjetnici moraju u ovoj sveopćoj kakofoniji progovoriti o svom značaju i ulozi danas te skrenuti pažnju na opasnosti koje prijete svijetu koji se odrekne svojih humanističkih disciplina, stava je profesorica Skopljak.

Ima veze...

Izdavanje diplome na Univerzitetu u Sarajevu košta bezobraznih 231 KM

Ove godine završila sam prvi ciklus studija i da bih dobila diplomu nije bilo dovoljno učiti, redovno polagati i na kraju i položiti ukupno 36 predmeta – moram je i platiti čak 231 KM. Studirala sam na državnom fakultetu, redovno i na budžetu, da bih na kraju studija bila primorana platiti 231 KM printanje 3 lista A4 formata i izradu diplome na 2 jezika na koja smo i slušali nastavu. Na jednom listu su moji podaci, izjava da sam završila prvi ciklus i stekla zvanje koje sam stekla. Na drugom listu je spisak svih položenih predmeta, ocjene koje sam ostvarila, ECTS bodovi i moja prosječna ocjena. Sadržaj drugog papira bez ikakvih nedostataka mogu vidjeti kad god se ulogujem na informacioni sistem Univerziteta u Sarajevu koji sam svake godine plaćala po 10 KM. Sadržaj prvog sam mogla i sama otkucati i odnijeti na potpis, a ova 1 KM je za dva ista obrasca koja služe da uneseš podatke koje si unosio nekoliko puta tokom tri godine studiranja. Naravno, sve preko uplatnice, uključujući i ovaj obrazac „od marke“, pa onda i na svaku uplatnicu provizija. Pare ispadaju k'o da hodam poderanih džepova. Sve što je plaćeno ne vrijedi ni peti dio nametnute cijene, ali se situacija nauštrb studenata koristi jer diplomu trebamo imati i fizički. Sve po principu da bi se naplatilo, ne i da bi se isplatilo.

Ima veze...

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?

Magistrirala sam u decembru 2015. godine, za par dana biće tačno dvije godine kako sam završila fakultet, a još uvijek...

Ne karikiramo

Koji fakultet upisati – državni ili privatni?

Odabir fakulteta je jedna od važnijih odluka u životu mladih. Nije lako odgovoriti samome sebi šta je to čime želimo da se bavimo i posvetimo dosta svog vremena, energije, truda i rada. Tu je također i uvijek aktuelna dilema: Koji fakultet odabrati – privatni ili državni?

Ne karikiramo

Lektire – iste knjige (ne) čitaju naša djeca kao što (ni)su čitale naše dede i nane

Lektira se najčešće izučava na časovima bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti, a nerijetko i na drugim jezičkim predmetima poput engleskog ili njemačkog. Wikipedijsko pojašnjenje je da lektira služi da se djeca priviknu i nauče čitati, da proširuje znanje, pomaže pri razmišljanju, zaključivanju i potiče kognitivni razvoj djeteta.

Sve ovo ja

Master studiji: Idealna prilika za upoznavanje novih kultura i sticanje znanja

Hamza Jelić, student master programa u Firenci, trenutno je zaljubljen u svoje akademske izazove u Università degli Studi di Firenze (UniFi), a opredijelio se za smjer Institutional advertising, multimedia communication and event creation (Informativno oglašavanje, komunikacija i kreiranje događaja). „Svaki dan je nova avantura, prepuna iznenađenja i mogućnosti za lični i profesionalni rast“, tako Hamza opisuje dane koje provodi na master studiju.

Ima veze...

Obrazovanje je bitno, onda kada znaš čemu služi i kome

Šta si upisao? Šta si završio? Jesi li diplomirao? Jesi magistar, šta si ti? Ima li posla, radiš li? Najznačajnija pitanja našeg doba! Kako uopšte znati šta će nam sutra donijeti?

Ima veze...

Obrazovanje u Bosni i Hercegovini vodi jedino do Njemačke

Mnoštvo različitih nastavnih planova i programa, zastarjela literatura kojom se učenici koriste i nedostatak reformi u obrazovanju, samo su neki od problema s kojima se učenici bosanskohercegovačkog društva danas susreću.

Ne karikiramo

Pristali ste na korupciju kada ste pristali da budete u podređenom položaju

U petak, 29. oktobra, studenti Univerziteta u Sarajevu prisustvovali su prvom Antikorupcijskom caffeu Može i drugačije u organizaciji Centra za razvoj omladinskog aktivizma. Imali su priliku razgovarati o koruptivnim praksama u obrazovanju s Nenadom Veličkovićem, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, književnikom i urednikom Školegijuma – portala koji se bavi analizom i kritikom obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini.

Ima veze...

Profesor Divljak: Uključi se! Nemoj biti govno koje samo pljuje po drugima!

Na Karikama vam predstavljamo Divljaka, brutalno iskrenog profesora historije iz Hrvatske koji koristi fejsbuk kao ispovjedaonicu kada ima razmirice za ženom, kada mu se nabacuje gospođa iz školskog osoblja ili kada nam, jednostavno, svu zakržljalost modernog čovjeka istrese u lice kroz svoje kratke priče.