„Postali smo država profesionalnih prosjaka, navikli smo na donacije i primanja iz inostranstva. To je kao naprimjer kada uzmete lava...
Nauka ne bi trebala biti isključivi djelokrug odabrane skupine intelektualaca, već treba biti katalizator konstruktivne transformacije na globalnom nivou. Posvećujući se ovom idealu, odajemo počast vizionarima koji su nam prethodili i postavljamo temelje za inovativniju budućnost.
Jedan od ključnih prioriteta Europske unije za Zapadni Balkan je podrška održivom razvoju i zaštiti okoliša. Europska unija prepoznaje važnost ulaganja u tehnološke inovacije koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, promicanju obnovljivih izvora energije i održivoj upotrebi prirodnih resursa. Međutim, unatoč tome, regija se suočava s određenim izazovima, a jedan od njih je neravnoteža između odlazne i dolazne mobilnosti stručnog kadra. To je djelomično posljedica nedovoljno razvijenih istraživačkih infrastruktura, nedostatka vrhunskih istraživačkih objekata i ograničenog pristupa najnovijim tehnologijama u regiji koje bi podržale održivi razvoj zajednica.
Istraživačke infrastrukture su dokazano od velike važnosti za društvo i ekonomiju jer ne samo da pomažu u rješavanju globalnih izazova, već privlače i najbolje talente. Unatoč tome što je vremenski okvir za početak izgradnje velikih istraživačkih infrastruktura bio sličan na Zapadnom Balkanu i u Zapadnoj Europi, regija Zapadnog Balkana je nažalost prošla gotovo 70 godina bez uspostave novih istraživačkih centara koji bi koristili najnovije tehnologije, dok se Zapadna Europa razvijala i kontinuirano unaprjeđivala u tom smislu. Međutim, u novije vrijeme, zemlje u regiji prepoznale su važnost ulaganja u naučno-istraživačke infrastrukture i krenule su u akciju.
Denis Spahić i Nemanja Vujanić su mladi ljudi koji su na prošlogodišnjem Kongresu došli sa idejama i inovacijama, a danas dolaze kao predstavnici kompanija koje su uz pomoć IEEE-a i YEP-a pokrenuli.
Udruženje se bavi afirmacijom znanja, promocijom savremenih umjetnika/ca i podsticanjem mladih ljudi da jačaju svoje kreativne sposobnosti i usavršavaju se u oblasti dizajna, umjetnosti i tehnologije.
Nakon uspostavljanja dijagnoze 1963. godine, genijalac je živio pola stoljeća duže nego što su mu prognozirali. ALS je poznatija kao bolest koja nema lijeka. Kod ove strašne bolesti prognoze su da će pacijent živjeti tri do deset godina od pojave prvih simptoma, a u rijetkim slučajevima i duže.
