Random

Književnost

Književni četvrtak: Sve je isto u mom kraju, samo mene više nema

Za jednog jugonostalgičara poput Bojana, roman je morao odisati razigranom polifonijom što mu je omogućila fragmentarna struktura. Iako je glavni junak starmali dječak Gregor, zapravo kroz njegovo pripovijedanje uvijek osjećamo višeglasje jer babe, porodica i prijatelji pričaju kroz Gregora. Likovi, iako identitetski različiti, slični su u svojoj rastrzanosti i osiromašenosti, a gladni boljeg života i opčinjeni gledanjem „Boljeg života“.

Ima veze...

Kintsugi tijela: priča iz mjesta zarezanih žiletom

Senka Marić napisala je prvi roman 2018. godine kako bi u njega sažela svoju dugogodišnju bitku s karcinomom dojke. Kintsugi tijela najprije je njena autobiografska priča, a potom moguća priča svake žene koja je u svom tijelu u karcinomu pronašla ili još uvijek nalazi (ne)prijatelja. Međutim, granica ne staje s posljednjim stranicama knjige jer je ona namijenjena svakom čovjeku, bio on muškarac ili žena, dječak ili djevojčica, bolestan ili zdrav.

Ima veze...

DORIS LESSING – Afrika kao književno nadahnuće

Britanska književnica i autorica „Zlatne bilježnice“, Doris Lessing, Nobelovom nagradom za književnost (2007) nije se pretjerano oduševila jer ju je očekivala 30 godina ranije, a u šali je i izjavila da joj nagradu žele dodijeliti samo zato što će uskoro „krepati“.

Ima veze...

Plamena zavjesa Elmira Spahića

Zbirka Plamena zavjesa sastoji se od 53 pjesme i 8 pripovjedaka. Izdavač je Dobra knjiga, a štampana je u Sarajevu, 2018. godine. Lirski subjekt zbirke progovara iz pozicije udaljenosti, ponekad i otuđenosti, a najčešće zapitanosti. Kao takva, zapitanost je oblak koji se nadvija nad sudbinom, vremenom, egzistencijom, jezikom, pravdom, ali nikada nad ljubavlju.

Ne karikiramo

„Mliječni zubi“ i „Herbarij svete smrti“: Rod i nasilje u djelima Lane Bastašić i Mihaele Šumić

U današnjem javnom diskursu sve se više priča o ovim problemima. Književnost za ovim ne zaostaje, može se reći čak i da prednjači. Sjajan primjer pozitivnog načina problematizacije ove teme dale su nam dvije književnice iz Bosne i Hercegovine, koje pripadaju mlađoj generaciji i koje su u svojim djelima pisale o rodno zasnovanom nasilju. U pitanju su Mihaela Šumić i Lana Bastašić.

Ne karikiramo

Damir Karakaš: „Ljudima koji malo čitaju, fali jedna dimenzija“

Za „Sjećanje šume“ je rekao da je roman o djetinjstvu „u kojemu se natječu strah i volja, dodiruju trauma, humor i poezija, roman kakvog svaki pisac ima pravo napisati samo jednom u životu“.

Ima veze...

Czesław Miłosz – Pjesnik bez doma

Moj je život bio premalo sretan, a previše tragičan, ali sam imao i privilegiju da sve to proživim. Ne znam koje sam sve nesreće, posebice tijekom rata izbjegao, teško ih je i pojmiti, gotovo da ni sam ne povjerujem što mi se događalo i s kim sam se sve susretao.

Vidiš da smiješ

Vanja Šunjić i Arman Fatić: “Srce je u obliku trougla” i “Sarajevski san” su nove lektire naše generacije

Današnji dan, 25. 05., je u periodu Jugoslavije itekako bio značajan zbog proslave Dana mladosti. Danas smo oživjeli značaj ovog datuma jer imamo priliku da vam predstavimo prva autorska djela Vanje Šunjić, članice Upravnog odbora naše Omladinske novinske asocijacije u BiH i Armana Fatića, nekadašnjeg člana redakcije našeg Omladinskog magazina „Karike“.

Ne karikiramo

Lift marke Schindler: svjedok, saučesnik i(li) ubica?

Nermana Arnautović u novom prikazu knjige piše o romanu „Šindlerov lift“ Darka Cvijetića. Jer Crveni soliter doista bijaše sastavljen od...

Ima veze...

Kritika rasizma u djelima Toni Morrison

Jeste li ikada čuli za Chloe Anthony Wofford, jednu od najznačajnijih književnica današnjice? Pretpostavljam da niste. Iskreno, nisam ni ja donedavno. Ali zato i Vi vjerojatno kao i ja znate tko je Toni Morrison. Vjerojatno ste i pročitali barem jedno njeno djelo, možda roman „Voljena“ ili „Solomonova pjesma“.

Sve ovo ja

Moja kultura: Razgovor sa studenticom književnosti Amelom Mustafić

U toku mjeseca marta, imat ćete priliku čitati intervjue s književnicom koja uskoro izdaje svoju prvu knjigu (tekst ispod), mladom talentiranom glumicom koja fascinira svojim nastupima na Otvorenoj sceni Obala, te budućom redateljicom, koja je na 22. SFF-u osvojila nagradu “Teen Action”.

Ima veze...

Književni četvrtak: Gvozdena bajka u orgazmičkim otkucajima epohe

Proza u knjizi „Priče sa satnim mehanizmom“ nije ona koja će se rado čitati kao lako štivo pred spavanje, ali je dakako posrijedi književnost koja će ostati da svjedoči, kao monument jednog vremena. Riječ je, na koncu, o knjizi čiji će opisi i narativni tokovi ostati urezani u našem sjećanju i iznova nas provocirati i opominjati da se više nikada nikome ne ponovi. Da više niti jedna generacija ne zapne u predapokaliptični sevdah, čiji će predvodnici biti junaci pregažene generacije.