Iako za mlade uglavnom kažemo da su pasivni, ne može se reći da se proteklih godina nisu javljali njihovi glasovi pobune. Izuzev pandemijske 2020, studenti u Sarajevu su skoro svake godine izlazili na proteste. U decembru 2019. godine protestvovali su zbog loših uslova u studentskim domovima. U septembru 2021. godine, njihovi zahtjevi bili su konkretniji: da se izvrši nadzor nad sprovođenjem Zakona o visokom obrazovanju (ZOVO) u pogledu nepoštivanja normi vezanih za uslovne predmete prilikom studiranja, obaveze plaćanja biblioteke i tretiranje mladih s poteškoćama u razvoju na UNSA, da se obrazloži kontinuirana uplata u iznosu od 20 KM za potrebe ISSS sistema, da se razmotri proceduralno smanjenje školarine studenata, da se prilikom nove 2021/2022. akademske godine implementiraju prošlogodišnja zakonska rješenja u pogledu prijenosa predmeta. Ovogodišnje zahtjeve već smo spomenuli.
Ono što smo ovdje na stranici željeli podijeliti s vama su najdraži tekstovi dopisništva i redakcije iz 2018.
Svi ste sigurno čuli za Svemirka! Ili ste ih čuli negdje i zadivljeno pitali ko ovo pjeva. Genijalni sastav synth-pop benda Svemirko iz Đakova uhvatili smo u Banjaluci kako se veselo spremaju za nastup, a za intervju je posebno bio raspoložen Marin Tandara, ljubitelj čajeva, najbolji prijatelj sintisajzera i najšarmantniji član ekipe – pored genijalnog Marka, uigranog Branimira i trenutno singl Bojana (da, djevojke!).
Mladi u BiH su sve češće učesnici raznih konferencija, razmjena, radionica i ostaliha aktivnosti mobilizacije i povezivanja. Koliko su značajna putovanja i mobilnosti govori podatak iz daleke prošlosti, koji se veže za Kinu.
U pitanju je nezaboravan roman o kompleksnoj ljudskoj prirodi sjećanja i zaborava. Oni upoznati s djelima „Hakawati“ ili „Žena bez koje se može“ Rabiha Alameddinea već znaju da ih očekuje djelo koje kroz nekoliko pripovijednih linija – različitih u svakom pogledu – besprijekorno oponaša stvarne živote marginaliziranih i zaboravljenih.
Ono što uvijek treba da imamo na umu, dok koračamo životnim stazama, jeste to da je znanje moć, marljivost i odgovornost najvrednije osobine, a trud ono što nas oslobađa. Mi želimo da mislimo pozitivno, pa smo i u ovoj teškoj situaciji pronašli put da radimo nešto zanimljivo, da učimo i zabranimo pandemiji da nam mijenja život na negativan način. I tako trebaju svi. Od dva neba što nam se nude, uvijek birati ono vedrije.
Udruženje građana "Mikro mreža" je u saradnji sa sedam lokalnih medija iz Bosne i Hercegovine realizovalo projekat povezivanja online medija u BiH "Naše hronike".
Finalni dio projekta bio je rezervisan za susret u Banjoj Luci. Evo kako je to izgledalo.
Nebojša Đurić, matematičar iz Blatnice kod Teslića, uspio je dati odgovor na višedecenijsko pitanje iz oblasti inverznog problema diferencijalnih operatora sa kašnjenjem. Posljednjih deset godina ovaj problem je postao jedan od najpopularnijih u oblasti matematičke analize. Đuriću je uspjelo da pođe za rukom ono što nije pošlo nekim od najboljih matematičara na svijetu.
Vijećnik Gradskog vijeća Gračanice, Demir Milkić, u svojoj lokalnoj zajednici pokrenuo je sljedeće inicijative: uređenje igraonice u gradskom parku, street workout parkt, rekonstrukciju gradskog parka, zip line te besplatan wi-fi.
Bliži nam se vrijeme upisa na fakultete. Karike su odlučile da bar malo pomognu još uvijek neodlučnim maturantima šta da upišu. Vjerujemo da će iskustva banjalučkih studenata različitih godina i usmjerenja biti od pomoći.
Ovo je trebala biti priča o vrijednostima, priča o pozitivnim stvarima koje nas okružuju, storija o tome kako sve nije mračno, bijedno i jadno. Ali, cijeli svijet je živo blato, ljudi su ovisnička rasa koja se hrani životinjama a stabla koriste kao ogrijev. Dječije bolesti u srcima odraslih ljudi šire paniku i ludilo, koliko samo kompleksa i frustracije je u zajedljivim splačinama od riječi ispucanih iz glava zaista inteligentnih ljudi, da se dobar čovjek zapita kuda ide ovaj vlak? Mnogo je pokvarenjaka pod zastavama dobra i solidarnosti, dok stotine dobrotvora stoje ispod zastava užasa iz raznoraznih razloga, bilo iz slabosti, bilo iz pragmatičnosti i straha.
Kada si srednjoškolski maturant sve što misliš jeste, šta ćeš obući na matursko veče, i kojom profesijom ćeš se ''ogrnuti'' nakon maturske večeri. Dakako da je ovo drugo mnogo važnije i ozbiljnije od prvog, iako mnogi više ljubavi ulažu u odabir maturskog odijela ili haljine, umjesto na odabir profesije.




















