Inicijativa za otvaranje žičare u Zenici koja bi povezala grad sa izletištem na Smetovima je predložena davne 1982. godine, ali je tek u posljednjih par godina ozbiljnije shvaćena. Ova inicijativa doprinijela bi, zasigurno, lakšem i jednostavnijem pristupu Smetovima – jednom od najpopularnijih izletišta u okolini Zenice, kao i razvoju turizma, izgradnji nove infrastrukture te novim zapošljavanjima. Projektom je predviđen kapacitet od 800 osoba na sat, a žičara će imat 60 korpi, što bi drastično smanjilo količinu saobraćaja na putevima koji vode za Smetove.
Ako je suditi po komentarima na vijest o zabrani nastupa beogradskim reperima, koji su preplavili društvene mreže, Stanivuković je ponovo ujedinio Bosnu i Hercegovinu, kao što je to radio prije dolaska na mjesto gradonačelnika. „Napaćeni narod“ se homogenizirao u odbrani „tradicionalnih vrijednosti“. Neumorni komentatori su podržali zabranu nastupa repera „Desingerica i Pljugica“, kao što su podržali brutalne napade koji su harali tih dana gradom na Vrbasu.
Već generacijama se kod nas pogrešno priča o porodu. Generacijama su žene ušutkivane da ne budu „peke“ i ne pričaju o tom iskustvu kao traumatičnom.
Sve priče naših nana, majki, tetki i strina praćene su krilaticom: „Sve se to odmah zaboravi.“ Majke će se složiti da onog trenutka kad ugledate svoju bebu sve postane lakše, ali da se iskustva zaborave – to baš i nije tako. Mnoge žene sa sobom nose traume i teško se odlučuju na novu trudnoću. Danas o tome slobodnije govorimo.
Medijska (ne)pismenost nije samo gramatička i semantička greška u naslovu ili klikbejt za veći reach. Medijska (ne)pismenost je britko i opasno sredstvo modeliranja javnosti, alatka za kreiranje i vođenje ratova, ali može i bez „ne“. #samomedijskapismenost
Mnogi mladi ljudi koji su kasnije postali uspješni širom bivše Jugoslavije i u svijetu ostali su u Banjaluci nezapaženi, gotovo anonimni. Provincija guta kreativne, talentovane, neobične i nadarene ljude koji drugačije razmišljaju i ponašaju se drugačije od prosječnih.
Za „Sjećanje šume“ je rekao da je roman o djetinjstvu „u kojemu se natječu strah i volja, dodiruju trauma, humor i poezija, roman kakvog svaki pisac ima pravo napisati samo jednom u životu“.
Riješi kviz na temu medijske pismenosti! Nakon što odgovoriš na sva pitanja, provjeri koliko si imao/la točnih odgovora.
Ugodna zabava!
Nepostojanja reprezentativnosti LGBTIQ+ zajednice, kulture, stvaralaštva i života u javnom prostoru vodi do stvaranja predrasuda i miskoncepcija o zajednici. U javnom prostoru LGBTIQ+ teme su još uvijek tabu ili su čak i zabranjene, što dovodi do potpunog ignorisanja zajednice, a kroz aktivnosti poput čitanja LGBTIQ+ poezije, gledanje filmova i diskusija otvaramo LGBTIQ+ teme javnom životu i prostoru, našim sugrađanima/kama, našim komšijama/nicama, našim prijateljima/cama, i sve to s ciljem informisanja i senzibiliziranja, te otklanjanja postojećih predrasuda i iskrivljenih mišljenja. Također, kroz te aktivnosti nudimo LGBTIQ+ zajednici siguran prostor u kojem mogu biti autentično ono što jesu, te širimo prostor slobode, ljubavi i zajedništva. Sve nabrojane aktivnosti pomažu građanima i građankama da se upoznaju s LGBTIQ+ osobama i njihovim životima i da strah od nepoznatog pretvorimo u prihvatanje poznatog – to pomaže i LGBTIQ+ osobama da se osjećaju sigurnije i prihvaćenije u bosanskohercegovačkom društvu, kaže Bajraktarević. Cijeni da se promjene dešavaju, ali vrlo sporo.
Almasa Hodžić studentica je četvrte godine na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za odbrambene tehnologije. Pored izvrsnih rezultata koje ostvaruje na fakultetu, Almasa je i fudbalska sutkinja. S njom smo, između ostaloga, razgovarali i o odnosu mašinstva i sporta, ali i o stereotipima s kojima se žene u ovim oblastima mogu susresti.
Anoreksija je u osnovi psihoemocionalni poremećaj u kojem je najočitiji gubitak samopouzdanja , pa osoba traži smisao i uspostavu kontrole u svom životu, a najčešće se javljaju tijekom adolescencije.
Moralistička histerija koja trese dio hrvatske javnosti, a tiče se muzičkih ukusa i estetike, nije ograničena samo na turbofolk. Ovo ljeto je u Puli zabranjen koncert hrvatskog tamburaškog benda „Mejaši“ s objašnjenjem da je riječ o „birtijaškoj glazbi“. Postavlja se pitanje: „Po kojim kriterijima neko određuje koja je muzika moralno prihvatljiva?“
Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina organizacija koja se već dvanaestu godinu zalaže za prava srednjoškolaca i...