Riješite ovaj kviz i provjerite svoje znanje o odnosu politike i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovorite na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćete vaš sveukupni rezultat.
U organizaciji Centra za kritičko mišljenje i portala tačno.net, po drugi put je organizirana Škola kritičkog mišljenja čiji su osnovni...
Bjesomučnom dehumanizacijom kojom smo komšije i prijatelje sveli na prljavštinu, prijetnju koja se mora ukloniti po svaku cijenu. Nakon što su mediji, političari i vjerske vođe obavili taj prljavi posao, s lanca su pušteni najgori među nama da najkrvavijim, najbrutalnijim zločinima postave nove granice dopuštenog i poželjnog ponašanja u kojima je postalo sasvim normalno ući u kuću dojučerašnjeg radnog kolege, silovati mu dijete, zaklati i njega i njegovu porodicu i prisvojiti sve što posjeduje. Takav čin predstavljen je kao patriotizam, a zločinci koji bi ga počinili kao heroji koji obavljaju najteži posao pravljenja države u ime svih ostalih pripadnika svog naroda. U takvim okolnostima Omarska, Keraterm i Trnopolje su prirodna ishodišta borbe za stvaranje Republike Srpske. Nismo mi tu ni po čemu posebni, kao što ovih dana možemo vidjeti po talasima dehumanizacije koji plave Evropu, Ameriku i ostatak svijeta. Nemojte nimalo sumnjati da izraelski piloti koji danas ravnaju Gazu, znajući da će stotine i hiljade palestinske djece stradati pod njihovim bombama, ne slušaju Nicka Cavea, Soundgarden ili Leonarda Cohena.
Te moralne vertikale smatraju da je ljubav prema Dostojvskom i istovremeno mržnja prema Ceci, ako je sa lijevog političkog spektra ili Karleuši, ako je sa desnog, atest njihove ispravnosti, jer ako su obožavatelji Cece i Karleuše polusvijet, to njihove mrzitelje svrstava valjda u nekakvav svijet.
Kviz o ljudskim pravima je napravljen u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija kojeg implementiraju CPCD i OM zbog podizanja svijesti i znanja iz oblasti ljudskih prava i informiranja naših čitatelja/ica o zakonodavstvu i tijelima koja štite i osiguravaju osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Svrha ovog kviza je testiranje vašeg znanja, ali i povećanje vašeg razumijevanja ljudskih prava. U ovom kvizu ćemo se baviti pravima mladih u Bosni i Hercegovini.
Riješite kviz i saznajte koliko znate o pravima mladih!
Romkinje su diskriminirane višestruko – zato što su žene, što pripadaju romskoj populaciji, a još i više ako žive s invaliditetom ili u ruralnim područjima. Diskriminacija je često očita, otvorena, rijetko kad prikrivena, bilo da dolazi od neromske populacije – u institucijama, školi, bilo da je među svojima. Čak i Romkinje liderice u svojim zajednicama bivaju diskriminirane od svojih kolega Roma.
U mjesecu u kojem se obilježava Međunarodni dan žena, Ženska romska mreža „Uspjeh“ započela je kampanju „Nulta tolerancija“ želeći poslati jasnu poruku da nasilje, maloljetnički brakovi i rasna diskriminacija nisu romska tradicija, i kao takvi ne smiju biti tolerirani u društvu!
Za magazin „Karike“ smo tim povodom razgovarali s Indirom Bajramović, romskom aktivistkinjom i ekonomistkinjom, koja više od 20 godina radi na poboljšanju položaja Romkinja u Bosni i Hercegovini.
Horor filmove vole psihopate, sadisti i njima slični? Akcije vole nasilni muškarci, dok krhke žene žude za svojom dozom plača i sreće kada se konačno dvoje zaljubljenih poljube prije pojave čuvenog ,,the end”?
Od ove godine uvodimo našu stalnu temu Pitaj psihologa te želimo da nam se baš Ti javiš sa svojom nedoumicom, pitanjem, sumnjom, strahom, te da pomognemo baš Tebi i motiviramo Te da radiš na svome dobru.
Razgovarali smo sa Rijadom Kanižom, koji je član INSAM instituta, student muzikologije i predsjednik Asocijacije studenata Muzičke akademije u Sarajevu (ASMAS).
Kome, gdje, kada i na koji način se mogu obratiti ako netko krši moja prava? Riješi ovaj kviz i provjeri svoje znanje o generalnim mehanizmima zaštite ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovoriš na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćeš svoj sveukupni rezultat.
Društvo u kojem živimo nas je naučilo da su „muško“ i „žensko“ odrednice naših identiteta. Ako se rodimo s muškim ili ženskim spolom, od nas se očekuje i rodna, društveno pripisana odredba koja čini da se ponašamo kao muškarci ili žene. Kada upoznamo nekoga ko se ne drži strogih definicija, ko misli i osjeća drugačije nego mi, zbog stereotipa u kojima smo odrasli, takve osobe na prvi pogled osuđujemo, ismijavamo i ponižavamo. Odrasli smo s mišljenjem da se spol i rod trebaju podudarati, da su muškarci snažni, a da su žene onaj po svemu „nježniji spol“. No, ima li u toj priči nešto više od onoga što vidimo na površini?
Stavljajući suprostavljena mišljenja o djelu Rupi Kaur po strani, potrebno je istaći da ono zavrjeđuje pažnju najvećim dijelom zbog toga što govori o mnogim tabu temama, o kojima umjetnici, a naročito umjetnice, do sada nisu mnogo govorili/e, pogotovo ne na način kao što to čini Kaur – spajajući riječ i crtež u jedinstvenu i jasnu poruku.