Latest

Ima veze…

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja tokom i između dva svjetska rata (1914. – 1945.)

U orkestriranju događaja s dugoročnim posljedicama po Bliski istok, u prvoj polovini 20. stoljeća glavnu riječ vode najdominantnije sile na tadašnjoj geopolitičkoj sceni. Od svih njih, najveću ulogu igra Velika Britanija. Kao rezultat mukotrpnog lobiranja cionista, 1915. godine, u jeku Prvog svjetskog rata, Vlada Velike Britanije izdaje tajni memorandum u kojem se razmatra budućnost Palestine.

Ima veze...

„Zdravo da ste“: Neophodno je da radimo svi zajedno kao partneri na izgradnji i prihvatanju vrijednosti koje se temelje na našim različitostima

Udruženje „Zdravo da ste“, koje je od 1992. godine pružalo podršku djeci i odraslima pogođenim ratom, nastalo je od grupe volontera (psihologa, socijalnih radnika, pedagoga…). Udruženje je zvanično registrovano 1996. godine i od tada u kontinuitetu pruža usluge i organizuje aktivnosti kroz dva osnovna programa: Program dječijih prava i Program razvoja omladinskih centara.

Ima veze...

Obećava li nova strategija zapošljavanja previše i hoće li zadržati mlade od odlaska vani?

„Mislim da Strategija ide u dobrom pravcu i da je samo jedan korak u procesu rješavanja problema tržišta rada. Ako želimo stvarne promjene u skorije vrijeme, onda trebamo razmišljati 'izvan kutije'. Konkretno, možemo omogućiti da svi u FBiH imaju osnovno zdravstveno osiguranje i na taj način smanjimo fiktivnu nezaposlenost. Također, donošenjem Zakona o studentskom radu, omogućili bismo studentskoj populaciji da privređuje i dobiva potrebno iskustvo već tokom studija. Na taj način se djelimično rješava pitanje nedostatka radne snage u nekim industrijama. Također, uvođenje kategorije 'samozaposlenika' u Zakon o radu, kao i podrška digitalnim nomadima, predstavlja mjeru za integraciju freelancera u formalno tržište rada. Tu je i pitanje formalizacije dolaska strane radne snage“, odgovorio je Čavalić, dodajući kako postoji dosta rješenja ovog tipa te da je pitanje da li zaista želimo promjene.

Ima veze...

Refik Hodžić: Naše traume su još uvijek vrlo žive i prisutne

Bjesomučnom dehumanizacijom kojom smo komšije i prijatelje sveli na prljavštinu, prijetnju koja se mora ukloniti po svaku cijenu. Nakon što su mediji, političari i vjerske vođe obavili taj prljavi posao, s lanca su pušteni najgori među nama da najkrvavijim, najbrutalnijim zločinima postave nove granice dopuštenog i poželjnog ponašanja u kojima je postalo sasvim normalno ući u kuću dojučerašnjeg radnog kolege, silovati mu dijete, zaklati i njega i njegovu porodicu i prisvojiti sve što posjeduje. Takav čin predstavljen je kao patriotizam, a zločinci koji bi ga počinili kao heroji koji obavljaju najteži posao pravljenja države u ime svih ostalih pripadnika svog naroda. U takvim okolnostima Omarska, Keraterm i Trnopolje su prirodna ishodišta borbe za stvaranje Republike Srpske. Nismo mi tu ni po čemu posebni, kao što ovih dana možemo vidjeti po talasima dehumanizacije koji plave Evropu, Ameriku i ostatak svijeta. Nemojte nimalo sumnjati da izraelski piloti koji danas ravnaju Gazu, znajući da će stotine i hiljade palestinske djece stradati pod njihovim bombama, ne slušaju Nicka Cavea, Soundgarden ili Leonarda Cohena.

Ima veze...

Mladi u Srebrenici – teško breme od rođenja, prilika sve manje

„Činjenica je da bi ljudi više imali motiva da ostanu ovdje ili se vratili ako bi mogli dobiti posao. To bi sigurno promijenilo i koncept Srebrenice. Mnogi kažu da je i banja Guber karika koja bi promijenila život u Srebrenici“, kaže Kojić navodeći kako osim Kuće dobrih tonova u gradu ima još dosta sportskih klubova, te dva kulturno-umjetnička društva. No, s obzirom na to da su podijeljena, tu vidi negativnu stranu. U svom radu na portalu „eSrebrenica.ba“ i drugim medijima, Mladen je otkrivao potencijal svoga grada. Prisjeća se da je ovdje nekada bio jedan od prvih umjetničkih festivala. On se danas više ne održava, ali ni festivali uopće. Kojić kao krivce vidi politiku i lokalnu vlast za koju smatra da treba prepustiti Srebrenicu Srebreničanima, jer na izborima i u vlasti odlučuju ljudi koji ne žive u tom gradu, te smatra da se treba više uraditi za lokalno stanovništvo s fokusom na ljude, a ne glasače. Kako kaže, grad ima uslove i kapacitete za pristojan život, ali mu se to onemogućava.

Ima veze...

Džipsii, Bojana Vunturišević, Luka Rajić – regionalne muzičke zvijezde na festivalu Kvirhana u Sarajevu

Tema ovogodišnje Kvirhane je rod u najširem smislu. Slogan festivala “Rod da prostiš” je igra riječi koja kombinira stih iz poezije Mak Dizdara, “Bosna da prostiš”, s pojmovima roda i kvira. Slogan nosi šire značenje koje se odnosi na prihvaćanje i izražavanje različitih rodnih identiteta te propitkivanje tradicionalnih rodnih normi i stereotipa. “Rod da prostiš” sugeriše da se društvo treba odmaknuti od rigidnih rodnih kategorija i biti otvorenije prema raznolikosti. Umjesto da se osuđuje ili odbacuje, različiti rodni identiteti trebaju biti prihvaćeni i poštovani. Slogan također implicira da je važno razumjeti one koji se ne uklapaju u binarne norme roda, te da se treba graditi društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i slobodno izražavati svoj rodni identitet.

Ima veze...

Zašto je nauka važna za naše živote?

Kada razmišljamo o nauci, najprije se možemo zapitati šta je to zapravo nauka. Jedna standardna definicija nauke kaže da je nauka svaki sistem znanja koji se bavi fizičkim svijetom i njegovim pojavama i koji uključuje nepristrasna promatranja i sistemsko eksperimentisanje. Općenito, nauka uključuje potragu za znanjem koje pokriva općenite istine ili djelovanje temeljnih zakona. Nauka je bila i ostala ta koja nam pruža uvid u nove istine, ona je ta koja nas oslobađa od tereta neznanja.

Ima veze...

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od 1799. do 1914. godine

Da bismo razumjeli kako je došlo do posljednjeg sukoba, potrebno se vratiti u prošlost, tačnije na sami kraj 18. stoljeća, te nabrojati glavne događaje koji su obilježili nastanak države Izrael 1948. godine i pojasniti njen odnos s palestinskim narodom u godinama nakon toga pa sve do dana današnjeg.

Ima veze...

„Studentska uvjerenja o stručnosti nastavnika nemaju naročitu težinu“, studenti tvrde drugačije

Posljednji put studenti su se oglasili prije mjesec dana na protestima s njihovim zahtjevima i izjavama za medije, a nakon toga ništa se značajno nije desilo. Studenti i profesor jednako su istrajni u svojoj borbi da epilog svega bude istina. Da li će do epiloga uopšte doći i kakav će on biti? To kao javnost i treća strana ne možemo znati, ali naša odgovornost kao građana je da budemo informisani kada je riječ o svim društvenim pojavama i problemima, ali i načinu njihovog rješenja.

Ima veze...

Život u studentskom domu

Iskustva studenata koji borave ili su boravili u studentskim domovima su različita. Neki smatraju da je život u domu isplativ, da dom pruža kvalitetnu hranu i različite društvene mogućnosti. Drugi imaju određene zamjerke, kao što su pogoršanje kvaliteta i količine hrane, te povećanje cijene kirije. Iskustva zavise od različitih faktora, poput lokacije doma, paviljona ili čak generacijske razlike. Odluku o smještaju treba donijeti uvažavajući individualne potrebe i preferencije.

Ima veze...

Naučno-istraživačka infrastruktura koja donosi održive promjene i nove prilike za mlade ljude u Bosni i Hercegovini

Jedan od ključnih prioriteta Europske unije za Zapadni Balkan je podrška održivom razvoju i zaštiti okoliša. Europska unija prepoznaje važnost ulaganja u tehnološke inovacije koje će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova, promicanju obnovljivih izvora energije i održivoj upotrebi prirodnih resursa. Međutim, unatoč tome, regija se suočava s određenim izazovima, a jedan od njih je neravnoteža između odlazne i dolazne mobilnosti stručnog kadra. To je djelomično posljedica nedovoljno razvijenih istraživačkih infrastruktura, nedostatka vrhunskih istraživačkih objekata i ograničenog pristupa najnovijim tehnologijama u regiji koje bi podržale održivi razvoj zajednica. Istraživačke infrastrukture su dokazano od velike važnosti za društvo i ekonomiju jer ne samo da pomažu u rješavanju globalnih izazova, već privlače i najbolje talente. Unatoč tome što je vremenski okvir za početak izgradnje velikih istraživačkih infrastruktura bio sličan na Zapadnom Balkanu i u Zapadnoj Europi, regija Zapadnog Balkana je nažalost prošla gotovo 70 godina bez uspostave novih istraživačkih centara koji bi koristili najnovije tehnologije, dok se Zapadna Europa razvijala i kontinuirano unaprjeđivala u tom smislu. Međutim, u novije vrijeme, zemlje u regiji prepoznale su važnost ulaganja u naučno-istraživačke infrastrukture i krenule su u akciju.

Ima veze...

Kako mladi u Bosni i Hercegovini koriste društvene medije za promjene?

Digitalni aktivizam nije samo bitan u situacijama kao što je slučaj Davida Dragičevića. On je važan i u drugim situacijama, kao na primjer u borbi za zaštitu životne sredine, ljudskih prava ili ravnopravnosti. Društvene mreže su postale platforma za ljude da izraze svoje mišljenje i borbu za promjene, a aktivizam na društvenim mrežama predstavlja novi oblik građanskog učešća. Na kraju, DA, treba nam digitalni aktivizam, ali oslanjanje isključivo na takav oblik aktivizma nerijetko dovodi do situacija gdje se ozbiljna situacija svede samo na još jedan u nizu trendova! Aktivizam nije samo lajk na Instagramu ili dijeljenje slika na storijima! Aktivizam zahtijeva zalaganje i rad u stvarnom svijetu, a društvene mreže su samo način da poruka dopre do većeg broja ljudi.