Zašto je važno da nauka bude i „prava“ i zabavna?

Inovacije koje proizilaze iz naučnih otkrića danas uveliko oblikuju svijet u kojem živimo. Mnogi izumi, tehnologije i procesi koji su se pojavili u posljednjih nekoliko decenija potiču iz naučnih otkrića i istraživanja. Ove inovacije su uticale na gotovo sve aspekte našeg života, od komunikacije i transporta do zdravstvene njege i obrazovanja.

Piše: Elma Imamović

Jedan od najznačajnijih primjera inovacija koje su proistekle iz naučnih otkrića je vještačka inteligencija koja danas doprinosi automatizaciji procesa nudeći rješenja koja sustižu ili čak prevazilaze ljudske mogućnosti.

„Korijeni učenja su gorki, ali su plodovi slatki.“ / Aristotel

Nauka se odnosi na otkrića, istraživanja i pronalaske koji proizilaze iz istraživanja i inovacija. S druge strane, intelektualno vlasništvo se odnosi na prava koja štite intelektualne tvorevine, uključujući patente, žigove, autorska prava i druge oblike kreativnih radova.

Intelektualno vlasništvo ima važnu ulogu u razvoju nauke i tehnologije koja će se i dalje razvijati i mijenjati u skladu s promjenama u društvu i tehnologiji. 26. april je Svjetski dan intelektualnog vlasništva koji slavi genijalnost i kreativnost na kojima počiva naš moderni svijet. To je prilika da se razmisli o vitalnoj ulozi koju intelektualno vlasništvo igra u unaprjeđenju ljudskog znanja i pokretanju napretka u nizu oblasti. Svjetski dan intelektualnog vlasništva utvrdila je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) 2000. godine, s ciljem promovisanja većeg razumijevanja i poštovanja vrijednosti prava intelektualnog vlasništva među pojedincima, kompanijama i vladama širom svijeta.

Od umjetnosti do nauke, od tehnologije do medicine, intelektualno vlasništvo predstavlja podsticaj i zaštitu koja je neophodna inovatorima i kreatorima kako bi ostvarili svoje ideje. Stoga se obilježavanjem ovog dana pruža prilika za prepoznavanje i poštovanje doprinosa svih onih koji svoje ideje pretvaraju u stvarnost i na taj način doprinose boljitku društva.

Za naučnike i istraživače, intelektualno vlasništvo može biti ključno za održavanje i finansiranje istraživanja. Patenti i druga prava intelektualnog vlasništva omogućavaju inovatorima da zaštite svoje ideje i pronalaske od neovlaštenog korištenja od strane drugih, što može biti od velike važnosti u industriji i poslovnom svijetu. Za naučne institucije, univerzitete i druge organizacije koje se bave istraživanjem, intelektualno vlasništvo predstavlja izvor prihoda i finansiranja za daljnja istraživanja i razvoj novih tehnologija.

Slaveći ovaj dan, važno je zapamtiti da je zaštita intelektualnog vlasništva usko povezana sa širim ciljevima da nauku učinimo dostupnom široj publici, odnosno da osiguramo da se koristi od naučnih dostignuća široko razumiju i cijene, a tome doprinosi dobra naučna komunikacija. Komunikacija koja je prilagođena javnosti i koja objašnjava način na koji se istraživanja i tehnologije koriste u praksi.

Pseudonauka je povezana sa sklonostima ka senzacionalizmu, manipulaciji i obmanjivanju javnosti. Često se koristi u svrhe prodaje proizvoda ili usluga koji nisu utemeljeni na validnim naučnim istraživanjima, ali se predstavljaju kao takvi kako bi se steklo povjerenje ili profit.

Nauka i činjenice mogu biti na nečijoj strani, ali je istina da podaci sami po sebi nemaju moć pokrenuti ljude. Zabavne, uvjerljive i jasne priče su one koje uistinu zaokupljaju pažnju javnosti. Postoji značajna razlika između proizvodnje „loše nauke“ – pseudonauke – u svrhu dobre priče i proizvodnje „dobre nauke“ – prave nauke, ali s neuspjehom komuniciranja njene koristi na zanimljiv način. Sve dok se dobra nauka ne komunicira kroz uvjerljive narative i na način razumljiv široj javnosti, javnost će obraćati pažnju samo na pseudonauku, a kreatori politika slušat će samo ideološke argumente bez njihovog zasnivanja na konkretnim podacima.

Validna nauka predstavlja naučna istraživanja koja su zasnovana na rigoroznom pristupu, validnim metodama i empirijskim dokazima, koji su prošli provjeru i odobrenje naučne zajednice, i koja su otvorena za kritiku i ispravljanje.

„ScienceTalks“

Približavanje nauke, s fokusom na mlade, na interesantan i istovremeno jasan način, ideja je koja je temelj saradnje Omladinskog magazina „Karike“ s Naučnoistraživačkim institutom Verlab. Ova saradnja ima cilj da obezbijedi platformu koja će svojim čitaocima efikasno predstavljati aktuelne naučne teme, značajne datume i istaknute naučnike/ce. Suština ovog partnerstva je da ponudi zanimljiv pristup nauci i dovede je u prvi plan svijesti mlađe generacije, posebno u eri koju karakteriše hiperprodukcija informacija koje su često nepouzdane i beskorisne. U tom smislu, cijeneći i naglašavajući prava intelektualnog vlasništva, možemo poticati okruženje kreativnosti i izuma. To, u konačnici, ima potencijal kulminirati značajnim napretkom koji bi mogao promijeniti putanju naučnog razvoja u Bosni i Hercegovini.

Jer..

Nauka ne bi trebala biti isključivi djelokrug odabrane skupine intelektualaca, već treba biti katalizator konstruktivne transformacije na globalnom nivou. Posvećujući se ovom idealu, odajemo počast vizionarima koji su nam prethodili i postavljamo temelje za inovativniju budućnost.

Najčitaniji tekstovi

Jezičke greške u medijima – nemar novinara, redakcije bez lektora
Zar je zaista važno za kim mi srce žudi?
Odbrane u momentima kad ih ne očekujete su uvijek srcu najmilije
Iskustva banjolučkih studenata s "neperspektivnih" i "najtežih" fakulteta
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kako s ovjerenom kopijom aplicirati na više fakulteta u BiH?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
More Stories
Ja, moja porodica, KCUS i jedno proljeće koje nikad neću zaboraviti