Kako bismo doprinijeli zdravom razvoju mladih u Bosni i Hercegovini, kontaktirali smo Amira Hasanovića, MA prevencije ovisnosti i nasilja, diplomiranog socijalnog radnika koji obnaša funkciju izvršnog direktora u Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO NE, s ciljem osvještavanja o značaju prevencije ovisnosti i predstavljanja same organizacijske vizije – „Zdravo društvo u kojem se djeca i mladi uspješno nose s izazovima odrastanja, te aktivno uključuju i doprinose razvoju kvaliteta života u zajednicama“. Za „Karike“, Hasanović navodi sljedeće činjenice o razvoju i radu organizacije.
Piše: Hadžera Žutić
Prije dvadeset i dvije godine, kod studenata/studentica, primarno socijalnog rada, rodila se potreba rada na prevenciji ovisnosti i pomoći osobama koje su imale problema s drogama u tom periodu. Pod pokroviteljstvom HKO „Kruh svetog Ante“ i misionarskog pristupa s. Magdalene Schildknecht, koja je tada obnašala funkciju prve direktorice NARKO NE-a, 2002. godine osnovano je Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO NE.
Organizacijski rad se prvih deset godina zasnivao na direktnom radu s djecom i mladima, s ciljem njihovog osnaživanja i razvijanja zaštitnih faktora. Na rezultatima primarne metode „Learning by doing“ nastali su određeni projekti pa na kraju i programi (npr. „Stariji brat, starija sestra“). Volonteri/ke organizacije, kojih je godišnje između 200 i 250, su ulozi „motora“ i ambasadora/ki prevencije u organizaciji. „Koncept volonterizma bio je ključan alat za provođenje svih projekata: mladi se educiraju, dodatno (stručno) podržavaju i bivaju praćeni u prenošenju znanja, informacija i podrške vršnjacima/vršnjakinjama i djeci“, govori Hasanović. Najstarijim mentorskim programom Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO NE „Stariji brat, starija sestra“ sprovodi se ideja o sticanju usvajanja socijalno prihvatljivih ponašanja i podrške u razvoju životnih vještina kroz individualno druženje djece s volonterima/kama kako bi im se predstavio novi uvid u život van njihove svakodnevice.
Organizacija doživljava tranziciju u željeni stručni centar za prevenciju ovisnosti u posljednjih deset godina. Hasanović objašnjava: „Umjesto projektnog, fokusirali smo se na programski pristup, kako bismo obuhvatili što veći broj korisnika/korisnica, unaprijedili smo pristupe u radu prateći znanstvena saznanja i dokaze šta je djelotvorno u prevenciji, te na koncu preuzeli obavezu i odgovornost da zagovaramo primjenu naučno utemeljene prevencije ovisnosti u bh. društvu i šire.“
Organizacijski tim je sačinjen od zaposlenika/ca koji su licencirani treneri/ce za provođenje obuka iz Evropskog prevencijskog kurikuluma (EUPC) u BiH, a isti predstavlja ključni resurs u EU za zagovaranje primjene efikasnih i djelotvornih prevencijskih pristupa. NARKO NE su u 2023. godini bili domaćini 14. konferencije Evropskog društva za prevencijska istraživanja EUSPR, koja je okupila više od 150 ključnih istraživača/ica, naučnika/ca, praktičara/ki i donositelja/ica odluka iz 33 zemlje svijeta, te se prvi put održala na prostoru Zapadnog Balkana.
Makrookruženje i mikrookruženje su primarna polja na kojima se grade resursi s preventivnim potencijalom. Makrookruženje je sveobuhvatno, socijalno i fizičko te se sastoji od sljedećih mikrosetinga: mediji, lokalna zajednica i životna sredina. „Korisnici intervencije su svi u društvu, jer se konkretne intervencije odnose na postavljanje naučno utemeljene prevencije kao prioriteta društvenog i političkog djelovanja, sigurnosna upozorenja i opasnosti po javno zdravstvo, ograničavanje mogućnosti izlaganja nezdravim i rizičnim ponašanjima i promoviranje zdravijih izbora, donošenje efikasnih strategija i politika koje omogućavaju ljudima da žive zdravo“, navodi Hasanović.
Mikrookruženje predstavlja svakodnevicu koja obuhvata porodicu, školu i radno mjesto. Hasanović dalje objašnjava strukture navedenih okruženja te od kojeg je značaja prevencija ovisnosti u istim: „Intervencije usmjerene na porodicu podrazumijevaju podučavanja roditelja, zavisno od uzrasta djeteta, o strukturiranju porodičnog života, kvalitetnoj interakciji s djecom, uključenosti u život djeteta, te postavljanju jasnih granica o ponašanjima koja nisu dozvoljena. Školski programi prevencije trebaju doprinositi redukciji riziko faktora i jačanju zaštitnih faktora u školskom okruženju. Preventivne aktivnosti trebaju biti integrisane u školski program rada čime će se osigurati njihovo dugoročno provođenje od strane stručnog i nastavnog osoblja škole. Prevencija ovisnosti na radnom mjestu (u radnom okruženju) postiže se ranom intervencijom u ustanovi, kompaniji, zajedno s menadžmentom i uposlenicima.“ Ovakve preventivne mjere možemo podijeliti u dvije kategorije – one gdje se direktno radi s ciljnom populacijom (npr. smanjenje stresa, razvoj konkretnih socio-emocionalnih vještina, sticanje znanja itd.) ili one gdje se radi na unapređenju faktora u njihovom okruženju (npr. smanjenje izloženosti reklama za alkohol, onemogućavanje kupovine alkohola i duhanskih proizvoda mladima itd.). Sarađuje se sa svim uzrastima mladih te se programi prilagođavaju ciljnoj grupi.
Fokus djelovanja udruženja NARKO NE je univerzalna prevencija ovisnosti pa, obzirom na to, uposleni pribjegavaju metodama grupnog rada kako bi postigli ciljeve organizacije. Individualni rad se primjenjuje kada se javljaju naznake već ostvarenog problema. Ovakav način rada primjenjuju u programu „Zdravo radno okruženje za sve“ koji se odnosi na program prevencije u radnom okruženju. Obzirom da je od primarne važnosti poznavati uzrok kako bi se problem preventirao, Hasanović navodi način otkrivanja uzroka u njihovom radu: „Naš rad i zasniva se na takozvanom etiološkom modelu koji govori o interakciji osobe i njenog okruženja, tj. kako svi faktori kojima je izložena mogu djelovati na specifičnu osobu i na nastanak ovisnosti.“
O detaljima tekuće kampanje, koju podržava Institut za razvoj mladih KULT, govori: „’Šta stavljaš na kocku?’ je kampanja na temu kockanja koju provodimo u prvoj polovici 2024. da bi se uticalo na stavove, norme i ponašanja ljudi u BiH u vezi s kockanjem, te povećala svijest građana/građanki o tome koliki uticaj kockanje ima na živote pojedinaca i porodica. Ključne poruke kampanje su: 1. Vrijeme i novac izgubljeni kockanjem ne mogu se vratiti; 2. Dobici stečeni kockanjem nisu ‘laka para’ jer se ukupno uloži više nego što se dobije; 3. ‘Talent’ ili oslanjanje na prethodne ishode kockanja nisu preduslov za siguran dobitak; 4. Kockanje nije odgovor na probleme, potrebu za zabavom/uzbuđenjem ili bijeg od dosade.“
„Ko zapravo pobjeđuje?“ je preventivni program kroz koji se implementira rad s učenicima/ama prvih i drugih razreda srednjih škola, kako bi se postigao cilj smanjenja kockanja kod ove populacije. Neki od specifičnih ciljeva programa su poboljšati i povećati znanje mladih o igrama na sreću, unaprijediti njihove socio-emocionalne vještine, te razviti lično odgovorno ponašanje pri uključivanju u igre na sreću. Trenutno se implementira u Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu. Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo uvrstio ga je u Katalog registriranih programa za oblast prevencije ovisnosti, koji se provode u školskoj 2023/2024. godini.
NARKO NE tim svoj okvir o radu dobija od Evropskog prevencijskog kurikuluma (EUPC), čiji je autor Evropski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), na kojem su svi uposleni ili učestvovali ili će do kraja godine učestvovati na bazičnoj obuci EUPC-ja, a uposlenici/e NARKO NE-a su trenutno jedini licencirani treneri/ce za Bosnu i Hercegovinu. Udruženje NARKO NE sarađuje sa svim vladinim institucijama na svim nivoima, školama, vjerskim zajednicama i drugim nevladinim organizacijama.
Za kraj, Hasanović je za „Karike“ podijelio neke od najznačajnijih organizacijskih uspjeha: „Prvi uspjeh naše organizacije je da smo preživjeli 22 godine i da smo sve to vrijeme bili dosljedni sebi, svojim vrijednostima i jednako posvećeni prevenciji ovisnosti. Drugi uspjeh je što smo baklju naučno utemeljene prevencije ovisnosti donijeli u BiH i postali lideri u ovoj oblasti, tako da nas ključni preventivni agensi kontaktiraju i traže naše mišljenje i ekspertizu kada je riječ o prevenciji ovisnosti, te zajedno pravimo konkretne promjene na pristupu i u radu na prevenciji ovisnosti u BiH. A posebno smo ponosni na više od 3.300 mladih koji su kroz svoj volonterski angažman radili na smanjenju rizika od ovisnosti i promovirali zdrav način života.“
