Nikolina Piljić Alić i Axel Alić su 2018. godine bili u sred planova za odlazak u Australiju. U međuvremenu čekanja završetka školske godine, prikupljanja dokumenata za imigraciju i opraštanja sa svime što znaju i vole, Axel je došao na ideju da još jednom, posljednji put, pokušaju uraditi nešto što još niko u BiH nije uradio. Tako je nastao projekat prvog bh. Food Outleta „Yumm“ u kojem možete pronaći hranu i druge proizvode do 90% snižene cijene.
Kažu da ne možemo razumjeti nekoga sve dok nismo hodali u njegovim_nim cipelama, ili bolje rečeno, sve dok se nismo našli na njegovome_nome mjestu. Empatija je upravo to, sposobnost da se stavimo „u cipele“ drugoga, u njegove_ne emocije, na njegovo_no mjesto.
„Mi ipak imamo ograničene kapacitete. Ne možemo raditi beskonačno, energija se neizbežno troši. Ukoliko ne prestanemo na vreme, javlja se iscrpljenost. Iscrpljenost u početku može biti manja, a zatim sve veća.“ Slaviša Savić
Ilustracija u boji iz 1912. godine, “Votes for Wimmen.” Došlo nam je još jedno doba ukrašenih bandera i manje-više istih...
Riječ „kučka“ je toliko rasprostranjena da je postao problem nazvati ženku psa kučkom ili kujom, riječima koje su im inače pripadale, pa ih danas zamjenjujemo sa „kujica“, „curica“, „cura“. Uloge su se, naizgled, zamijenile.
Društvo u kojem živimo nas je naučilo da su „muško“ i „žensko“ odrednice naših identiteta. Ako se rodimo s muškim ili ženskim spolom, od nas se očekuje i rodna, društveno pripisana odredba koja čini da se ponašamo kao muškarci ili žene. Kada upoznamo nekoga ko se ne drži strogih definicija, ko misli i osjeća drugačije nego mi, zbog stereotipa u kojima smo odrasli, takve osobe na prvi pogled osuđujemo, ismijavamo i ponižavamo. Odrasli smo s mišljenjem da se spol i rod trebaju podudarati, da su muškarci snažni, a da su žene onaj po svemu „nježniji spol“. No, ima li u toj priči nešto više od onoga što vidimo na površini?
Memovi kao rastući fenomeni kraja 20. i početka 21. stoljeća su označili postepenu promjenu načina na koji se šalimo i razumijevamo humor. Memovanje je postalo način izražavanja pojedinaca s čijim porukama su se poistovjećivale mase. Danas se u kontekstu mema govori o spektru manje ili više dobrih šala, društveno-političkih poruka i evolucije (ili degradacije) općeg smisla za humor.