Da bismo razumjeli kako je došlo do posljednjeg sukoba, potrebno se vratiti u prošlost, tačnije na sami kraj 18. stoljeća, te nabrojati glavne događaje koji su obilježili nastanak države Izrael 1948. godine i pojasniti njen odnos s palestinskim narodom u godinama nakon toga pa sve do dana današnjeg.
Kad čovjek pogleda fotku doktora Šešelja i bivšeg predsjednika Tome Grobara, u pozadini vidi mladog momka koji nosu gajbu piva – odmah primijeti potencijal. Kako li samo nastaju vođe i lideri, od gajbe do predsjednika, premijera, gazde, ukratko kralja svega što diše u Srbiji?! Despot i tiranin, kažu liberali, vratio je Srbiju u devedesete, gradi Veliku Srbiju, a pravi se fin. Dajte ljudi, primijenite iste te kriterije na Makrona i Bajdena, ishod je isti.
Ko je onda lider po mjeri? Finska premijerka? Što bi nadrealisti rekli, „u Švedskoj nemiri, zdravo“. Nemam nikakvu namjeru braniti njegovu politiku, odnos prema medijima, ljudima, ali moram naglasiti da je Srbija pristupila pregovorima EU, ima ekonomske pokazatelje najbolje u posljednjih 20 godina i predsjednik Aleksandar Vučić vodi, kako god vi to vidjeli, umjerenu nacionalističku politiku.
Umjerenu? Pa da. Naime, kao što rekoh, on pripada Europskoj pučkoj stranci, uveo je dio sankcija Rusiji, pregovara o Kosovu, bla bla bla... Uostalom, svejedno. Dečko je pokazao svoj potencijal, zar ne?
Naši političari su opet dokazali da se vodimo parolom „sve se može kad se stranačke ruke slože“. A općepoznata činjenica...
Postoje političari i političarke. I postoje Političari i Političarke. Oni s naših prostora su uglavnom u ovoj prvoj kategoriji, ali vjerujem da će u nekim novim generacijama biti i naših Političara i Političarki. Ipak, postoje države koje već imaju svoje Političare i Političarke, one koji tabaju put za čitav svijet i svojim primjerom pokazuju šta politika i demokratija uistinu znače. Među njima bih istakla dvije sjajne žene: Jacindu Ardern, premijerku Novog Zelanda, i Alexandriju Ocasio-Cortez, zastupnicu iz New Yorka u Predstavničkom domu američkog Kongresa.
Dvadesetšestogodišnji Armin Handžar politikom se bavi skoro deset godina kroz razne organizacije te aktivno sudjeluje u radu SDP BiH i Foruma mladih.
Bojan Bajić se dugo vremena bavio politikom i omladinskim aktivizmom. Iako se danas bavi poslovnim konsaltingom, pristao je ekskluzivno za naš magazin da komentira aktuelna društveno-politička dešavanja poput: odnosa vlasti prema građanima za vrijeme pandemije COVID-19, Dodikovog prisluškivanja opozicije, autističnog dječaka Slavku koji je izbačen iz škole, ubistva Džordža Flojda, hapšenja sveštenstva Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, te predizbornog spota Srpske napredne stranke u Srbiji.
U učionici srpskog jezika i književnosti, tamo gdje sam nekoć čekao na red da pročitam analizu lektire, sjedim s listom kandidata i kandidatkinja na lokalnim izborima za koje provjereno znam da su stalno zaposleni, s visokim prihodima i s diplomama uglednih zvanja, i pitam se: šta je tema, šta je ideja, šta je motiv? Odgovor je jednostavan: moć, autoritet, a uz to i dodatni izvor prihoda.
Fer se ovdje ne koristi, nikada do sada i nije. Mislim da su plakatima samo zaprljali grad, ništa više. Korektno je takođe riječ koja nema upotrebu, pa ostaje mnogo nedoumica kako će se tačno ostvariti to što su obećali. Bojim se da iz dosadašnjeg iskustva vidimo da neće nikako.
Dragi mladi i svi koji se tako osjećaju, transparente u ruke i izađimo na ulice; neće nas korona ubiti, ubit će nas depresija od ovakvog sistema, ubit će nas glad i nemogućnost napredovanja, ubit će nas svi oni koji pokušavaju da nam skrešu krila. Ostat ćemo gladni života, jer ovdje nismo nikada ni živjeli. Natpise u ruke, svi na ulice, protestujmo, budimo glasniji od njih, pokažimo im da postojimo i da ne idemo nigdje bez borbe, zatvorimo ulice, ograničimo saobraćaj, pobunimo se! Viva la Resistance!
Ahmed Kosovac je odrastao vjerujući u pravedno društvo temeljeno na radu. Nakon završetka osnovne škole u Velešićima, upisuje Gimnaziju “Obala” gdje otkriva svoju ljubav ka jezicima. Nakon završenog jezičkog smjera u gimnaziji, počinje studirati na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka UNSA. Tu završava dodiplomski studij, a potom upisuje magistarski na istom odsjeku koji trenutno privodi kraju. Radeći od punoljetstva, postaje svjestan značaja integracije obrazovnog sistema s tržištem rada. Nakon obuke i studentske prakse na regionalnom news TV kanalu, Ahmed se kroz neformalnu edukaciju usavršava i počinje raditi poslove digitalnog marketinga za brendove i organizacije. Na izborima 2020. godine izabran je u Općinsko vijeće Novo Sarajevo.
Svjedoci smo mladih koji ne izlaze izbore, kojima su svi isti, ne osjećaju potrebu da se pobune niti na jedan način, mladi koje društvo u suštini uopšte ne zanima. U drevnoj Grčkoj ovakvi ljudi su nazivani idijotima.
Marinko Šanje je dvadesetdevetogodišnji magistar politikologije. Nositelj je liste Naše stranke za Skupštinu HNK, te potpredsjednik Foruma mladih Naše stranke. Još jedno novo političko ime kojem u seriji intervjua s mladim političarima dajemo prostor na Karikama da se predstavi. Za Karike, Marinko Šanje govori o svom viđenju politike, angažmanu, obrazovanju te brojnim drugim temama vezanim za život mladih u BiH.