Odgovore na pitanja kriju upravo ljudi poput ministrice Čerkez, međutim ti odgovori su očigledno van dometa umova srednjoškolaca koji, ako je vjerovati ministrici i njoj sličnima, nisu još uvijek dovoljno razvijeni da bi razumjeli šta to znači boriti se za svoja prava i imati ih uopšte.
Iako je planirala ostati samo dva dana, životni put ju je zadržao u Mostaru gdje je pronašla svoj dom
Vrijeme je da zavirimo iza paravana bosansko-hercegovačkog društva i pogledamo ono što se dugo skriva iza – problem zavisnosti i narkomanije. U tome će nam pomoći dr. Vlajko Panović, priznati klinički psiholog u našoj regiji. Dr. Panović godinama, pa i dekadama, istupa u javnosti hrabro govoreći o problemima s kojima se mladi susreću, o odrastanju, ulozi roditelja i porodice, obrazovanju, te o preprekama i izazovima s kojima se mnogi i u BIH susreću. Ipak, ti izazovi mogu biti riješeni. Ali, kako?
„Ono što je ključ svakog uspjeha jeste barem malo vjere u sebe i da vjerujemo da ono što radimo vrijedi. Bez obzira na kojem fakultetu studirate ili čime se bavite, ukoliko imate želju i snagu za rad, ljudi koji rade na ovoj akademiji će to primijetiti. Ukoliko se neka djevojka odluči na upisivanje ove akademije, jedna bitna stavka je da snimite video pri aplikaciji, jer će on reći mnogo više o vama, nego ono što napišete“, poručila je najbolja buduća evropska liderica Dženana Selimović čitateljkama magazina „Karike“.
„Put Bosne i Hercegovine k evropskim ekološkim standardima je složen i zahtijeva kontinuirane napore u mnogim sektorima. Zemlja se suočava s izazovima kao što su upravljanje otpadom, zaštita voda, smanjenje emisija i očuvanje biodiverziteta. Implementacija adekvatnih zakona, ulaganje u infrastrukturu i obrazovanje stanovništva o važnosti očuvanja životne sredine igraju ključnu ulogu u postizanju evropskih ekoloških standarda. Napredak zavisi i od političke podrške, saradnje s evropskim institucijama i angažmana građana.“
Denis Spahić i Nemanja Vujanić su mladi ljudi koji su na prošlogodišnjem Kongresu došli sa idejama i inovacijama, a danas dolaze kao predstavnici kompanija koje su uz pomoć IEEE-a i YEP-a pokrenuli.
Hana Galijašević (18) osvojila je pet stipendija za neke od najprestižnijih univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama: Harvard, Yale, Princeton, Amherst i Colgate. Ova mlada Kladušanka, koja je nedavno maturirala, odlučila je da svoje iskustvo podijeli s Karikama.
Mnogi mladi ljudi dolaze na nove ideje gdje izražavaju svoju kreativnost, poduzetnički duh i pokušavaju pronaći izvor zarade. U današnjem...
Kao jedan od načina na koji možemo pomoći humanistici da postane zapaženija i cjenjenija u današnjem svijetu jeste osvješćivanje potrebe o njenoj važnosti. S tim u vezi stoji i profit koji mora prestati biti glavna motivacija u izboru studija i uopće zanimanja kod mladih ljudi. Kada osvijestimo tu potrebu, onda dolazi i razbijanje stereotipa o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima. To će pomoći mladima da bez straha od osude ili omalovažavanja slijede svoja interesovanja, talente i vještine, a samim tim i da s vremenom kreiraju i tržište na kojem će plasirati svoja ostvarenja. U tome im, svakako, može pomoći i IT sektor. Osim toga, potrebno je osavremenjivanje studija na kojima se izučavaju humanističke nauke. Mogućnost lakšeg kombiniranja s drugim studijima također bi doprinijelo popularizaciji humanistike. A uz to ide i nužno podizanje glasa humanista. Studenti humanističih nauka, kao i historičari, jezičari, filozofi, književnici i drugi umjetnici moraju u ovoj sveopćoj kakofoniji progovoriti o svom značaju i ulozi danas te skrenuti pažnju na opasnosti koje prijete svijetu koji se odrekne svojih humanističkih disciplina, stava je profesorica Skopljak.
Ne ustaje mi se jer ni ovaj dan ne nosi neki čvrst, lijep, snažan motiv da ga proživim. Znam, biće siv kao i većina onih prije njega koji stanu u moju 21 proživljenu godinu.
U predizbornom periodu prisjećamo se svih onih koji nisu imali pravo glasa, kao i onih koji danas ne žele da iskoriste to svoje pravo.
Mnogi mladi ljudi se boje otići u drugu državu zbog razloga koji se mogu riješiti informisanjem. Zaostavština prijašnjeg obrazovnog sistema i dalje utiče na mlade ljude ovdje. Vjerujem da se moramo što prije adaptirati na moderniji stil obrazovanja i edukacije. Ovdje uvijek volim citirati kolegu Samira Beharića koji kaže da je studiranje u jednom gradu kao da čitate jednu te istu stranicu više puta.