Digitalni aktivizam nije samo bitan u situacijama kao što je slučaj Davida Dragičevića. On je važan i u drugim situacijama, kao na primjer u borbi za zaštitu životne sredine, ljudskih prava ili ravnopravnosti. Društvene mreže su postale platforma za ljude da izraze svoje mišljenje i borbu za promjene, a aktivizam na društvenim mrežama predstavlja novi oblik građanskog učešća.
Na kraju, DA, treba nam digitalni aktivizam, ali oslanjanje isključivo na takav oblik aktivizma nerijetko dovodi do situacija gdje se ozbiljna situacija svede samo na još jedan u nizu trendova! Aktivizam nije samo lajk na Instagramu ili dijeljenje slika na storijima! Aktivizam zahtijeva zalaganje i rad u stvarnom svijetu, a društvene mreže su samo način da poruka dopre do većeg broja ljudi.
Godinama se ekološki aktivisti i lokalno stanovništvo bore protiv uništavanja biljnog i životinjskog svijeta. Borba protiv sprege kapitala i politike je teška, ali nije nemoguće izaći kao pobjednik i sačuvati rijeku. Neformalna grupa građana „Stop izgradnji mini hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci“ i dalje vodi borbu.
„Neformalna grupa je 2017. godine pokušala obustaviti izgradnju mini hidroelektrane na rijeci Kasindol, ali je ona puštena u pogon 2018. godine. Dvije godine nakon toga dobili smo informaciju da će se graditi druga i odlučili smo da iskoristimo sva raspoloživa sredstva kako bismo to zaustavili. Mi smo podnijeli četiri tužbe protiv ekoloških dozvola i građevinske dozvole. Okružni sud Republike Srpske je usvojio te tužbe, međutim, Vrhovni sud je vratio na snagu jednu ekološku dozvolu, tako da smo trenutno i na Ustavnom i na Okružnom sudu, čekamo presude“, kazala je Sunčica Kovačević, jedna od članica neformalne grupe građana „Stop izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“
Aktivizam mladih u lokalnim zajednicama, ali i generalno, nije prepoznata stvar. Mladi su sve više zaokupljeni društvenim mrežama a sve manje vremena posvećuju radu koji će doprinijeti ličnom razvoju, ali i zajednici u kojoj žive. Volontiranje se smatra „gubljenjem vremena“, a rijetki su oni koji, uprkos svim preprekama na koje nailaze, ipak odluče da se bave omladinskim radom. Mladi u Kalesiji se razlikuju po ovom pitanju. Aktivizam u ovoj općini jako je zastupljen a mladi aktivno rade na ostvarivanju svojih ciljeva, ali i doprinosu zajednici.
Kažu da je volontiranje jedan od temelja građanskog društva i najplemenitija ljudska aktivnost jer se volontiranjem zauzima za mir, slobodu, mogućnost izbora i pravičnost za sve ljude. U stvarnosti, to se zaista svodi na neplaćeni rad. Ono što se uglavnom zaboravlja i zapostavlja jesu dobrobiti koje može donijeti taj rad koji nije plaćen novcem.
Knjiga #ŽeneBiH otkriva blago naše istorije, a o tome je za magazin Karike govorila Hatidža Gušić, diplomirana ekonomistica i projekt menadžerica sa dugogodišnjim iskustvom na različitim aktivističkim i feminističkim projektima. Hatidža se zajedno sa svojim prijateljicama, Amilom Hrustić i Mashom Durkalić, upustila u jedinstvenu istraživačku avanturu zvanu istraživanje biografija bh. žena koje su bile i ostale vodeće u oblasti kojom su se bavile
Mnogo mladih u BiH želi da konačno prekorači prag zone komfora i uđe u jedan zanimljiviji i bogatiji svijet, stekne nova iskustva ili uradi nešto dobro za zajednicu u kojoj živi. Upravo je to misija različitih omladinskih organizacija, tako da ćeš u narednom tekstu imati priliku za virtuelno upoznavanje s nekima od najpoznatijih i najuticajnijih.
Aleksandar Gluvić, student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, prije nekoliko sedmica privukao je pažnju kako naših, pa tako i regionalnih medija, s protestnim performansima koje je svakodnevno izvodio pored kolone ljudi koji su čekali razgovor za slovensku vizu. Performansi su uključivali nošenje poveza preko očiju, flastera preko usta, te držanje natpisa „Samo nek' se ne puca“ i „Evakuacija, a ne emigracija“.
Mladi ne gube ništa ako se uključe u aktivnosti, a nova prijateljstva, znanja, vještine, putovanja, učenje i ulaganje u sebe su ono što im može pomoći u budućnosti kako bi se izborili za sebe i život koji zaslužuju.
Mladi se sve češće bave volontiranjem i aktivizmom u raznim nevladinim organizacijama, kako iz altruizma i ljubavi prema ljudima oko...
Bihaćko udruženje ABC osnovano je 2012. godine i od tada okuplja mlade koji nesebično daju svoj doprinos poboljšanju uvjeta u lokalnoj zajednici. Svojim akcijama, aktivnostima i projektima u kratkom roku su postali poznati prvo širom Unsko-sanskog kantona, a nakon velikih majskih poplava 2014. godine i u čitavoj BiH.




















