Studiranje u inostranstvu/ da ili ne?

Studiranje u inostranstvu godinama je trend koji raste, uprkos stavovima da zahtijeva mnogo više odricanja. U Bosni i Hercegovini djeluje 47 visokoškolskih ustanova, a na istim je svake godine, broj studenata manji. Da li studiranje u inostranstvu donosi toliko koristi ili se samo dovodi u pitanje kvalitet naših visokoškolskih ustanova?

Piše: Nejra Omerović

 

Osjećaj samostalnosti i odgovornosti

Kada kao mlada osoba odlučite studirati u inostranstvu, postajete samostalni svaka odluka je samo na vama. Odlazak u novu sredinu i kulturu predstavljaučenje o tome kako biti samostalan i odgovoran. Osjećaj samostalnosti jedan je od prednosti studiranja u inostranstvu. Razvija se “malih nogu” ali kako kaže Ajna, studentica Tehničkog Univerziteta, potpuno je razvila onda kada je sa 19 godina stigla u Graz, grad koji je kategoriziran kao drugi po veličini u Austriji.

„Svi moji strahovi, bili su veliki izazovi. Počevši od toga kako ću savladati jezik, do toga da li sam uopšte napravila pravu odluku? Upravo to iskustvo naučilo
me je kako se nositi sa različitim poduhvatima, prilagoditi se raznolikim situacijama i preuzeti potpunu odgovornost za vlastiti život, što mi je ponekad bilo zaista teško za prihvatiti s obzirom na to da još uvijek u teškim situacijama zovem mamu (čisto da se požalim kako mi je teško :)). Kroz nove prijatelje, profesore i svakodnevne aktivnosti, stekla sam neprocjenjiva znanja i vještine koje su mi pomogle da izrastem u zrelu i samopouzdanu osobu spremnu za sve što život donosi. Studiranje u inostranstvu je, stoga, više od akademskog obrazovanja; to je životna škola koja je oblikovala moj karakter, te koja nastavlja radi isto. Pored svega, otvorila je vrata nebrojenim mogućnostima što mi upućuje na to da sam zaista napravila pravu odluku što se tiče studiranja u inostranstvu“ navela je Ajna Ganibegović , Tehnički Univerzitet ( Computer Science ), Graz.

Učenje jezika i nove kulture

Kada se odlučite za studiranje u inostranstvu budite spremni na učenje novog jezika i navikavanje na novu kulturu. Svakako da će vam na početku trebati
duplo više vremena za obradu neke teme u odnosu na vaše kolege, ali u tome i jeste izazov i tvoja snaga kao stranca. Možda ti taj jezik nije maternji, ali si uz
malo volje i truda postat ćeš bogatiji od kolega za jedan jezik. Također, naučit ćeš mnogo toga o novoj kulturi i odnosu s ljudima. Osjetit ćeš razliku kulture u
odnosu na onu iz koje dolaziš, a osjećat ćeš se kao najbogatiji čovjek na svijetu.

„ Učenje njemačkog jezika je izuzetno izazovno, jer učenje osam godina njemačkog (u osnovnoj i srednjoj školi) nije bilo dovoljno da se pripremim za studij. Na našu sreću, školovanje je prilagođeno nama strancima te imamo period prilagodbe i učenja njemačkog jezika- do nivoa C1, nakon položenog C1 nivoa njemačkog jezika, studiranje se nastavlja. Upoznavanje novih kultura je veliki izazov i prilika da se vidi mjesto u kojem nije bitno kako se zoveš, čiji si, odakle si, koja ti je boja kože ni kako se oblačiš. Na našim zajedničkim druženjima dolaze ljudi iz raznih zemalja, ali i iz Rusije i Ukrajine i rat nije tema koja dominira u takvim okolnostima. Rekla bih da se živi neopterećeno tuđim mišljenjem. Smatram da od ovakvih kultura trebaju učiti i mladi ljudiiz BiH“ govori Amra Otanović, Poslovno pravo za tehničke struke- Sveučilište Karl Franzens, Graz.

Kvalifikovanije visokoškolske ustanove

Studiranje na renomiranim i akreditovanim univerzitetima širom Evrope, Amerike, Azije, osim sticanja zvanja donosi i praktično znanje, što se smatra
jednom od značajnih prednosti inostranih studija. Zahvaljujući istom nastavnom programu, neki fakulteti omogućavaju prelaske na druge kampuse u drugačijim zemljama, što donosi povlastice kao što su učenje novog jezika i kulture.

„Moje iskustvo od samog početka je veoma pozitivno – i neke od stvari koje su najviše uticale na to su upravo ono što je u BiH problematično: efikasna
administracija i digitalizacija studentskih službi i resursa, profesionalno i iskusno akademsko osoblje te moderni studijski programi koji se svake godine
osvježavaju novim naučnim saznanjima. Većina profesora su entuzijastični naučnici koji se trude da vam prenesu tu energiju i daju vam podršku da se
nastavite baviti naukom, većina je pristupačna i otvorena za diskusije. Također, skoro svi završni radovi se obavljaju u sklopu nekog istraživačkog projekta pa
kroz rad na tezi imate priliku da doprinesete većoj priči, i kroz to dobijete korisno iskustvo. Koliko ja znam, to na većini univerziteta u BiH nije slučaj zbog
nedostatka ideja, kapaciteta i resursa. Također, većina laboratorija u Češkoj je opremljena modernim uređajima, koji se svakodnevno koriste, umjesto da „hrđaju u podrumu jer ih niko ne koristi“. Što se tiče života, skoro svi fakulteti imaju dobro opremljene studentskedomove, studentske organizacije koje nude podršku i pomoć sa integracijom, gradivom i administracijom, karijerne savjetnike, razmjene po cijelom svijetu, interne stipendije itd. Mislim da je odluka obrazovati se u inostranstvu jedna od najboljih koje možete napraviti, koja će vam dati drugačiji pogled na svijet i kroz koju ćete otkriti dijelove sebe koje možda nikada ne biste otkrili. Naravno nije sve ružičasto, ali i kroz dobra i loša iskustva ćete naučiti ogromne lekcije koje sa vama ostaju cijeli život govori Maja Klimentić , Biotechnology and food science, Univerzitet hemije i tehnologije u Pragu (UCT Prague).

Umrežavanje

Zamislite da ste veliki zaljubljenik političkih nauka i tema za mladen te se odlučite studirati u Briselu, koji predstavlja kolijevku svega toga, svakako da ste
u prednosti ostvarivanja globalnih kontakata vezanih za to područje, a to se odnosi i na mnoge druge države. Upravo i Ivona, studentica Ekonomskog fakulteta u Beču, smatra da je u velikoj prednosti što svoje studentske dane provodi u Beču, koji predstavlja ekonomski centar, što je za njenu karijeru itekako potrebno.

„ Definitivno preporučujem svima da nastave svoj studij ili provedu semestar u inostranstvu! Studiranjem vani ne dobijate samo mogućnost da upoznate
mnogo različitih ljudi i kultura te proširite svoje vidike, već sebi otvarate vrata za pronalaženje prilika i sklapanje važnih, globalnih kontakata za vaše buduće zanimanje. Kao studentica ekonomije i biznisa u Beču, srcu Europe, imam brojne mogućnosti prisustvovanja seminarima, radionicama i konferencijama koje vode poduzetnici iz cijeloga svijeta. Poteškoća s kojom sam se ja susrela pri studiranju u inostranstvu jeste učenje i svakodnevno komuniciranje na stranom jeziku. Učenje stranih jezika u školama nam ne pruža dovoljno prostora za razvijanje vještina svakodnevnog razgovaranja s vršnjacima, tako da je ta prva godina prilagođavanja na jezik ponekad doista teška te je zbilja ključno da se stalno “ubacujete u razgovore s lokalcima i vježbate”,  govori Ivona Kreitmayer, Ekonomski univerzitet u Beču, (Wirtschafts Universitat).

Studiranje u inostranstvu donosi mnogo odricanja, odvajanja od porodice i prilagođavanje novoj kulturi. Kako kažu intervjuirane djevojke, zahtijeva naporan trud i rad. Ako uzmemo u obzir razne koristi koje dobijamo, onda ćemo svakako i odricanja lakše podnijeti. Ukoliko volite isprobavati nove stvari i prilagođavati se novim sredinama, studiranje u inostranstvu je nešto što svakako ne smijete propustiti. Postanite otvoreni za nova iskustva, izađite iz svoje zone komforta i uživajte upoznavajući svijet.

 

 

 

Najčitaniji tekstovi

Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Sve ovo mi, sve ovo sad
Od rođenja osuđen da pamtim sitnice
Pas nije samo životinja, nego prijatelj i porodica
Ermina Gakić-Kulenović: Šta se dogodi kad izabereš život
Država po mjeri povlaštenih, karta u jednom smjeru za ostale
Pola stoljeća obećanja: Zašto planine oko Sarajeva još nisu zaštićene
Zar je zaista važno za kim mi srce žudi?
Smanjena (ili nikakva) očekivanja kao najveći kamen spoticanja za osobe s invaliditetom
More Stories
Ko srcem svira, publika ga najbolje čuje