Piše: Anastasija Višekruna
Podrška mladima: Pregled budžeta
Grad Banja Luka kroz različite programe i budžetska izdvajanja podržava aktivnosti mladih. Međutim, kroz analizu materijala i diskusija sa 7. sjednice Skupštine Grada može se primijetiti da se aktivnosti lokalnog parlamenta rijetko usmjeravaju ka pitanjima mladih te da ove teme često ostaju u drugom planu, iako mladi predstavljaju važan dio razvoja grada.
Finansijska podrška postoji kroz sufinansiranje omladinskih organizacija, studentskih udruženja i pojedinačnih omladinskih aktivnosti, ali način na koji se ove teme tretiraju na sjednicama ostavlja utisak da im se ne pridaje dovoljan strateški značaj.
Struktura podrške mladima obuhvata više različitih programa. Tokom 2025. godine finansirano je 12 omladinskih organizacija i projekata, pri čemu su pojedinačna sredstva iznosila od 500 do 2.000 KM. Najveći dio budžeta otišao je Omladinskom centru „Zdravo da ste“ i Omladinskom savjetu, kojima je dodijeljeno po 5.000 KM. Pored toga, predviđena su sredstva za jednokratne novčane pomoći mladima i omladinskim organizacijama, kao i za studentske organizacije.
Istovremeno, u dostupnom dokumentu se predlažu određena rješenja za buduće aktivnosti. Posebno je naglašeno da će se finansiranje Omladinskog centru „Zdravo da ste“ i Omladinskog savjeta smanjiti sa 5.000 KM na 4.000 KM. U obrazloženju se navodi da ove organizacije i sa umanjenim budžetom mogu adekvatno finansirati svoje aktivnosti tokom 2026. godine, dok će se taj dio neiskorištenih sredstava preusmjeriti na podršku drugim omladinskim organizacijama i udruženjima.
Na 7. sjednici usvojena su i manja budžetska povećanja za 2026. godinu. Tokom rasprave o 44. tački dnevnog reda, koja se odnosi na sufinansiranje omladinskih aktivnosti Grada Banja Luka, predstavljen je ukupan tekući grant od 75.000 KM. Budžet za omladinske organizacije povećan je sa 20.000 KM na 26.000 KM. Istovremeno, grantovi za pojedince (10.000 KM) i studentske organizacije (15.000 KM) ostali su na prošlogodišnjem nivou.
Pitanje stipendija i daljeg obrazovanja
Posebno važnu stavku za mlade predstavlja sistem stipendiranja učenika i studenata, o kojem je raspravljano na 9. sjednici Skupštine Grada. Za školsku, odnosno akademsku 2026/2027. godinu, Grad Banja Luka planira izdvojiti do 2,7 miliona KM za stipendije učenicima srednjih škola i studentima. Predloženom odlukom stipendije prema socijalnom statusu i uspjehu iznosiće 150 KM mjesečno za učenike i 200 KM za studente, dok su za deficitarna zanimanja predviđeni znatno viši iznosi – 200 KM za učenike i 400 KM za studente.
Poseban fokus stavljen je na deficitarna zanimanja za koja postoji povećana potreba na tržištu rada, poput bravara-zavarivača, armirača-betonirca, geodetsko-građevinskih zanimanja, kao i određenih studijskih programa iz oblasti elektrotehnike, matematike i informatike te hemije. Istovremeno, dokument identifikuje i veliki broj suficitarnih zanimanja, među kojima su ekonomija, pravo, menadžment, novinarstvo, psihologija i grafički dizajn. Na taj način stipendijska politika nastoji povezati podršku obrazovanju sa potrebama tržišta rada, usmjeravajući veća sredstva prema oblastima u kojima postoji manjak radnika.
Od intenzivne debate do potpune tišine
Najviše pažnje odbornika privukla je Odluka o uspostavljanju civilne obuke mladih na području Grada Banja Luka. Program je namijenjen osobama od 18 do 25 godina i zasniva se na dobrovoljnom učešću, a cilj mu je osposobljavanje mladih za reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija. Rasprava o ovoj tački trajala je znatno duže od rasprava o ostalim temama koje se odnose na mlade. Tokom sjednice ova inicijativa predstavljena je kao jedna od najvažnijih mjera za mlade, uz naglašavanje njenog značaja za njihovu edukaciju i pripremljenost za vanredne situacije.
S druge strane, informacije o realizaciji Akcionog plana sufinansiranja omladinskih aktivnosti za 2025. godinu, kao i prijedlog Akcionog plana za 2026. godinu, usvojeni su bez diskusije. Iako se radi o dokumentima koji direktno određuju način raspodjele sredstava i mogućnosti djelovanja omladinskih organizacija, odbornici nisu otvorili raspravu o njihovim efektima, prioritetima ili eventualnim unapređenjima. Sličan pristup zabilježen je i kod drugih dokumenata koji se odnose na omladinsku politiku i razvoj omladinskog sektora.
Analiza rada Skupštine Grada pokazuje da se pitanja mladih u Banjoj Luci uglavnom tretiraju kroz administrativno usvajanje dokumenata, dok izostaje šira rasprava o njihovom dugoročnom položaju i ulozi u razvoju grada. Iako postoje finansijski instrumenti podrške i određeni programi namijenjeni mladima, njihova realizacija rijetko postaje predmet detaljnije političke analize.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Ispod stola” koji realizuje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini, uz podršku Evropske unije kroz program “Platforma odgovorno.st” koji u BiH implementiraju Transparency International u BiH, Balkanska istraživačka mreža u BiH (BIRN BiH) i Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autora/ice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku/infografici nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Europske unije i partnerskih organizacija.
