Šta država radi da olakša mladima osnivanje porodice?

Finansije su, pored ljubavi, jedan od osnovnih uslova za osnivanje porodice među mladima. No, šta država BiH radi da olakša mladima osnivanje porodice? Više o tome u drugom tekstu Semre Hodžić na temu osnivanja porodice mladih.

Nezaposlenost i težak put do pronalaženja posla, nemogućnost rješenja stambenog pitanja, nedovoljni prihodi posebno se ističu među brojnim drugim otežavajućim okolnostima za život u BiH, pogotovo udvoje. Državi se spočitava da nedovoljno stimulira mlade u osnivanju porodice, stoga nas je zanimalo šta je država proteklih godina uradila kako bi promijenila ovaj negativan trend.

Život pod roditeljskim okriljem

Imati svoj dom i živjeti samostalno jedna je od želja koja veže sve nas. Iako je u zapadnim zemljama običaj da se mladi rano odvoje od roditelja i osamostale, običaji u našoj zemlji mnogo su drugačiji, što zbog tradicije, što zbog nužde.

Mladi u Bosni i Hercegovini s roditeljima žive u prosjeku do 30. godine života, navodi se u analizi rješavanja stambenog pitanja mladih u BiH koju je radio Centar za podršku organizacijama CENSOR iz Tuzle. Pitanje je ovo koje ne brine samo mlade u BiH, slična situacija je i u Hrvatskoj, i, vjerovali ili ne, u Njemačkoj, u kojoj je, kako se navodi u istraživanju Instituta za njemačko poslovanje, sve manja vjerovatnoća da će mladi useliti u svoja četiri zida.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na području Kantona Sarajevo živi oko 83.000 mladih u dobi od 15 do 29 godina, od kojih čak 72 posto živi u stanu ili kući koji su u vlasništvu njihovih roditelja – podaci su iz Strategije prema mladima Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2023. godine.

Istraživanje Instituta za razvoj mladih KULT pokazalo je da mladi u BiH do 25 godina ne razmišljaju o posjedovanju vlastitog stana jer smatraju da je imati svoj stan skoro nemoguće. Rješenje vide u povoljnijoj stambenoj politici koju bi trebale realizirati nadležne vlasti.

Subvencije za rješenje stambenog pitanja

Ako se i osamostale, mladi se najčešće odluče živjeti u podstanarima, umjesto kupovine vlastite nekretnine. Ipak, i oni koji se odluče kupiti vlastitu nekretninu, najčešće nisu u mogućnosti uštedjeti novac, stoga ni kupovinu ne mogu obaviti bez podizanja stambenog kredita i zaduživanja.

Zbog toga je, u godini koja je iza nas, jedna od najaktuelnijih vijesti u vezi s pitanjima mladih bila ta da će Vlada Kantona Sarajevo subvencijama pomoći mladima u rješenju stambenog pitanja. Tako je odlučeno da će mladi koji su ispunili sve uslove na javnom konkursu do kraja januara dobiti po 10.000 KM subvencije, te da je krajnji rok za isplate 31. januar. Osigurano je 8.660.000 KM za 866 aplikanata.

Subvenciju od 3.000 KM za rješenje ovog pitanja mladima daje još i Unsko-sanski kanton. Može se izdvojiti i Vlada Bosansko-podrinjskog kantona koja je izgradila stanove za 23 mlada bračna para u Goraždu, gdje kvadrat stana košta oko 1.000 KM.

Drugi kantoni se ne mogu pohvaliti da vode računa o ovom pitanju. Mladi se u ostatku FBiH mogu osloniti jedino na povoljnije uslove kreditiranja uz znatno niže kamatne stope kao i duže rokove otplate kredita od tržišnih, zahvaljujući mjeri Vlade FBiH koja je izdvojila sredstva u iznosu od 15.000.000 KM za kreditnu liniju udruženu zajedno sa sredstvima Union banke.

Za ostanak u BiH prave mladima kuće

Drugih adekvatnih sistemskih politika za rješavanje stambenog pitanja mladih u državi više nema, osim socijalnog programa stambenog zbrinjavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi s niskim primanjima s područja RS-a.

Tako je Vlada RS-a odlučila mladima izgraditi kuće najprije u ruralnim područjima, a onda i u gradovima entiteta, kada su uvidjeli da bi to moglo zadržati mlade da ne napuštaju BiH. Uslovi za to su da jedan od supružnika nije stariji od 35 godina, ima zemlju za gradnju kuće i nema riješeno stambeno pitanje. Za samohrane roditelje nema ograničenja kada su godine u pitanju.

Ukoliko im Vlada izgradi kuću moraju se obavezati da će u njoj živjeti najmanje deset godina, u suprotnom, ako se odluče napustiti je ili prodati, morat će vratiti uloženi novac. Mladi će se za ovu pomoć Vlade moći prijaviti putem konkursa, a zahtjevi će biti bodovani u zavisnosti od godina, broja djece i mjesta prebivališta. Ipak, i dalje je nepoznanica kada će konkurs biti objavljen i koliko vlast ovog bh. entiteta namjerava potrošiti novca u te svrhe.

Širenje porodice

Iako se mladi koji se odluče na osnivanje porodice najčešće odluče i na njeno širenje, statistički podaci o natalitetu u BiH također su poražavajući. Zadnjih deset godina BiH bilježi negativan prirodni priraštaj, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Neke analize pokazuju da će naša zemlja za 35 godina postati država s najvećim brojem stanovnika starije dobi na Balkanu. Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto, odnosno, u BiH će živjeti 740.000 stanovnika manje.

Ipak, kao pozitivan primjer promjena koje bi mogle utjecati na poboljšanje demografske slike može se izdvojiti politika koja se ove godine počinje primjenjivati u Kantonu Sarajevo.

Od ove godine svaka porodilja ovog kantona dobijat će porodiljsku naknadu u iznosu od 1.000 KM, odnosno u iznosu prosječne plaće u Federaciji BiH, bez obzira na radni status. Ranije su nezaposlene porodilje dobijale oko 200 KM, a zaposlene oko 400 KM. Također, Vlada ovog kantona uredila je i druge odluke, pa tako ako se mladi odluče i na više djece – Vlada daje dječiji doplatak za sve porodice koje imaju troje djece, jednokratnu pomoć, te sufinansiraju vrtiće.

Za razliku od Kantona Sarajevo, situacija u drugim kantonima po ovom pitanju je znatno lošija, no ostaje nada da bi se to moglo promijeniti jer je u januaru ove godine Vlada FBiH zatražila i da drugi kantoni osiguraju porodiljske naknade od 1.000 KM. Situacija je mrvicu bolja i u entitetu RS, gdje će od ove godine svaka porodilja imati pravo na 500 KM pomoći od vlasti za opremu novorođenčadi. Do sada je ova pomoć iznosila 250 KM. Također, u RS-u je zakonom prvi put uvedeno pravo na dječiji dodatak za prvo dijete te je povećan iznos dodatka.

Najčitaniji tekstovi

GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Superkompjuteri u Bosni i Hercegovini - kako iskoristiti potencijal?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Zlatna Karika Zada Agić: Pedagoško-edukativna platforma „Asr_edu“
Zlatna Karika Sandra Čule: Izgradnja mostova prijateljstva u regiji kroz RYCO
Ničeov čovjek nije neki “konkretni” čovjek
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Sa politikom na Ti – 4. redovna sjednica Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo
Drago Vučić: Smisao umetnosti je uneti svetlo tamo gde ga nema
More Stories
Ne želimo da se dijelimo, odrastamo u mržnji i tu mržnju prenosimo na generacije koje dolaze