Iako su se i prije objavljivale lažne vijesti i dezinformacije, ovaj fenomen je u današnje vrijeme postao profesionalniji, te ga nije lako prepoznati i, da kažem, „obračunati“ se s njim. Lažne vijesti i dezinformacije nisu samo specifične za društvene mreže; i tradicionalni mediji su im podložni. Stoga je izuzetno važno znati ih prepoznati.
Međutim, ključno je imati na umu i prepoznati i klikbejtove – senzacionalističke naslove koji pogrešno predstavljaju članke koje najavljuju. Ovo je nesumnjivo najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima (iako nije ni svaki zanimljiv i kreativan naslov klikbejt).
Najčešće anonimni portali kreiraju senzacionalističke naslove isključivo iz financijskog interesa, jer veća čitanost i broj posjeta čitatelja povećava i zaradu od online oglasa postavljenih na stranici. Klikbejt naslovi izazivaju želju kod čitatelja da ih pogledaju, da kliknu na link, jer su napisani tako da stvore utisak da se direktno obraćaju čitateljima. Tu se naime radi o medijskom izvješćivanju koje ne poštuje profesionalne standarde i ne donosi sadržaj koji najavljuje, i kod svih takvih linkova najvjerojatnije ništa ni šokantno, ni ekskluzivno, niti zanimljivo nećete saznati ukoliko ih otvorite. Što je naslov skandalozniji, veća je vjerojatnost da se radi o klikbejtu.
U ovom članku ćemo prikazati nekoliko primjera klikbejtova.
U posljednje vrijeme, kako su zemljotresi sve češći na području naše zemlje, ali i regije, mediji to koriste kako bi uplašili narod. Na taj način šalju i dezinformacije.
Portal „Bljesak“ je 8. 12. 2019. objavio članak „Opet treslo u Nevesinju“, koji je portal „Novi“ isti dan – točnije nakon 15 minuta – prenio s naslovom „SNAŽAN ZEMLJOTRES POGODIO NAŠU DRŽAVU, STIGLE PRVE INFORMACIJE: Građani strahuju, evo šta se dešava“
S druge strane, isti članak se nalazi i na stranici magazina „Buka“ (iako su oni izostavili jednu rečenicu), no pod ovim naslovom „Blaži zemljotres registrovan kod Nevesinja“.
Je li bio blagi ili jaki zemljotres? Kome, odnosno kojem naslovu vjerovati?
Tek kad kliknete na bilo koji od ovih naslova, vidjet ćete koja je ustvari bila jačina zemljotresa („Zemljotres jačinje 2,7 stepeni Rihterove skale“), te da nije bilo opasnosti za građane („Podrhtavanje tla osjetilo se i u okolnim mjestima, posebno u Mostaru, ali je bilo kratkotrajno i nije predstavljalo značajnu opasnost za građane.“).
Na ovom primjeru vidimo kako se tuđi proizvod predstavlja kao svoj, tj. tekst koji je objavio drugi medij se prenosi (uglavnom bez navođenja izvora) bez ikakve druge intervencije osim promjene naslova. Namjera ovakvih naslova, prepunih uzbuna i panika, jest da izazove osjećaj straha kod čitatelja.
Zbog klikbejt naslova koji navodi na pogrešne zaključke, 2 Pinokija za članak portala „Novi“.
Drugi klikbejt naslov („Bozo Vreco-Sarajevo je moj grad i svake godine ce se od sad odrzavati Parada Ponosa a vi seljaci gledajte“), objavljen 9. rujna 2019. godine, nalazi se na sljedećem linku: https://slavorum.icu/?p=1715.
Kada usporedimo tekst naslova, koji je inače pun pravopisnih grešaka, te sadržaj članka, vidjet ćemo da nigdje u tekstu ne piše da je Božo Vrećo izjavio da će se odsad svake godine u Sarajevu održavati Parada ponosa, a da seljaci gledaju. Ovaj portal je inače poznat po senzacionalističkim naslovima, te nema ni impressuma, tako da ne možemo vidjeti ni tko je njegov vlasnik, niti tko su članovi redakcije, novinari…
Ovdje se radi o svjesnom odabiru naslova koji će „naljutiti“ čitatelje i donijeti više klikova. Pošto ovaj naslov stvara i lošu sliku o osobi o kojoj piše, a naravno i zbog senzacionalističkog i dramatičnog naslova, i za njega 2 Pinokija.
Treći primjer senzacionalističkog naslova je članak „Kolinda otkrila šta će uraditi Bosni, ČAK I SRPSKA NE DA!“, objavljen na sljedećem linku http://infopres.info/2019/12/02/kolinda-otkrila-sta-ce-uraditi-bosni-cak-i-srpska-ne-da/. Članak je objavljen 2. prosinca 2019. godine na portalu „Infopress“, a anonimni portal „Cik media“ ga je prenio isti dan s identičnim naslovom i sadržajem. Anonimni portal „Saznajemo“ 5. prosinca 2019. godine je također objavio ovaj članak s identičnim naslovom.
U ovim (identičnim) člancima se uopće ne spominje što će to Kolinda uraditi Bosni i što je to što Srpska ne da, nego je ovaj članak zapravo priopćenje Stranke demokratske akcije, objavljeno 1. prosinca 2019. Naime, Stranka demokratske akcije je reagirala na Facebook story hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović s fotografijom Slobodana Praljka (objavljen 29. 11. 2019.), koja je na taj način odala počast haškom osuđeniku Praljku.
Ukoliko malo detaljnije pregledamo objave, primijetit ćemo da je originalna verzija ovoga članka objavljena na portalu „Klix“ 1. prosinca 2019. s nesenzacionalističkim naslovom „SDA: Kolinda mora znati da nikada neće ostvariti ciljeve Praljka i njegovih mentora“. Iz ovoga naslova vidimo da se radi o priopćenju SDA, a u nastavku naslova je izvučena rečenica iz priopćenja.
S obzirom na ovakav naslov članka na navedena tri portala, koji ni na koji način ne odgovara sadržaju članka, ne donosi tvrdnje koje su točne i ničim se ne potvrđuju u sadržaju koji slijedi, i on dobiva 2 Pinokija.
Zaključak
Senzacionalistički naslovi obmanjuju publiku – oni najavljuju sadržaj koji ne postoji ili je znatno drugačiji od predstavljenog. Takvi naslovi su samo mamci za klik. Cilj senzacionalističkih naslova je da zbune javnost, te naravno donesu što više klikova portalima koji ih objavljuju. Međutim, na taj način mediji nanose društvu štetu. Od jedne vijesti nastaju desetine klikbejt naslova, a većinom se radi o prenapuhanim tvrdnjama koje su izvučene iz konteksta ili potpuno izmišljene. S druge strane, nekada senzacionalistički naslovi nisu u potpunosti banalni, pogotovo kad se iskorištavaju osjetljive političke teme, i to na krajnje neodgovoran i neprofesionalan način.
Stoga, potrebno je što više provjeravati točnost i dosljednost medijskih informacija i ne nasjedati na klikbejt naslove. Trebamo se boriti za bolje i kvalitetnije medije.
