Rijad Kaniža za Karike: Zar je jedinstvo otrovno?

INSAM predstavlja Institut za savremenu umjetničku (klasičnu) muziku koji ima za cilj povezivanje i promociju bosanskohercegovačkih kompozitora, izvođača savremene umjetničke muzike, muzike, muzikologa, teoretičara muzike, teoretičara umjetnosti, programera i slično.

INSAM je prošle godine pokrenuo internacionalni časopis INSAM Journal of Contemporary Music, Art and Technology, čiji je cilj, između ostalog, osposobiti platformu za rad istraživača koji teže razumijevanju i unapređivanju savremenog svijeta i umjetnosti.

Razgovarali smo s Rijadom Kanižom, koji je član INSAM instituta, student muzikologije i predsjednik Asocijacije studenata Muzičke akademije u Sarajevu (ASMAS).

KARIKE: Kako INSAM institut može pomoći mladim umjetnicima?

RIJAD: INSAM otkriva i pomaže prvenstveno perspektivne projekte mladih ljudi, a koji su vezani za savremenu nauku, umjetnost i istraživanje. Pored toga, kroz organizaciju koncerata i radionica, kao i objavljivanje naučnih tekstova, INSAM može poboljšati pogled i stvoriti priliku mladim ljudima da se iskažu na području umjetnosti i nauke.

KARIKE: Ljudi su u „Oslobođenju“ imali priliku da pročitaju tvoj prikaz SONEMUS festivala. Kakav je značaj SONEMUS festivala za ekspanziju savremene muzike u BiH?

RIJAD: SONEMUS (Samostalna Organizacija NovE MUzike Sarajevo) je organizacija osnovana 2001. godine, otkad organizira i ovaj jedini festival savremene umjetničke muzike u BiH, koji je ujedno i jedini festival takvog tipa u regionu. Bavi se promocijom novih, ali i trenutno aktualnih muzičkih djela na svjetskoj sceni savremene umjetničke muzike. Prvenstveno stavlja naglasak na premijere djela domaćih kompozitora. Svoja djela na festivalu uglavnom predstavljaju mladi umjetnici – kompozitori i muzičari – iz cijeloga svijeta. Festival je veoma značajan za cijelo područje Jugoistočne Evrope. Pored toga, mladim ljudima nudi priliku da pronađu svoju interesnu sferu kroz različite radionice i masterclassove. SONEMUS radi na buđenju interesa domaće publike za novu klasičnu muziku.

Fascinantan je podatak da je svaki naredni koncert SONEMUS festivala sve posjećeniji i iziskuje sve više truda u produkciji i organizaciji, svake godine je sve ozbiljniji i nudi muzički repertoar koji je u rangu sa svjetskim standardima. Ovogodišnje izdanje festivala programski je nazvano „Black Box“ i sadržavalo je tri koncerta.

Prvi koncert prošao je u znaku SONEMUS ansambla, koji je ove godine nastupio u najbrojnijem izdanju sa dvadeset i jednim muzičarom, a na druga dva koncerta domaćoj publici su se predstavili svjetski poznati ansambli Proton (Bern, Švicarska) i Mosaik (Berlin, Njemačka). Festival je održan u periodu od 16. do 18. aprila. Pored repertoara na kojem su se našla značajna imena stranih kompozitora, veoma važno je spomenuti i da je festival donio premijere novih djela bosanskohercegovačkih kompozitora – Ališera Sijarića, Dine Rašidbegovića i Hanan Hadžajlića.

KARIKE: Što misliš o budućim tokovima umjetničke muzike? U kom pravcu će se kretati savremena komercijalna muzika?

RIJAD: Umjetnička muzika je posvetila svoj interes istraživanju unutar svog domena. Buduće tokove umjetničke muzike u doba tehnoloških otkrića teško je odrediti. Popularna muzika postajat će sve jednostavnija, sa ponavljajućim uzorcima i poetski nepotkovanim tekstovima. Ona i danas zvuči veoma primitvno i služi za opuštanje u datom momentu. To će uvijek biti njena primarna svrha. Na komercijalnu muziku koja je čisti biznis, mogu se primijeniti klasične teorije kapitalizma i marketinga – proizvod nije onakav kakav je u stvarnosti, već je onakav kakvim ga plasiraš, što bi na kraju reklo da je današnja popularna muzika super. (smijeh)

KARIKE: Kako tehnološka otkrića pomažu (ili odmažu) razvoju muzike?

RIJAD: Muzika je prvenstveno vremenska umjetnost. Shodno tome, kompozitori su „prisiljeni“ koristiti otkrića i sirovine koje im nudi njihovo vrijeme. Umjetnička muzika se prestala oslanjati na korištenje historijski zastarjelih tehnika komponovanja. Kompozitori danas koriste elektroničke instrumente, komponuju uz asistenciju kompjutera, inkorporiraju umjetnu inteligenciju u svoja djela i sl. Izvođači koriste nove, proširene tehnike sviranja instrumenata, muzikolozi i muzički teoretičari proširuju platforme djelovanja na web stranice i blogove, koji su danas mnogo čitaniji i jeftiniji za izdavanje od fizičkih časopisa i akademskih monografija.

KARIKE: Približi nam malo muzikologiju kao znanstvenu disciplinu. Što je to muzikologija i čime se bavi?

RIJAD: U svom sirovom prijevodu, muzikologija znači „nauka o muzici“. Kao naučna disciplina, muzikologija je neophodna za značaj muzičkog života i ostavljanje podataka o savremenim muzičkim događajima za buduće generacije. Muzikologija nudi uvid u muzička dešavanja i pokušava ih objasniti na sebi svojstven način te kao takva predstavlja grupu sistematiziranih znanja o muzici. Muzikolozi u većini slučajeva služe kao posrednici između muzičkog sadržaja i publike, ali igraju i veliku ulogu u refleksiji i usmjerenju oblikovanja muzičke prakse.

KARIKE: Čime se danas bave muzikolozi u Bosni i Hercegovini?

RIJAD: Današnja bh. muzikologija djeluje u nekoliko sektora, a najvažniji od njih svakako je Odsjek za muzikologiju i etnomuzikologiju Muzičke akademije u Sarajevu, osnovan 1955. godine, otkada se aktivno razvija i odgaja nove generacije muzikologa. Predan rad naših profesora i studenata omogućio je platforme za osnivanje Muzikološkog društva Federacije Bosne i Hercegovine i International Council for Traditional Music – ICTM Nacionalnog komiteta u Bosni i Hercegovini, ali i jedinog međunarodnog muzikološkog časopisa u BiH (“Muzika”).
S ponosom mogu reći da imamo kvalitetne i međunarodno priznate muzikologe. Što se tiče same aktivnosti struke, mogu reći da je kontinuitet pisanja o muzici izrazito stabilan, pogotovo danas. Muzikologija u Bosni i Hercegovini je živa, s tim da bih naglasio da su produkti koje ona donosi javnosti primjetni tek nakon dužeg niza godina provedenog u aktivnom sistematiziranju starih i istraživanju novih činjenica.

KARIKE: Kao predsjednik Asocijacije studenata Muzičke akademije u Sarajevu, što misliš o produktivnosti takvih organizacija?

RIJAD: Smatram da, ukoliko kvalitetni, društveno osviješteni i promjene željni ljudi vode te organizacije, one na kraju ispadnu produktivne. Što se tiče Asocijacije studenata Muzičke akademije, studenti su uglavnom zadovoljni radom i zastupanjem njihovih prava. Problem u produktivnosti nastaje kada prorade sopstveni interesi unutar vladajućih nivoa asocijacija, odnosno upravnih odbora i slično. Ljudi koji su na vlasti u studentskim organizacijama ponekad imaju problem sa egoističnim ispadima i prilagođavanju asocijacija vlastitim interesima.

KARIKE: Što misliš o snazi utjecaja studentskih organizacija i koliko prostora za djelovanje takve organizacije imaju u političkoj strukturi?

RIJAD: Moja tumačenja predstavljaju studente kao društvenu avangardu. Mi u BiH nažalost imamo problem da se studenti veoma malo brinu za društvo i još manje za sebe. Upitno je koliko kvalitetna avangarda oni mogu biti u takvim društvenim tokovima, iako po svom iskonskom pravilu, studenti bi zaista trebali donositi promjene, budući da posjeduju određenu mladalačku energiju koja je uvijek težila ka promjenama. Ako ćemo uzeti u obzir da takva avangarda postoji, i staviti to u kontekst utjecaja s obzirom na vladajući establišment, rekao bih da je avangarda uvijek pronalazila načine kako da ostvari ono što je zamislila. U biti, stvar nije u vladajućem establišmentu, nego u studentima.

KARIKE: U kojoj mjeri ideali nacionalnih stranaka utječu na studentsku politiku?

RIJAD: Po svim mainstream informacijama, studentsku politiku navodno vode studenti koji su članovi ili simpatizeri nacionalnih stranaka. Ja to ne smatram problemom. To je njihov vlastiti izbor i svako ima pravo biti što želi. Međutim, statut SPUS-a, kao i većina statuta asocijacija koje djeluju pri sarajevskom Univerzitetu, ne dozvoljava upliv bilo kakvih stranačkih ideologija u rad i program studentskih asocijacija. Možete biti simpatizer bilo čega i u bilo kakvoj mjeri, ali takve simpatije ne bi trebale nadvladati iskonski plan i program udruženja. Svrha SPUS-a i studentskih organizacija na matičnim fakultetima i akademijama jeste čisto zastupanje studentskih interesa na svakom mogućem nivou. Bilo kakve opaske stvaraju nepotrebne tenzije koje onemogućavaju rad, a takvih je i onako previše počevši od vrha do dna državnog ustrojenja.

KARIKE: Kakvi međuodnosi vladaju unutar samih organizacija?

RIJAD: Studenti moraju shvatiti da unutar Studentskog parlamenta, kao i u svakidašnjem političkom životu, postoje vladajući i opozicija. To je jednostavno prirodno. Ono o čemu niko ne razmišlja u studentskim krugovima jeste to da bi rušenje Studentskog parlamenta dovelo do specifične kočnice na polju studentskog aktivizma, jer bi novom vladajućem sloju trebalo od deset do petnaest godina za izgradnju nove hijerarhije i infrastrukture.

Moja poruka studentima je da se, umjesto rušenja, fokusiramo na izgradnju novoga i unapređenje onoga što imamo.

Zar je jedinstvo otrovno?

KARIKE: Kako približiti ideje studenata starijim građanima?

RIJAD: Ako ne postoji sluh za bilo kakav vid generacijske suradnje, onda ne postoji način da se studentske ideje približe starijim građanima. Međutim, pored sluha, veoma važan je i posluh. Dogovori bi se trebali sprovesti u akciju – mlađi donose, stariji sprovode.

KARIKE: Što bi ti savjetovao mladim ljudima koji pokušavaju pronaći svoj kreativni izražaj?

RIJAD: Imati zanimanje za bilo šta u današnje vrijeme je vrlo plemenita osobina. Međutim, dosta mladih ljudi izgubljeno luta u vlastitom besmislu i čeka neku „inspiraciju“ ili ideje. Povodom toga, htio bih iznijeti komentar koji je Mallarme, čuveni francuski pjesnik, rekao svom kolegi pjesniku, koji mu se jednom prilikom požalio da čeka „ideje“ kako bi završio svoj sonet. Parafrazirat ću: „Soneti su izrađeni riječima, a ne idejama“.

Mislim da bi odgovor na pitanje glasio da je mladim ljudima potreban predan rad i veća doza odgovornosti, prvenstveno individualne, zatim i socijalne. Ako se mladi ne pobrinu za sebe, niko drugi se za njih neće pobrinuti.

Najčitaniji tekstovi

Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Zlatna Karika Rijad Drakovac: Kombinacija talenta i upornosti je definicija uspjeha
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Ko će pobijediti čovjeka?
Zašto mi biro ne da da zarađujem više od 208 KM mjesečno?
Kaniranje: Zamjena za tetovažu, ali i mnogo više od toga
More Stories
Izazovi i potencijali queer umjetnosti u Bosni i Hercegovini