Provjeri svoje znanje – Kviz o odnosu medija i ljudskih prava

Često možemo vidjeti da se pojedini mediji u našoj državi ne pridržavaju postulata etičnosti u svom radu te da narušavaju prava i slobode ljudi, odnosno njihovu privatnost, ugled i dostojanstvo, tako što lažno izvještavaju, objavljuju dezinformacije, manipuliraju činjenicama, nezakonito otkrivaju informacije itd.

Da bi se spriječile povrede i narušavanje temeljnih prava i sloboda građana, doneseni su brojni zakoni i etički kodeksi kojima se definiraju prava i obveze medija i novinara/ki te štite prava i interesi građana. Kako su mediji jako bitan segment našeg društva, ključno je da budemo upoznati s medijskim slobodama no i da znamo prepoznati kad mediji pri izvještavanju narušavaju naša ljudska prava i slobode.

Riješite ovaj kviz i provjerite svoje znanje o odnosu medija i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Nakon što odgovorite na pojedino pitanje, pojavit će se točan odgovor. Na kraju kviza saznat ćete vaš sveukupni rezultat.

Hvala što si riješio/la kviz!

ODGOVORI:

  1. b) Uljezi se nalaze na drugoj fotografiji. Na prvoj fotografiji su prikazane vrste medija. Medij je sredstvo javnog obavještavanja koje riječima, slikom, odnosno zvukom prenosi urednički oblikovane informacije, ideje i mišljenja i druge sadržaje namijenjene javnoj distribuciji i neodređenom broju korisnika (dnevne novine, servis novinske agencije, radio-program i televizijski program i elektronska izdanja tih medija, kao i samostalna elektronska izdanja – uređivački oblikovane internet stranice ili internet portali…). Medij nije: knjiga, film, nosač audio i audio-vizualnog sadržaja, znanstveni i stručni časopis namijenjen prvenstveno informiranju ili obrazovanju određene profesionalne grupe, katalog, bilten, elektronska publikacija državnih organa i organizacija, tiskani materijali poput letaka, plakata i sličnih sredstava javnog obavještenja, internet pretraživač, internet forum, društvena mreža…
  2. a) Zakonom o komunikacijama („Službeni glasnik BiH“, broj 31/03) regulira se oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predviđa uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava. Komunikacije uključuju telekomunikacije, radio, emitiranje (uključujući kablovsku televiziju), i usluge i sredstva koja su s tim u vezi.
  3. a) Kleveta je širenje netočnih informacija o osobi koje mogu negativno utjecati na njihovu reputaciju. Ovo je jedan od načina na koji mediji mogu kršiti osobna/lična prava.
  4. c) U stavu 2. člana 6. Zakona o zaštiti klevete FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 59/02, 19/03, 73/05) stoji da su za klevetu iznesenu u sredstvima javnog informiranja odgovorni autor, odgovorni urednik, izdavač, kao i lice koje je na drugi način vršilo nadzor nad sadržajem tog izražavanja.
  5. b) U stavu 1. člana 9. Zakona o zaštiti klevete FBiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 59/02, 19/03, 73/05) stoji da novinar i drugo fizičko lice koje je redovno ili profesionalno uključeno u novinarsku djelatnost traženja, primanja ili priopćavanja informacija javnosti, koje je dobilo informaciju iz povjerljivog izvora ima pravo da ne otkrije identitet tog izvora. Ovo pravo uključuje i pravo da ne otkrije bilo koji dokument ili činjenicu koji bi mogli razotkriti identitet izvora, a naročito usmeni, pismeni, audio, vizualni ili elektronski materijal. Pravo na neotkrivanje identiteta povjerljivog izvora nije ni pod kakvim okolnostima ograničeno u postupku koji se vodi u smislu ovog zakona.
  6. a) U članu 16.9. Izbornog zakona BiH (poglavlje 16. – Mediji u izbornoj kampanji) stoji da su javni elektronski mediji dužni besplatno i u potpunosti objavljivati radio i TV spot, priopćenja i informacije Centralne izborne komisije BiH kako bi birači bili informirani o svim aspektima izbornog procesa. Ukoliko javni elektronski medij to odbije, Centralna izborna komisija BiH podnijet će prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije na nadležni postupak.
  7. c) U članu 16.3. Izbornog zakona BiH (poglavlje 16. – Mediji u izbornoj kampanji) stoji da u emisijama elektronskih medija nijedan politički subjekt ne može imati povlašten položaj u odnosu prema drugom političkom subjektu, da funkcioneri na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj prema drugim učesnicima u izbornom procesu, te da je informiranje o redovnim aktivnostima funkcionera na svim nivoima vlasti dopušteno u okviru informativnih programa elektronskih medija, bez navođenja njihove kandidature na izborima i stranačke pripadnosti, kad god se radi o aktivnostima koje proizilaze iz zakonom utvrđenog djelokruga organa kojima pripadaju.
  8. b) U stavu 2. člana 363. Krivičnog zakona Federacije BiH („Službene novine FBIH“, br. 36/2003, 21/2004 – ispr., 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014, 46/2016 i 75/2017) stoji sljedeće: „Tko grubo kršeći standarde profesionalnog ponašanja medija i novinara, koristi huškački ili govor mržnje ili govor koji očito poziva ili potiče na nasilje, narodnosne ili etničke sukobe i time dovede do ugrožavanja javnog reda ili mira, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.“
  9. c) Točna tvrdnja je da govor mržnje nije slobodan govor i u suštini bi ga trebalo regulirati. Naime, važeći propisi u BiH ne sadrže odredbe koje se eksplicitno odnose na zabranu govora mržnje putem interneta. Međutim, ovo pitanje se može promatrati u kontekstu odredbi krivičnog prava kojima se zabranjuje i sankcionira izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, i to u sva četiri krivična zakona u BiH. Vijeće za tisak/štampu u BiH navodi: „U osnovi govor mržnje je zloupotreba slobode govora koja potiče na netoleranciju i diskriminaciju.“
  10. d) Govor mržnje, prekomjerno trajanje televizijskog oglašavanja, sadržaji koji bi vjerojatno mogli ozbiljno narušiti fizički, psihički ili moralni razvoj maloljetnika, lažno izvještavanje su samo neki od sadržaja koji su podložni tužbama.
  11. b) Kodeks za tisak/štampu i online medije u BiH odnosi se samo na printane i online medije koji ga potpišu. Ukoliko se tisak ili internetski mediji ne pridržavaju Kodeksa, građani Bosne i Hercegovine mogu uložiti prigovor, odnosno podnijeti žalbu Vijeću za štampu/tisak u BiH. Međutim, bitno je istaknuti da Vijeće zapravo nema ovlasti da kazni medije, suspendira ih ili pošalje novinare u zatvor, niti da im oduzme dozvolu, već samo da izda priopćenje za javnost u kojem će iznijeti kršenja pravila ponašanja.
  12. d) U članu 11. (Zaštita djece i maloljetnika) Kodeksa za tisak/štampu i online medije u BiH stoji sljedeće: (1) U tretiranju djece i maloljetnika novinari su dužni krajnje obazrivo postupati, poštujući dobre običaje i Konvenciju o pravima djeteta, polazeći od interesa djeteta. (2) Novinari su dužni zaštititi identitet djeteta u postupcima u kojima je inače isključena javnost. (3) Novinari ne smiju intervjuirati niti fotografirati djecu mlađu od 18 godina, s pitanjima koja se odnose na obitelj djeteta, bez prisustva roditelja ili bez dozvole roditelja ili staratelja. (4) Novinari ne smiju identificirati djecu mlađu od 18 godina u slučajevima kada su žrtve krivičnih djela. (5) Novinari ne smiju ni pod kakvim okolnostima identificirati djecu mlađu od 18 godina koja su umiješana u kriminalne slučajeve kao svjedoci, žrtve ili optuženi.

*Naslovna fotografija je preuzeta s www.unsplash.com

Disclaimer ENG: „This quiz is made possible by the generous support of the American people through the US Agency for International Development (USAID). The contents are the responsibility of Youth magazine „Karike“ and do not necessarily reflect the views of USAID or the United States Government.“
Disclaimer BHS: „Ovaj kviz je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog magazina „Karike“ i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.“

Najčitaniji tekstovi

Željko Simeunić: Oštećenje vida kao kamen spoticanja na putu obrazovanja
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kako kreirati stylish Instagram Feed?
Život freelancera u BiH: Moguće je zaraditi i preko tri hiljade KM mjesečno
Mržnja naša nasušna
Dnevnik ekonomiste: Zašto je ekonomija tako važna?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Poziv autorima/cama za učešće u projektu Na mojoj koži
More Stories
Ulica slatkih udovaca 122