Pristali ste na korupciju kada ste pristali da budete u podređenom položaju

Amina Magoda je posjetila Antikorupcijski caffe Može i drugačije s Nenadom Veličkovićem i donosi zanimljiva zapažanja ovog univerzitetskog profesora o korupciji i obrazovanju.

Korupcija je na stranici Encyclopedia Britannica definisana kao neprikladna i tipično kriminalna aktivnost s ciljem sticanja neke koristi za sebe ili druge. Podmićivanje, iznuda ili pronevjera informacija uobičajeni su oblici korupcije. Prema anketi sprovedenoj u okviru projekta Mladi protiv korupcije – nemoj biti najslabija karika, svaki drugi student Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Istočnom Sarajevu smatra da postoji korupcija na njihovom fakultetu, ali je samo 2 % spremno da je prijavi. Korupcija postoji tamo gdje su metode ispitivanja neregulisane, a kriteriji ocjenjivanja nisu adekvatno, ako su uopšte, dokumentovani. Neznanje, strah od odmazde ili uvjerenje da prijavljivanje neće imati efekta, uobičajeni su razlozi za nerazotkrivanje korupcije.

Antikorupcijski caffe Može i drugačije

U petak, 29. oktobra, studenti Univerziteta u Sarajevu prisustvovali su prvom Antikorupcijskom caffeu Može i drugačije u organizaciji Centra za razvoj omladinskog aktivizma. Imali su priliku razgovarati o koruptivnim praksama u obrazovanju s Nenadom Veličkovićem, redovnim profesorom na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, književnikom i urednikom Školegijuma – portala koji se bavi analizom i kritikom obrazovnih politika u Bosni i Hercegovini.

Antikorupcijski caffe, Nenad Veličković (lijevo). Fotografisala Amina Magoda

Oktobarski ispitni rok je vid korupcije

Na početku predavanja profesor spominje jedan zanimljiv koncept; naime, govorio je o takozvanim šuškama koje je zamislio kao oblik studentske plate. Studenti su na kraju svakog mjeseca mogli da dobrovoljno zapišu ono što su čitali i istraživali za predmete koje profesor predaje. Mjesečno se može dobiti najviše 100 šuški koje se mogu iskoristiti za knjige, književne suvenire i učlanjenje u profesorovu biblioteku. Studenti pomoću šuški također mogu kupiti najviše deset bodova na kraju semestra kako bi poboljšali svoju prolaznu ocjenu. Predavač je ovu igru pokrenuo u novembru prošle godine očekujući da će se studenti pojaviti sa zahtjevima za nekom knjigom do kraja mjeseca, ali nisu se pojavili do kraja akademske godine. Studenti su većinom čekali ispite da bi kupili bodove za višu ocjenu.

Veličković potom prepričava još jednu situaciju koja se dogodila na fakultetu. Rekao je kako za ispit iz svojih predmeta studentima daje listu pitanja od kojih će se neka pojaviti na ispitu. Međutim, došlo je do toga da su neki studenti prepisivali iz iste skripte, pa su uočene identične pogrešne rečenice na ispitu. Studenti imaju i prava i obaveze, no većina preferira dobijanje privilegija u odnosu na ispunjavanje zadataka. Dodao je kako je pristajanje na dodatni, oktobarski ispitni rok također vid korupcije. Dodatni rok uporedio je s pokvarenom česmom koja curi, a studenti umjesto da poprave česmu, traže pomoć u vidu nove kante u koju će se slivati voda, ne primijetivši da je do tog roka i došlo zbog neispravnog sistema.

Šuške, fotografisao Nenad Veličković

Trgovina privilegijama

Prema profesorovim riječima, korupcija je više od pukog prenošenja novca iz jedne ruke u drugu; to je i trgovina privilegijama, odnosno veza između jačeg i slabijeg u kojoj jači izvlači snagu slabijem i zloupotrebljava ovlasti za ličnu korist. Na primjer, Veličković tvrdi da je preopterećenost studenata vrsta korupcije koja nije uvijek očigledna. Prema Zakonu o visokom obrazovanju, jedan ECTS bod jednak je 25 sati studentskog rada. Na primjer, ako predmet vrijedi četiri ECTS boda, opterećenje studenta treba biti 100 sati po semestru, iako postoje silabusi prema kojima su studenti dvostruko opterećeni. Mnogi profesori krše zakon jer im odgovara ta preopterećenost, a studenti se ne protive što su opterećeni više nego što zakon dozvoljava. Profesor u nastavku pokazuje zašto je takva raspodjela zadataka od koristi profesorima i zašto je prijetnja manipulacijom posebno izražena na usmenim ispitima:

Postoje silabusi koji predviđaju 300 sati rada i fizički nije moguće stići položiti ispit iz tih predmeta. Profesor koji je pravio takav silabus to zna. Onda polažete ispit i nesigurni ste jer niste uspjeli spremiti. Ako ste profesoru simpatični, postaviće vam jednostavnije pitanje, a ako niste, postaviće vam teško pitanje kako biste stekli dojam da ne razumijete gradivo. Onda će vam reći da je vaše znanje loše, ali će vam ipak dati šesticu jer profesoru teško pada da studenti zbog njega gube godine jer je dobra osoba. Tada ćete biti zahvalni tom predavaču i nećete govoriti loše o njemu u javnosti. Na taj se način pravi odnos koji je duboko korumpirao univerzitet. Pristali ste na korupciju kada ste pristali da budete u podređenom položaju. Oduzimaju vam ono što je već vaše. 

Zašto studenti ne prijavljuju korupciju?

Najčešći razlog neprijavljivanja korupcije, prema mišljenju prisutnih studenata, jeste neznanje, što uključuje nepoznavanje svojih prava, kao i nedostatak znanja o tome kako da pravno reaguju kada naiđu na nepravdu. Veličković smatra da su studenti odgovorni za ovaj nedostatak informacija jer se i letimičnom pretragom po internetu može otkriti više informacija o ovoj temi. Naravno, internet nije dovoljan; postoje forumi, platforme, emisije i ljudi koji bi trebali skrenuti pažnju studenata na ovu pojavu. Drugi razlog za neprijavljivanje je strah. Studenti se plaše neuspjeha jer im nedostaje podrška vršnjaka koji su doživjeli slična iskustva. Naravno, plaše se i „osvete“ profesora koja može rezultirati i odustajanjem od studija. Veličković nastavlja:

Internet vam je dao iluziju da mislite da znate sve ako pročitate tri objave o nečemu. U realizaciji takve iluzije pomogli su vam akademski šarlatani. Ključna stvar jeste da učite jedni od drugih, kada već ne možete od svojih profesora. Vi dođete na fakultet i kolege ne vidite kao svoje saveznike, nego kao poluanonimne osobe s kojima dijelite prostor i informacije o tome hoće li profesor doći na predavanje. Koliko ste spremni uraditi jedni za druge nešto što prelazi zonu vašeg komfora?

Anonimna prijava inspekciji 

Prijava korupcije može biti osjetljiva jer se najčešće prijavljuju moćnici, ali profesor ukazuje na mogućnost podnošenja anonimne prijave inspekciji i dodaje da se rezultat najvjerovatnije neće vidjeti odmah, te da je važno ne odustati od namjere pa nastaviti vršiti pritisak. Veličković naglašava da je prvi korak u suzbijanju koruptivnih radnji prepoznavanje da nešto nije uredu. Nadalje, smatra kako je snaga studenata u njihovoj brojnosti i razumijevanju ovakvih situacija, jer će se neregularne radnje nastaviti sve dok ih neko ne bude propitao i razotkrio. Pri tome pomaže uspostavljanje transparentnosti u svim sektorima.

Veličković se osvrnuo na to koliko je bitno da studenti poštuju jedni druge izvan fakulteta i da rade zajedno u borbi protiv šarlatana u akademskoj zajednici koristeći različite načine. Jedna od opcija je da ne prisustvuju predavanju kod problematičnog profesora nakon javnog obavještenja o razlozima bojkota nastave. Odluka da se ostane nijem na koruptivne radnje doprinosi lošem stanju u društvu; budućim generacijama će biti još gore jer sadašnje generacije ne reaguju. Ponašamo se neetično kada odlučimo da ne reagujemo na neetičnu situaciju. Profesor je pojasnio zašto se studentice i studenti brzo povlače ako i odluče da nešto poduzmu:

To smo mi krivi, profesori. Mi smo vam bili primjer da ne znate, da se ne brinete za druge, da nemate svijest o idejama za koje se vrijedi založiti. Nismo vas naučili da budete hrabri kada je to potrebno, da se ne stidite svog imena i da snosite posljedice za hrabar postupak. Sve to možete, niko vas ne sprečava osim vas samih. Za gomilu vaših odluka odgovorni ste samo vi. Za vas još ima nade, za profesore teško.

Izdaja posla prosvjetnog radnika

Veličković je podsjetio studente na rezultate PISA testiranja iz 2018. godine, koji su otkrili kako učenici u Bosni i Hercegovini zaostaju tri godine za svjetskim prosjekom u obrazovanju. To znači da obrazovni sistem oduzima petinu života mladim osobama u BiH. Studenti su došli do fakulteta, prošavši proces lošeg obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Profesori koji rade po zastarjelim NPP-ima, koji dozvoljavaju da studenti uče iz loših udžbenika, ili predavanje pretvore u iščitavanje lekcije iz knjige kao da su studenti nepismeni i kao da sami ne znaju na isti način pročitati lekciju, izdaju posao prosvjetnog radnika.

Korumpirano, nekvalitetno obrazovanje postavlja temelje za povećanu korupciju u društvu

Kakav je, zapravo, odnos između obrazovanja, korupcije i vlasti? Dobro obrazovanje je važno sredstvo za intelektualno osnaživanje pojedinca. Što je veći broj ljudi koji su stekli kvalitetno obrazovanje, to je veći broj ljudi koji su stekli informacije i vještine potrebne za prepoznavanje i ostvarivanje svojih prava. Oni će dovoditi u pitanje društvene nepravilnosti te zahtijevati odgovornost, transparentnost i pravičnost. Kao rezultat toga, u suštinski korumpiranom društveno-političkom kontekstu, kvalitetno obrazovanje nije prioritet, a samosvjestan pojedinac postaje suvišni junak našeg doba. Korupcija u obrazovanju ima potencijal da potkopa osnovne univerzalne vrijednosti u svim generacijama.

*Naslovna fotografija:  Antikorupcijski caffe, Fotografisala Amina Magoda

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Zlatna Karika Haris Babić: Ljudi mogu biti uzrok ekstremnih vremenskih pojava
More Stories
Psihologija filma