Jedan od najvećih problema za srednjoškolce u BiH predstavlja odredba „Zakona o obrazovanju“ kojom je definisano da srednjoškolci prilikom upisa na visokoškolske ustanove moraju predati samo orginalne dokumente. U praksi to znači da srednjoškolci u BiH tokom upisnog roka mogu konkurisati na samo jedan fakultet, čime im se šanse da upišu ono što žele značajno smanjuju.
Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini je prije tri godine pokrenula incijativu pod nazivom „I kopija vrijedi“ čije usvajanje bi omogućilo upis na visokoškolske ustanove sa ovjerenom kopijom dokumenata, čime bi se postigao cilj upisa više od jedne visokoškolske ustanove, kao što je praksa u zemljama Europske unije.
Inicijativa je nakon tri godine urodila plodom. U Unsko-sanskom kantonu od akademske 2017/18. godine srednjoškolci mogu da apliciraju na više fakulteta, a u Kantonu Sarajevo je ova izmjena uvrštena u nacrt izmjene zakona o Visokoškolskom obrazovanju.
Sada i u Bihaću kopija vrijedi
Jedan od najzaslužnijih što je Univerzitet u Bihaću donio odluku koja budućim studentima olakšava upis na željeni fakultet jeste student Pravnog fakulteta u Bihaću Enis Čelebić, zagovarač usvajanja inicijative koju je prije tri godine pokrenula Asocijacija srednjoškolaca. Enis ističe da je ključni faktor u ovom procesu bila Akademija za mlade lidere u civilnom društvu, obrazovni program koji je pohađao u prošloj godini i zahvaljujući kojem je usvojio vještine potrebne za aktivistički i zagovarački rad.
“Na Akademiji sam stekao znanja i vještine koje su mi pomogle da, inspririsan pokušajima Asocijacije srednjoškolaca u BiH, inicijativu I kopija vrijedi realizujem na Univerzitetu u Bihaću čiji sam student. Zahvaljujući ovoj inicijativi budući studenti sada prilikom upisa pored originalnih mogu predati i dvije ovjerene kopije svojih dokumenata, te tako istovremeno konkurisati na tri fakulteta, što prije nije bilo moguće“, pojašnjava Enis.
On je jedan od 19 polaznika prve generacije programa Akademije za mlade lidere, koji su tokom godine razvijali sposobnosti i vještine kroz rješavanje društvenih problema koji ih muče. I nije jedini koji je realizovao svoju inicijativu. Milica Mandić iz Čelinca je dvadesettrogodišnja studentica filozofije na Univerzitetu u Banjoj Luci. U okviru programa Akademije za mlade lidere Milica obavlja dvomjesečnu praksu u Narodnom pozorištu Republike Srpske.
Mostar napokon dobio Gradsko vijeće
“Svi smo imali priliku izabrati organizaciju ili instituciju u kojoj želimo raditi plaćenu dvomjesečnu praksu. Kao studentica filozofije ja sam se odlučila za Narodno pozorište RS gdje učestvujem u organizaciji Teatar festa Petar Kočić i Kestenburg festivala, te pripremam mjesečne repertoare pozorišta”, kaže Milica.
Na drugom kraju BiH, u Mostaru, njen kolega sa Akademije, Ivo Čarapina upravo je završio realizaciju vlastite inicijative koju svi polaznici programa provode tokom godine dana.
“Društveni problem koji se mene tiče, a koji sam rješavao kroz Akademiju jeste nepostojanje Gradskog vijeća u mom rodnom Mostaru zbog neodržavanja lokalnih izbora još od 2008 godine. Sa kolegom Goranom Ćesićem sam organizovao simulaciju rada Gradskog vijeća na kojoj je 35 mladih ‘vijećnika’ donijelo odluke od važnosti za Mostar. Simulaciji je prisustvovao i gradonačelnik Ljubo Bešlić koji je obećao podršku gradske administracije kako bi se neke od odluka provele u praksi“, objašnjava Ivo.
Upis polaznika druge generacije u toku
Akademija za mlade lidere u civilnom društvi, koju organizuje Fondacija Schuler Helfen Leben (SHL), predstavja intenzivan program neformalnog obrazovanja i mladima priliku da kreiraju promjenu i razviju sposobnosti potrebne za rješavanje sistemskih problema.
“Potrebe mladih u BiH su naša glavna vodilja. Zbog toga smo razvili poseban edukacijski program za mlade koji svojim djelovanjem u praksi dokazuju kako mogu i žele utjecati na svoju okolinu, te svojim aktivizmom služe kao primjer drugima“, kaže Aida Bećirević, direktorica Fondacije Schüler Helfen Leben (Učenici pomažu život), Sarajevo.
Akademija ovih dana upisuje drugu generaciju polaznika. Kao i u prvoj generaciji, svaki od 20 polaznika će dobiti stipendiju, u vidu plaćenih troškova putovanja, smještaja i troškova izvođenja nastave. Program Akademije je fokusiran na lični razvoj svakog polaznika kroz angažman u zajednici. Osim usvajanja općeg znanja i vještina, značajan dio programa će biti posvećen razvoju specifičnih interesovanja polaznika i njihovih ideja za djelovanje u praksi, stoji u programu Akademije.
Akademija pored dvomjesečne prakse i rada na vlastitoj inicijativi donosi ukupno dvanaest interaktivnih nastavnih modula kao što su Aktivizam, Lični razvoj, Društvena istraživanja, Tehnološke vještine, Akademsko pisanje, Socijalne i komunikacijske vještine.
Prilika za iskustveno učenje rijetko se nudi u formalnom obrazovanju
Saša Madacki, predavač na predmetu Akademsko pisanje smatra da je vrijeme učenja ograničenog na instituciju završeno: “Cjeloživotno učenje postaje imperativ, a to učenje se odvija u učionicama, online, u klubovima, udruženjima, ulici – sve sa jednim ciljem: podići kvalitet života pojedinca.” On očekuje da Akademija postane mjesto transformacije ne samo polaznika, nego i nastavnika.
Prijave za Akademiju se zaključuju krajem juna, a nastava počinje na jesen. “Poziv za prijave je otvoren do 30. juna 2017., a prijaviti se mogu mladi uzrasta od 19 do 25 godina. Važno je da prilikom prijave kandidati imaju ideju šta to njima lično smeta u njihovom okruženju, odnosno koji problem bi voljeli rješavati tokom godine dana trajanja programa”, kaže Adnan Pripoljac, koordinator Akademije.
Pripoljac dodaje da je iskustvo prve generacije pokazalo kako polaznici mogu lako uskladiti i povezati angažman na Akademiji sa redovnim studijem, te kroz program dobiti prilike za iskustveno učenje koje se rijetko nudi u formalnom obrazovanju.
Milica, Ivo, Goran i Enis sa početka priče svoje učešće na Akademiji polako privode kraju. Kako kažu bogatiji su za neprocjenjivo iskustvo i ponosni na svoj doprinos društvu ukojem žive, te ne razmišljaju o odlasku iz BiH. Planiraju ostati angažovani pri Akademiji povezujući se sa polaznicima druge generacije.
Naslovna fotografija: Polaznici prve generacije programa Akademija za mlade lidere
