Premotaj: Šta se traži na tržištu rada?

Rubrika „Premotaj“ donosi nam nekadašnje tekstove s portala i magazina Karike i dalje vrijedne pozornosti. Ovoga puta prenosimo tekst „Šta se traži na tržištu rada?“, objavljen 15. 4. 2013. godine u našem magazinu.

U zoni eura u armiju nezaposlenih upala je skoro četvrtina mladog radno sposobnog stanovništva, upozoravaju ekonomski analitičari. Mladi ljudi ne mogu se zaposliti po završetku studija pošto kompanije ne žele primiti neiskusne stručnjake, a što više sjede bez posla, to se više oteže proces stjecanja neophodnog profesionalnog iskustva i perspektiva za zapošljavanje postaje sve manja. Alarmantan je i podatak da je svaki drugi mladi Španac ili Grk nezaposlen. Međunarodna organizacija za rad upozorava na činjenicu da je na starom kontinentu povećan procenat rada na crno, a u Bosni i Hercegovini statistika pokazuje porast „sive ekonomije“ s 20 % na 23 %.
Pomno prateći situaciju u zemlji i regiji, koja statistički govori da 4,6% stanovništva u regiji živi na granici siromaštva ili čak potpunoj neimaštini (gdje su po članu domaćinstva izdaci oko dva američka dolara), prosječnom mladom građaninu naše zemlje nameće se pitanje: koji fakultet upisati? Jednostavno rečeno, koji fakulteti su duži putevi do biroa i kako da mlade osobe odaberu nešto čime se žele baviti, a od čega će biti hljeba (mlijeko je ionako puno aflatoksina).

Obrati pažnju na statistiku

Kada se uđe u analizu interesiranja i potreba tržišta rada, važno je pratiti statistike Zavoda za zapošljavanje bilo kojeg nivoa vlasti. U manjem je entitetu Bosne i Hercegovine, prema statistici Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, najkraći put do biroa posjedovanje diplome ekonomiste (3170 nezaposlenih), zatim pravnika (1290 nezaposlenih), ljekara opće prakse, zubara, medicinske sestre, fizioterapeuta, te laboranta (ukupno 837 nezaposlenih).

Najmanje mjesta na birou zauzimaju inženjeri geodezije (21), građevine (91), arhitekture (134), saobraćaja (120), mašinstva (144), te elektrotehnike i energetike (149) U zemlji punoj prirodnih ljepotica i ljepotana, tvrđava i prijestolja srednjovjekovnih vladara, nije loše ni baviti se turizmom, jer u toj oblasti svega 75 radnika nema radno mjesto. Posla ima i biće i za inženjere geodezije, jer je naš narod, poučen iskustvima, odlučan da ni rođenom bratu ne vjeruje, pa dok je svađa i prepiranja, mjerenja i premjeravanja, biće posla i u ovoj oblasti.

Iako svjetske agencije navode da će zanimanja budućnosti biti upravo menadžeri kućnih budžeta, konzultanti za investicije, te pravnici za pitanja privatnosti i vlasništva ličnih podataka na društvenim mrežama, podaci Zavoda govore da 211 informatičara i 139 menadžera u manjem entitetu čeka posao. U zdravom tijelu svakako je i zdrav duh, a da li je i sve što unosimo u organizam kvalitetno i zdravo? Da li bi odgovor na to pitanje moglo pružiti 410 profesora fizičkog vaspitanja ili pak 463 nezaposlena inženjera poljoprivrede?

Kako je u Europi?

Valja se također vratiti i priči o nezaposlenim mladima u kolijevci civilizacije, Europi. S obzirom na to da naši susjedi mic po mic ulaze u zajednicu zvanu Europska Unija, prihvatili su valutu Europske monetarne zajednice. Jesmo li se mi oslonili na naše istočne susjede koji će vjerojatno posljednji u regionu ući u tu veliku zajednicu naroda? Da li nam išta o tome govori podatak o 281 nezaposlena profesora engleskog jezika, ili bi nam tu pojavu mogli opisati geografi koji u grupi prirodnih i onih manje prirodnih nauka ipak drže prvu poziciju sa 186 mjesta na birou?

Da situacija nije jednostavna govori i podatak Zavoda da u manjem entitetu nema nezaposlenih brodara i avijatičara. Usprkos tome, građani ove zemlje imaju sve manje želje, volje i sredstava da se vinu u nebesa, ali se i dalje pitaju kuda plovi ovaj brod.

Stručnjacima iz oblasti inženjerstva s prostora bivše Jugoslavije mnogo je lakše naći posao i ostvariti izvor izuzetnih prihoda u inim zemljama, nego stručnjacima koji su svoje obrazovanje stekli baš tamo. Razlog tome je usmjereno Bolonjsko obrazovanje tih zemalja i njihova zakonska regulativa. Primjerice, zakon Ruske Federacije striktno naglašava da svaki inženjer građevine, arhitekture ili geodezije može posjedovati licencu za samo jednu oblast građevinarstva (projektiranje, proračun, zemljani radovi, grubi radovi, nadzor, završni radovi) te su investitori i vlasnici firmi prinuđeni da angažuju više stručnjaka za izvođenje radova na nekom projektu. Budući da inženjeri s prostora bivše Jugoslavije mogu posjedovati licencu za izvođenje svih radova, investitoru i vlasniku kompanije je jeftinije platiti „našeg“ inženjera 4000 $, nego plaćati šest inženjera iz različitih branši po 1000 $. Međutim, najčešće radnici s naših prostora u zemljama okruženja dobivaju samo neto platu, a vlasnici se nerijetko upuštaju i u sivu ekonomiju.

Tekst: Ljupko Mišeljić

Foto: Dejan Zonjić

Volimo pročitati vaše mišljenje...