Premotaj: Politička uloga žena u NOP-u i osnivanje AFŽ-a

“Rubrika “Premotaj” donosi nam nekadašnje tekstove s portala i magazina Karike i dalje vrijedne pozornosti. Ovog puta prenosimo četvrti dio teksta ”Žene u BiH ” objavljen 6.5.2016. godine.

Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) je od početka postojanja imala u vidu značaj uključivanja žena u revolucionarne aktivnosti. Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj 1940. godine u Dubravi, kod Zagreba, postavljeno je pitanje rada među ženama i specijalni zahtjevi žena, a njihovo pripremanje za ulazak u Partiju smatrano je važnim pitanjem partijske politike. Izdvojene su četiri grupe primarnih zahtijeva žena, i to: zaštita materinstva i ukidanje svih razlika među bračnom i vanbračnom djecom; ukidanje dvojnog morala u javnom i privatnom životu i uvođenje građanskog braka i mogućnost razvoda; pravo na rad – zajedna rad jednaka plata, zaštita žena na radu, zaštitno zakonodavstvo, pristup  

ženama u sva zvanja koja odgovoraju njihovoj stručnosti i sposobnosti; te priznanje svih političkih prava, a prije svega prava glasa.

Iako su uloge žena kao borkinja, bolničarki i ilegalki prema mišljenju feminističke zajednice bile presudne za emancipaciju žena u BiH, ne smiju se izuzeti ni doprinosi žena koje su ostajale kući, prehranjivale porodicu i agrarnom proizvodnjom pomagale i zajednicu i vojsku. Arhivske građe ovog perioda bilježe i da su prevoz hrane za vojsku, rušenje komunikacija i važnih objekata za neprijatelja obavljale većinom žene. Na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena Jugoslavije u Bosanskom Petrovcu, 1942., osnovan je i Antifašistički front žena (AFŽ). Lydia Sklecky smatra da je AFŽ najzanačjniji dio kulturne progresije u emancipaciji žena od patrijarhata.

Tokom Drugog svjetskog rada u BiH nije postojao organizovani feministički poket sa jasno definisanim ciljevima društvenih reformi, niti pravima i slobodama koje bi bile određene. Ipak, komunistička ideologija nudila je drugačiji socio-kulturalni kontekst u kojem se profiliše  potpuna ravnopravnost polova kao segment novih društvenih vrijednosti.

U septembru 1943. godine počele su pripreme za održavanje Osnivačke skupštine Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH-a), kao najvišeg političkog tijela NOP-a u BiH. Na tom zasjedanju delegate je, u ime AFŽ-a, pozdravila i Rada Vranješević, i istakla da su žene, uzevši značajno učešće u NOB-u, postale značajan oslonac NOP-a. Ovako velike narative o novoj ulozi žene kao ravnopravnog političkog subjekta, međutim, nije pratilo odgovarajuće prisustvo žena pri donošenju politički značajnih odluka.

Iako Deklaracija ZAVNOBiH-a insistira na pravima građana i građanki BiH, na ravnopravnosti žena sa muškarcima u političkom životu i u svim oblastima društvene djelatnosti, na Prvom zasjedanju su, od 247 vijećnika/ca, samo četiri vijećnice bile žene.

Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a bilo je sedam vijećnica od 107 vijećnika/ca (6,54%), a od predložena 23 vijećnika tri su bile žene. Na Trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a održanom od 26. do 28. aprila 1945. godine u Sarajevu, od 155 delegata/kinja, žena je bilo deset (6,45%). Međutim, u sastavu prve Vlade BiH nijedna žena nije dobila niti jednu resornu funkciju.

Piše: Ljupko Mišeljić

 

Comments are closed here.