Premotaj: A gdje smo stali s naukom?

“Rubrika “Premotaj” donosi nam nekadašnje tekstove s portala i magazina Karike i dalje vrijedne pozornosti. Ovog puta prenosimo tekst izvornog naziva  ”Đe smo stali s naukom?” objavljen 27.6.2016. godine na našem portalu.

Nauka se može definisati kao ukupno ljudsko znanje o prirodi, društvu i ljudskom mišljenju, koje je nastalo kao rezultat sistematskog, organizovanog, višestruko ponavljanog, provjerenog i eksperimentalno i na praktičan način potvrđenog posmatranja prirodnih, ili bilo kojih drugih pojava, koje je moguće posmatrati i izučavati, te donošenje zaključaka o tim pojavama i zakonitostima koji njima vladaju.

Mi u ‘‘Karikama’’ volimo da svaku temu broja predstavimo kroz članke svojih dopisnika i članova redakcije, što originalnije i što inovativnije. Pritom pokušavamo da sve sagledamo očima mladoga posmatrača, novinara, aktiviste. Stvaramo novu perspektivu svakoj temi na što omladinskiji način možemo. Ipak, tu su i tekstovi poput ovoga koji slijedi, koji prikazuju realnost neke situacije, onakvom kakva ona zapravo jeste, bez uplitanja omladinske svijesti i mladalačkog pogleda. Ovo su samo činjenice o nauci i istraživačkim djelatnostima u Bosni i Hercegovini, izvučene iz svakojakih publikacija, strategija, zavoda za statistike, agencija i slično.

  1. Prema istraživanjima koje su provele mnoge strane i domaće organizacije i institucije, stanje nauke i tehnologije u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuće. Procjenjuje se da su ukupna ulaganja i izdvajanja u BiH za ove namjene (budžet, ulaganja privrede i uslužnog sektora) između 0,1 i 0,14 % BDP-a (bruto domaći proizvod), što je daleko ispod prosjeka u EU koji iznosi 1,84%.
  2. Za naučno-istraživačke djelatnosti u BiH nadležni su entiteti. U Federaciji je za ove djelatnosti zaduženo Ministarstvo obrazovanja i nauke, dok je u Republici Srpskoj za to zaduženo Ministarstvo nauke i tehnologije, koje ima organiziraniji pristup nauci. Na nivou Bosne i Hercegovine za naučno-istraživačke aktivnosti sredstva izdvaja samo Ministarstvo civilnih poslova. 2,2 miliona eura izdvojeno je iz budžeta u 2009. godini u Fede-raciji, što je ispod 0,06% BDP-a. U RS-u je izdvojeno malo više, čak 2,3 miliona, što je u postocima 0,07% BDP-a.
  3. Bosna i Hercegovina ima najmanji broj objavljenih naučno istraživačkih radova u časopisima indeksiranim u bazama podataka Instituta za naučne informacije (Institute for Scientific Information – ISI). Broj objavljenih naučno-istraživačkih radova na milion stanovnika u Bosni i Hercegovini iznosi 103,05 (2008. godina), dok npr. Slovenija ima 1669,30 (2008. godina).
  4. Nedovoljan broj srednjoškolaca u BiH, koji je dvostruko niži od prosjeka grupe tranzicijskih zemalja članica EU (Slovačka, Mađarska, Rumunija, Bugarska), čini malu osnovu za visokoškolsku populaciju, koja je za 58% niža od prosjeka navedene grupe zemalja.
  5. Informacijsko – komunikacijske tehnologije su također u nezavidnome položaju u odnosu na ostatak Europe.

Networked Readiness Index (NRI) je mjerilo spremnosti za umrežavanje jedne države i prema tome indeksu u 2005. godini smješteni smo na 89. mjesto od ukupno 104 države. Nije loše, šesnaesti odzada. U 2006. godini smo spali, odnosno skočili, kako ko gleda, na 97. mjesto, da bi se u 2007. godini vratili na 89. mjesto 6. Instituti su ustanove koje bi, po svojoj definiciji, trebale najviše djelovati u cilju provođenja naučno – istraživačkih djelatnosti. U Bosni i Hercegovini, točnije u Federaciji, instituti su zapostavljeni. Pravna lica registrovana na sudu kao ‘’instituti’’ nemaju zakonsku osnovu da sudjeluju u naučno-istraživačkim programima koji se finansiraju iz budžeta vlada. Kao takvi, ne bave se naučno-istraživačkim djelatnostima, već uglavnom obavljanjem stručnih poslova, kao i ispitivanjima za potrebe tržišta. Ključni instituti u Federaciji su: Akademija nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH), o Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH (NUB BiH),  Institut za jezik Sarajevoo Nekada je ovdje bio i Zemaljski Muzej. Sada ga više nema. I to nam mnogo govori.

  1. Naučne institucije su i univerziteti kojih u Bosni i Hercegovini ima na pretek. Javnih je pak devet, a oni su:
  • Univerzitet u Sarajevu
  • Univerzitet u Tuzli
  • Univerzitet „Džemal Bijedić“ Mostar
  • Sveučilište u Mostaru
  • Univerzitet u Zenici

Prebrojali smo 101 fakultet na ovim Univerzitetima. Pored javnih, tu su i privatni univerziteti. Njih ima 29.

Valja napomenuti i to da nisu svi univerziteti akreditirani.

  1. U Federaciji BiH u 2013. godini magistriralo je 677 osoba. Od toga je 370. Ma, uostalom, pogledajte sliku.
  2. U Bosni i Hercegovini djeluje ukupno 50 biblioteka u sastavu fakulteta. To su biblioteke na kojima bi se trebala nalaziti sva stručna literatura koja je potrebna studentima, koji svake godine uplaćuju novac da bi im se te knjige omogućile. Univerzitetskih bibioteka je tek 6.
  3. Broj patentiranih proizvoda u BiH posljednjih nekoliko godina konstantno opada. Najveći broj patenata je iz oblasti farmaceutske i kozmetičke industrije. Za njima slijedi kemijska industrija, biotehnologija i medicina, a ništa manje važno nije ni građevinarstvo. Za usporedbu ćemo uzeti 2005. godinu, kada je broj prijavljenih patenata bio 372. i 2007. godinu kada je taj broj bio 92.

Zanimljiva činjenica o nauci je i to da seminarski radovi koštaju 10 KM, a magistarski seznaju prodavati i za 50 KM. No, ovu činjenicu nećemo uvrstiti u top 10.

Piše: Boris Čović

 

Comments are closed here.