Pet zdravih navika koje je moja porodica usvojila

Semra Hodžić piše o zdravim navikama koje je usvojila sa svojom porodicom, a koje mogu i Tebe inspirirati da živiš zdravije.

Čitajući o utjecaju posljedica konzumerizma i svakodnevnih navika na naše zdravlje, a potom i na planetu na kojoj živimo, naše potrošačke i druge navike počele su da se mijenjaju. Nijedna od tih promjena nije bila drastična da je mogu primijetiti ljudi koji se s nama druže; sve su došle tako spontano nakon otkrovenja i postale dio naših života kao da oduvijek tako radimo. Stoga sam odlučila da vam predstavim sve što smo promijenili u našem životu da živimo što više u skladu s prirodom.

  1. Čist zrak

S obzirom na to da živimo u jednom od najzagađenijih gradova svijeta, naročito zimi, gotovo kao misiju shvatamo potrebu da svake sedmice suprug i ja odemo s djetetom na čist zrak. Imamo sreću da živimo u gradu okruženom planinama, pa svaki slobodan vikend nastojimo iskoristiti za boravak na njima, ili, eventualno, poslije posla skoknuti do Trebevića ili Čavljaka na kratku šetnju ili piknik. I naša djevojčica je toliko oduševljena planinom da stalno pita kada ćemo ići. Benefite boravka na čistom zraku osjetimo odmah, vraćamo se kući odmorniji, opušteniji i raspoloženiji, a dokazano je i da čist zrak doprinosi jačanju imuniteta, te cjelokupnom psihofizičkom zdravlju. Na planinama svake godine beremo i gljive, trave za čaja, od kojih pravimo i ljekovita ulja, npr. kantarionovo koje nam se pokazalo višestruko korisnim, ili sirupe – poput onog od borovih iglica koji spašava naše bronhije zimi.

Trebević.
  1. Zdravija ishrana

Pretjerana upotreba soli, šećera, aditiva i konzervansa u našoj ishrani utjecala je na narušavanje zdravstvene slike mnogih. Srećom, na vrijeme smo odlučili neke stvari promijeniti. So i šećer nisu izbačeni iz naše kuhinje, ali su reducirani. No, izbačena je npr. Vegeta. U Vegeti, ali i drugim sličnim proizvodima, nalazi se velika količina soli, i to više od 50 posto, te pojačivači okusa, odnosno aditivi koji se dodaju hrani kako bi imala što duži rok trajanja, bila ukusnija i izgledala dobro. Svemu smo pronašli zdravije alternative.

Domaća vegeta. Pixabay

Npr. kupimo osušeno povrće koje izblendamo i smiksamo svoju „vegetu“, kupimo raznog povrća – celera, mrkve, paštrnjaka, koromača itd. kojeg izrendamo i zaledimo pa po potrebi dodajemo u čorbe ili druge obroke. Umjesto prženja hrane većinom pribjegavamo pečenju na pek-papiru ili kuhanju, naročito u pretisu. Vodu od skuhane piletine ili drugog mesa zaledimo i čuvamo kao temeljac, te dodajemo u sve druge obroke. Voće i povrće kupujemo sezonski, te neke proizvode nastojimo kupiti od malih domaćih proizvođača – poput jaja, sira, kajmaka itd.

  1. Recikliramo otpad

Kada smo se uselili u našu zgradu, na parkingu su nas dočekali podzemni kontejneri za reciklažu. Tako smo od samog početka našeg zajedničkog života počeli i da recikliramo. Odvajamo plastiku, staklo, papir i karton, te sortiramo u kontejnere pred zgradom. U kontejner u koji se odlaže ostali otpad nastojimo ne ubacivati onaj opasni – medicinski i elektronski. Medicinski otpad (lijekove kojima je istekao rok itd.) nosim u obližnju apoteku kako bi ih oni ispravno deponovali, a elektronski otpad (kablovi, punjači, stari fen, baterije itd.) odlažem u Zeosove zelene kontejnere za elektronski otpad koji se mogu pronaći na više lokacija u gradu. Kada smo mijenjali namještaj, proučili smo da se sav kabasti namještaj smije odlagati ispred kontejnera kada su akcije odvoza koje organizira KJKP „Rad“ ili ga i sami možemo besplatno deponovati na reciklažno dvorište na deponiji Smiljevići.

Reciklaža otpada, privatna arhiva autorice
  1. Prirodna kozmetika

Koža je naš najveći organ, stoga je važno njegovati je i tretirati vrijednim sastojcima. Danas ne morate biti hemičar da biste čitali sastav proizvoda, možete koristiti i neke od dostupnih aplikacija koje će vam pokazati da se u većini kozmetičkih proizvoda nalaze toksični sastojci koji negativno utječu na naše zdravlje. Srećom, imamo ekološki osviještenih proizvođača koji proizvode kozmetiku bez sintetičkih boja, naftnih derivata, mikroplastike, konzervansa, silikona, parafina ili drugih umjetnih masti, boja i mirisa, koje su nam se godinama prodavale kao „zdrave“.

Takva kozmetika ne samo da je dobra za našu kožu, već je i ekološki prihvatljiva. Biram certificirane prirodne proizvođače za sebe i svoju porodicu, jer su njihovi proizvodi morali proći stroge kontrole. Cjenovno najprihvatljivije proizvode, a vrhunske kvalitete, pronalazim u dm-u. Uz rijetke izuzetke drugih drogerija ili prodavnica, sada na rafove s kozmetikom u drugim prodavnicama ne moram trošiti vrijeme. Ipak, prirodna kozmetika zbog sve veće osviještenosti potrošača postaje globalni trend, stoga se i to možda uskoro promijeni. Zbog intenzivnih mirisa koji mi smetaju i negativnog utjecaja na otpadne vode koje prodiru u zemlju, biram ekološki prihvatljivije varijante proizvoda za čišćenje, poput brendova Frosch, Denkmit ili eko liniju Saponije. A ponekad i sama napravim neke od njih.

  1. Štednja i minimalizam

Još dok sam išla u osnovnu školu, sjećam se da su nas učili kako trebamo štedjeti vodu jer će jednog dana svijet ostati bez nje. Tu lekciju danas podučavam svoje dijete, te tako nastojimo ne rasipati se bespotrebno vodom. Lekciju štednje i minimalizma prenosimo i na neke druge stvari. Naprimjer, ne kupujemo bezvezne ukrase, more plastičnih igračaka ili posuđa, odjeću kupujemo po potrebi…

Zbog štetnog utjecaja plastike, sve namirnice koje mogu stajati duže vrijeme nastojimo čuvati u staklenim teglama (iskoristimo one koje su ostale iza kupljenih namirnica, npr. meda) ili metalnim posudicama. Ove godine, umjesto kupovine poklona za rođendan, odlučili smo zasaditi drvo u našem naselju. Tako ćemo doprinijeti ozelenjavanju našeg grada, a i imati priliku da ga gledamo kako raste skupa s našim djetetom. Akciju je moguće izvesti uz pomoć KJKP „Park“.

 

Najčitaniji tekstovi

Studentice Odsjeka za žurnalistiku u Tuzli podnijele prijavu protiv profesora: Da li je ovo još jedan slučaj bez epiloga?
Intervju s dipl. iur. Nives Jukić, ombudsmankom BiH za ljudska prava: Iza svakog statističkog broja stoji ljudsko biće
Zlatna Karika Azra Pargan: Kroz festival „Moja prva knjiga“ predstaviti što veći broj autora
Male sredine često ne cijene uspjeh „svoje djece“: U Brezi žive i ginisov rekorder i iznadprosječno inteligentni ljudi
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Call centri: ZA ili PROTIV?
Da li me moj muž silovao? Između realnosti  i zakona
Zašto upisati elektrotehniku u Tuzli?
Kviz o ljudskim pravima (1)
More Stories
Moćnim zvukom ruše tabue i ne daju death metalu da izumre