Odgovori psihologa 6: Ka svetioniku

Pitanje broj 21:

„Da li ljubav boli? Da li svaka ljubavna veza neminovno nosi patnju, kao što Balašević kaže u jednoj pjesmi ‘sve prave ljubavi su tužne’?“

Odgovor:

Jezičke metafore o ljubavi koje su asocirane s bolom, patnjom, ovisnosti, gubljenju razuma i tla pod nogama su duboko učvršćene u našoj kulturi. Ovakvo promišljanje bitno određuje naš doživljaj ljubavnih osjećanja, nadanja, očekivanja, te može oblikovati i naše ponašanje. Tako naši „unutrašnji scenariji“ o bolnoj ljubavi vode i formiranju odnosa prema takvim vizijama. U psihologiji, posebno psihodinamskoj teoriji, postoji termin „samoostvarujuće proročanstvo“, koji možda ne predstavlja najsjajniji naučni konstrukt, ali koji svjedoči o snazi unutrašnjih, nesvjesnih scenarija prema kojima usmjeravamo svoje akcije, planove, želje. Takve scenarije usvajamo primarno u porodici, zatim u širem socijalnom okruženju, te oni postaju modeli s kojima se identifikujemo. Kao krajnji rezultat imamo posljedice naših odluka i ponašanja, doduše, ponekad i duboko nesvjesnih, a ne sudbinski određenih priča o ljubavi.

Kao kontrast Balaševićevom stihu preporučujem ti Ted Talk pod nazivom „Kako bolje pričati o ljubavi“, od autorke Mandy Len Catron, književnice koja se bavi lingvističkom analizom ljubavnog diskursa. Ona traga za novim, osnažujućim metaforama za ljubav koje su više usredsređene na radost, a manje na patnju. Kako navodi ova autorka: „Preoblikovanje ljubavi u nešto što imam priliku stvarati s nekim kome se divim, umjesto nečega što mi se jednostavno dogodi, bez moje kontrole ili pristanka, osnažujuće je.“ 

Pitanje broj 22:

„Pozdrav! Prethodnih godina sam imala nekoliko napada panike nakon čega sam potražila i stručnu pomoć, te dobila antidepresive i nakon 9 mjeseci terapije i prestanka napada panike prestala ih piti. Međutim, anksioznost je ostala i dalje, nikad zapravo nisam ni saznala šta je bio okidač niti se naučila boriti s njom. Sad sam kod kuće sve vrijeme, što je dovelo, naravno, i do jačanja osjećaja anksioznosti i kao da se vraćam na staro. Opet se osjećam bezvoljno, stalno plačem i mislim da počinjem razvijati i eating disorder. Od prošle godine sam se udebljala 10-ak kila i već 3 mjeseca pokušavam smršati (jedem zdravo, vježbam bar 3 puta sedmično), ali bez uspjeha. Pokušala sam i neke rigorozne dijete od kojih sam se osjećala još lošije, ali ipak nisam smršala. Zahvaljujem se unaprijed na odgovoru i nadam se pomoći.“

Odgovor:  

Hvala ti na detaljnom opisu situacije i problema koji si podijelila s nama. Na portalu „Karike“, a u rubrici „Pitaj psihologa“, imamo tekstove u kojima smo se bavili pitanjima i problemima anksioznosti, fobija i paničnih napada. Svakako ti preporučujem da ih pročitaš jer ima dosta objavljenih ličnih iskustava drugih ljudi koji se suočavaju sa sličnim problemima, kao i preporuka i smjernica koje sam im ponudio. Međutim, pokušaću da i tebi odgovorim u skladu sa situacijom u kojoj se nalaziš.

Pomenute poteškoće koje smo nabrojali spadaju u krug neurotskih tegoba, a simptomi koji ih prate imaju, po pravilu, psihogenu podlogu. Kada se radi o izboru tretmana pomenutih tegoba, na raspolaganju nam stoji psihijatrijsko-psihološki tim. Uloga psihijatra pokriva farmakoterapiju, a uloga psihologa kliničku procjenu ličnosti i sposobnosti na osnovu koje se može sagledati cjelokupna ličnost sa svojim anksioznostima, odbranama, simptomima, ali i potencijalima, sposobnostima, vještinama na kojima se zasniva rad na prevazilaženju psihičkih tegoba. Takođe, za takvu problematiku preporučuje se i psihoterapijski tretman. S obzirom da često dolazi do zabune, osjećam se obaveznim da napomenem da je psihoterapija dodatna edukacija koju završavaju psiholozi, psihijatri ili osobe iz srodne nauke, a koja podrazumijeva vještinu da se različitim ljudima s različitim poteškoćama priđe na individualan način, te se kroz razgovor i drugi set tehnika pokušava razumjeti sva složenost i širina čovjekovog psihičkog života.

Farmakoterapija služi da se na fiziološkom/tjelesnom nivou umiri simptom, ali razumijevanje pozadine, uzroka nastanaka i značenja naših tegoba se može realizovati kroz psihoterapijski tretman. U nekim slučajevima je kombinacija ova dva pristupa neophodna. Postoji mogućnost da je u tvom slučaju došlo do povratka poteškoća jer korijen problema nije ostao rasvijetljen. Da se ne bih kretao previše u ovim medicinskim terminima, parafraziraću jednog psihijatra koji je rekao da upravo goreopisane pojave poput paničnih napada, anksioznosti, nemira, raznih kriza „dolaze“ u naš život kao izazov, ali i kao šansa da propitamo svoj unutrašnji svijet strahova, želja, fantazija, ideala, rana, gubitaka. Npr. problemi s ishranom često su u svojoj pozadini emocionalne prirode, te sama okupiranost o ishrani i zdravom režimu „premješta“ fokus s pravog problema. Tako svoju energiju trošimo na onaj „vidljivi problem“, dok uzrok i dalje ostaje nedostupan našoj svijesti.

Više puta sam istakao u ovakvim tekstovima da su to stvari koje se danas uspješno prevazilaze psihoterapijom. Takođe, uključivanje u grupe ljudi sa sličnim poteškoćama može biti dobar izvor podrške, posebno osjećanje da niste sami u tom procesu!

Pitanje broj 23:

„Moja djevojka gleda reality show ‘Kardashians’ iako i sama kaže da ima osjećaj da joj to smanjuje inteligenciju. Ona ne vidi ništa što bi imalo bilo kakvu životnu vrijednost u ovom šou, ali i dalje ga gleda. Inače je sklona da priča kako reality showovi su hrpa gluposti, ali i dalje ih gleda i kaže ne zna zašto. Zanima me ako mi možete dati odgovor, čisto me zanima.“

Odgovor:  

Ne moraš da brineš, inteligencija se ne smanjuje gledanjem reality showa! To je TV sadržaj prvenstveno zabavnog karaktera. Opšte poznate su kritike ovakve produkcije, kao i njenih učesnika, koje u online prostoru sežu do ispoljavanja snažnih osjećanja bijesa, mržnje, prezira, gađenja prema učesnicima reality programa. Ipak, na neki način se identifikujemo s njima. Cijepamo ih na dobre i idealne i potpuno loše, omržene, čak ih i nazivamo „zlobnima“. Možda samo predstavljaju zastrašujuće odraze nas samih, skrivene, te umjesto u ogledalu, prepoznate u ekranu. Sve to odaje sliku čovjeka kao skrivenog voajera.

Najčitaniji tekstovi

Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
ODGOVORI PSIHOLOGA 30: „Riječi mogu da liječe“
Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – arapsko-izraelska normalizacija odnosa i eskalacija palestinsko-izraelskog sukoba jačanjem postojećih i formiranjem novih frakcija otpora
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
20 godina Zakona o slobodi vjere – Je li samo hidžab problem i smetnja državnim institucijama?
Bošnjak i Srpkinja, Hrvatica i Rom... Kako izgledaju mješovite veze u BiH?
More Stories
Najtalentiranija balerina u BIH za Karike: Balet me okupirao i naučio disciplini!