Novo lice lokalne politike – Selma Ćatibušić – čitaonica za studente/ice koja će raditi 24h na dan, 100 sadnica za 100 zaslužnih Tuzlanki, gradonačelnikov dan sa građanima/kama

Selma Ćatibušić je najmlađa vijećnica u Gradu Tuzla. Pokrenula je niz inicijativa, a jedna od njih je i otvaranje čitaonice za studente/ice i srednjoškolce/ke koja će raditi 24h na dan. Osim toga, pokrenula je inicijativu „100 sadnica za 100 zaslužnih Tuzlanki“ jer samo deset ulica u Tuzli nosi ime neke žene.

Ono što bih željela promijeniti u svom gradu odnosi se na mnoge stvari: od infrastrukturalnih projekata do stvaranje grada prilika. Smatram da je neophodno raditi na jačanju kulturološke slike našeg rada, ulaganjem u kulturu, očuvanjem kulturnih spomenika koji su danas totalno prepušteni slučaju. Voljela bih vidjeti Tuzlu kao grad prilika. Najviše prilika za mlade. Ali je teško govoriti o smart cityu, kada još ne postoji digitalizacija javne uprave, teško je govoriti o Tuzli kao o univerzitetskom gradu koji i dalje nema čitaonice koja će biti na usluzi studentima/icama i srednjoškolcima/kama 24h na dan. Tuzlu vidim kao prostor za investicije, rast realnog sektora kroz jačanje privrednih djelatnosti, ali tek kada uspijemo sa time da se olakša proces otvaranja firmi. Zbog svega toga pokrenula sam kao vijećnica sljedeće inicijative: inicijativu za otvaranje čitaonice za studente/ice i srednjoškolce/ke koja će raditi 24h na dan, inicijativu za prokopavanje podzemnog prolaza od Kule G i F prema Sjenjaku, inicijativu postavljanja stubića u ulici Radojke Lakić – Maršala Tita 78. – radi očuvanja zelenih površina koje se nažalost uništavaju nepropisnim parkiranjem, inicijativa  za uklanjanje napuštenih vozila na par lokacija u gradu koje narušavaju izgled grada i životnu sredinu uopšteno, inicijativu za postavljanje usporivača brzine u Krečanskoj ulici, inicijativu „100 sadnica za 100 zaslužnih Tuzlanki“ jer samo deset ulica u Tuzli nosi ime neke žene te smatram da zaslužne žene našeg grada zaslužuju počast također, makar u vidu jednog parka, inicijativu za promjenu naziva ulica po službenoj dužnosti u CIPS-u kako se građanke i građani ne bi izlagali nepotrebnom trošenju vremena i kako bi im se olakšao ovaj proces, inicijativu za označavanje i stavljanje rasvjete na sve spomenike kulture u Tuzli, uvođenje druge smjene ponedjeljkom i srijedom na šalter salama gradskih službi Grada Tuzle za rad sa građanima/kama, inicijativu za uvođenje „Gradonačelnikovog dana sa građanima/kama“ – jer u Tuzli nema dana u sedmici u kojem građanke i građani Tuzle mogu doći na prijem kod gradonačelnika.

 

Sve ove ideje smatram izuzetno bitnim zato što njihova realizacija proporcionalno donosi rezultate. Ti rezultati bi se mjerili jačanjem životnog standarda stanovništva koji živi i radi u toj lokalnoj zajednici. Jačajući lokalne zajednice jačamo i državu, jer upravo lokalna zajednica je temelj rasta i razvoja države u globalu. Misli globalno, djeluj lokalno! Davanjem olakšica privrednicima/ama poput smanjivanja administracije prilikom otvaranja firme, ubrzavanjem tog procesa – privući će više investitora. Razvijanjem javnog sektora, jača se i budžet lokalne zajednice i stvara se prilika za više ulaganja. Uvođenjem volonterskih knjižica gdje bi aktivistkinje i aktivisti mogli upisivati svoje sate volontiranja te bi se ti sati vrednovali prilikom upisa na fakultete ili prilikom zaposlenja animiralo bi više mladih ljudi da se aktiviraju i pomoglo u radu i napretku lokalne zajednice. Tuzla se smatra i turističkim gradom, ali njeni puni kapaciteti za tu djelatnost ipak nisu sasvim iskorišteni. Potrebno je raditi na organizaciji više kulturnih događaja (koncerata, predstava, festivala). Panonska jezera su kapacitet koji nije ni u pola iskorišten. Jezera trebaju da rade tokom cijele godine, tako što će se naprimjer jedno jezero moći natkriti tokom zime, pa će se tu moći organizovati događaji za mlade. Tendere za određivanje infrastrukturalnih projekata ne treba uvijek dobijati ista firma zato što niko nema dovoljno kapaciteta da obuhvati čitav grad, a zdrava konkurencija je dobra jer se na takav način sve bolje i više razvija itd.

 

Selma Ćatibušić je najmlađa vijećnica u Gradu Tuzla, rođena 10. 7. 1996. u Tuzli. Dugogodišnja aktivistkinja i volonterka. “Ovo je moj prvi mandat u životu i evo u Gradskom vijeću sam nekoliko mjeseci. Ono sa čime smo sigurno uspjeli jeste otvoriti rad Vijeća i konačno dovesti transparentnost u taj organ. To je sa sobom povuklo mnoge stvari. Vladajuća većina sada puno više pazi na koji način se donose odluke te smo ih natjerali na rad. Naši sugrađani i sugrađanke su se također puno više aktivirali oko uključenja u rad ovog organa. Borili smo se našim amandmanima i prijedlozima da budžet postane razvojni. Naša stalna komunikacija sa građanima/kama dovela je do toga da znamo tačno adresirati prioritetne probleme određene mjesne zajednice.  Uspjeli smo sa time da se nakon sedam godina napokon usvoji Statut Grada Tuzla i da dobijemo izbore u mjesnim zajednicama koji do sada nisu postojali. Prvi put u posljednih dvadeset godina opozicija je svojim amandmanom pobijedila poziciju, tako što smo pokrenuli peticiju i dobili pomoć i podršku naših sugrađanki i sugrađana. Tako da smo s tim ciljem uspjeli. Trenutno nas četvero vijećnika/ica čini Progresivni blok, te smo ostvarili i saradnju sa međunarodnim organizacijama. Jedan smo od rijetkih primjera u državi gdje se par vijećnika/ica iz različitih stranaka ujedinilo u jedan neformalni blok po programskim ciljevima da bismo što prije mogli uspjeti sa rješavanjem najvećih problema našeg grada.”

 

Politika me uvijek interesovala. Držim se one ako se ti ne baviš politikom, politika se bavi tobom.  Uvijek su me interesovala društveno-politička dešavanja i kao građanka ove zemlje smatram da je moja dužnost na neki način biti uključena u iste. Ali ovo je moj prvi zvanični politički angažman, gdje sam stala na megdan i preuzela političku funkciju. Zašto? Zato što smatram da ako želim kritikovati, ako nisam zadovoljna stanjem, da je moja odgovornost u tom slučaju nešto uraditi. Vjerujem da je mladi val istinska promjena i da je vrijeme da mladi preuzmu kormilo i da skupa sa iskustvom starijih – učine ovu državu boljom i funkcionalnijom. Za mene je politika sve ono što nas okružuje. Politika nas ne vodi samo u najvišim zakonodavnim i izvršnim organima u klupama parlamenata ili skupština. Ona je po meni zamišljena kao jedno plemenito zanimanje, koje bi trebalo biti usmjereno na to da olakša živote ljudi u najvećoj organizaciji jednog društva. Međutim to danas nije bosanskohercegovačka politika. Bosanskohercegovačka politika je zaprljana prevarama, korupcijom, nepotizmom, krađom javnih resursa i slobodno mogu reći sistemskim uništavanjem onog najbitnijeg u svakoj državi – obrazovanjem. Ali to je za mene ujedno i prilika i zadatak. Na nama mlađim generacijama, kojima je dosta „vitalnih nacionalnih interesa“, konstitutivnih naroda, a sva tri gladna, kojima je dosta stranačkih zapošljavanja, ispraćanja svojih drugara i drugarica preko granica, zadatak je da politiku vratimo na tvorničke postavke, očistimo je i učinimo ponovo plemenitim zanimanjem.

 

Najčitaniji tekstovi

Printanje diplome na Univerzitetu u Sarajevu košta bezobraznih 231 KM
Specijalka Matea Miličević: Nekad se radi o sekundama kada morate donijeti odluku
Pokušaj suicida je pokušaj izlaza, ne skretanje pažnje
Karton revolucija – građanski pokret mladih za pravedan sistem
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Studentski domovi u Sarajevu: Gdje su, kakvi su, kako se prijaviti?
Kako do sobe u banjalučkom studentskom domu?
Call centri: ZA ili PROTIV?
More Stories
Miris bereketa u Mostaru: Smokve čika Mirse