Ukoliko krećemo s pretpostavkom da je svaki sportista, pogotovo vrhunski, elitni sportista, zdrav, definitivno ćemo napraviti grešku. Morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti jednog sportiste mogu biti samo prividno stanje njegovog općeg zdravstvenog statusa.
Piše: Azra Ademović
Šta je sport?
Sport je aktivnost koja uključuje fizički napor, a obično se provodi s ciljem postizanja bolje tjelesne kondicije, zdravlja, zabave ili takmičenja.
Od pamtivijeka je poznata pretpostavka da baviti se sportom, baviti se nekim fizičkim radom je benefit za zdravlje i ljudski organizam. Razvoj novih tehnologija u sportu i novih medija doprinijeli su rastu popularnosti sporta. Nogomet je postao druga najvažnija sporedna stvar na svijetu, došlo je i do promjena pravila u sportskim takmičenjima. Sve navedene promjene su uzrokovale da sportiste u kratkom vremenu prolaze kroz veliki broj transformacionih procesa koji su vremenom i ostavili posljedice na iste.
Popularnost velikih sportskih takmičenja i medijska popraćenost istih je dovela do toga da se sport i pravila koja čine takmičenje konstantno mijenjaju i zahtijevaju veću dinamičnost samog takmičenja, kako bi se uticalo na popularnost sporta i na tok takmičenja čineći ga zanimljivijim za gledaoce. Jedan od primjera je odbojka gdje umjesto dva tehnička time-outa, pravilo koje je niz godina bilo na snazi, sada imamo jedan time-out kako bi utakmica dobila na dinamici i brzini odigravanja bez puno prekida.
Drugi segmenat promjena u sportu se zasigurno ogleda u finansijskom ulaganju u sport. Iako su razlike enormne od sporta do sporta, možemo se složiti da taj budžet iz godine u godinu raste i da su očekivanja od performansi sportista sve veća. Takmičarska sezona jednog profesionalnog sportiste je znatno duža nego što je to bila prije 10 godina, pa se zbog toga veliki trud sada ulaže u pronalaženju načina kako da što prije „oporavite“ sportistu i pripremite ga za nastavak takmičenja.
Fizičko i mentalno zdravlje
U svemu tome postavlja se pitanje koje to sve posljedice ostavlja na jednog sportistu i na njegovo kako fizičko tako i mentalno zdravlje.
Ukoliko krećemo s pretpostavkom da je svaki sportista, pogotovo vrhunski, elitni sportista, zdrav, definitivno ćemo napraviti grešku. Morfološke karakteristike i motoričke sposobnosti jednog sportiste mogu biti samo prividno stanje njegovog općeg zdravstvenog statusa. Bez detaljne dijagnostike ne možemo sa sigurnošću tvrditi da sportista u stvari nije „tempirana bomba“, zbog određenih patoloških promjena koje nismo u mogućnosti vidjeti bazičnim sistematskim pregledima i testiranjima. Nažalost, imamo jedan negativan trend u svijetu gdje dolazi do prerane smrti vrhunskih sportista uzrokovanih zastojem srca. Naravno da to dovodi do pitanja KAKO, ako se vodimo pretpostavkom da je utrenirana osoba zdrava osoba.
Bitno je napomenuti da pripremu sportiste čine četiri segmenta – kondiciona priprema, tehnička priprema, taktička priprema, kao i psihološka priprema. Svaki navedeni segmenat je podjednako važan, i ukoliko želimo izvući maksimalan učinak jednog sportiste potrebno je integrisati sve segmente u jedinstven trenažni program. Kada govorimo o testiranju sportiste i analizi njegovih performansi, možemo reći da tu nauka dolazi najviše do izražaja jer ona zahtijeva precizne, tačne i mjerljive podatke.
Ako uzmemo u obzir da je ergospirometrija jedini test koji u isto vrijeme prati funkciju srca, funkciju pluća i metaboličke promjene organizma, a da isti test više od 80 % sportista u Bosni i Hercegovini u toku svoje takmičarske karijere nikada ne uradi, onda možemo reći da baš i ne vladamo egzaktnim podacima kada je u pitanju stanje naših sportista. Naučnim istraživanjima u domeni sporta došli smo i do spoznaje u kojoj mjeri genetika utiče na rezultate i performanse, tako da danas imamo i genetska testiranja kako bismo prevenirali povrede, ali u isto vrijeme i identificirali talente. Još jedan segmenat pripreme sportiste koji je, nažalost, možda i najmanje zastupljen jeste psihološka priprema.
Da bismo razumjeli kako jedan sportista funkcioniše, kako dobiti maksimum njegovog učinka ali pri tome i sačuvati njegovo zdravlje, potrebno je uzeti u obzir sve faktore koji utiču na njegovu performansu. Prethodno navedeni testovi čine jednu cjelinu, bateriju testova koja podliježe daljnjim analizama, kako bismo došli do individualnog trenažnog programa koji predstavlja budućnost sportskog treninga. Nauka u sportu nam je pomogla da shvatimo da je svaki čovjek jedinka za sebe i da je potrebno detaljnom dijagnostikom i analizom rezultata pristupiti individualiziranom trenažnom programu.
Neka nas vodi zdrav duh u zdravom tijelu.
