Mrtvi jezik koji to nije – latinski jezik

Ovih dana mi se po glavi vrti latinska izreka, jedna od onih pamtljivijih i kraćih, za koju ne treba mnogo truda uložiti i memorijskih kapaciteta, a koja glasi – divide et impera. Tako kratka, tri riječi, a opet ima značenje preduboko, toliko da jedna santa može potopiti jedan Titanik.

Uvijek sam pronalazio časove jezika u srednjoj školi jednostavnim i laganim. Dok su drugi patili sa njemačkim jezikom i njegovim izgovorom, ja sam blistao. Engleski smo manje-više svi znali zbog utjecaja TV-a i interneta, a latinski je bio špansko selo za mnoge. Ja sam mu pristupao objektivno i historijski, i sve je puno lakše išlo. Svi gimnazijalci i dan-danas govore da je to mrtav jezik i da će „valjati“ samo onima koji će se baviti medicinskim naukama. Da je to jedan od onih „viška“ predmeta od kojih niko nema koristi i koji je u programu samo da bi bio i kvario đački prosjek. Ja ga vidim kao preteču čovječanstvu i budućnost drugih jezika. Divide et impera, od jedne forme jezika nastanu mnoge, pa se rašire i zavladaju i bivaju predominantni na govornim područjima.

 “Bez latinskog jezika, danas ne bih bio efikasan, kreativan ili govorljiv kao profesionalac. Latinski jezik – kao i grčki jezik i svi ostali klasični jezici nužan je za istinsko znanje koje omogućava koherentnu matricu za učenje i shvatanje konteksta za cjelokupno znanje“, rekao je Duncan S. McPherson, dizajner kompjuterskih softvera i igara iz Illinoisa, Sjedinjene Američke Države. I to je aposlutno tačno. Stvar je percepcije i na koji način gledate na latinski jezik – bitno je sagledati sve aspekte i percepcije te pronaći najbolju moguću – onu koju će vam pomoći da lakše učite ovaj jezik.

Ako ste ljubitelj poezije, pisane riječi, latinski jezik vam može pomoći shvatanju velikih autora kao što su Vergilije, Horacio, Seneka, Ciceron. Otkriti dublja značenja kroz srž latinskog jezika, mogu vam oktriti najveće tajne i najintrigantnije misli o kojima možete bez problema raspravljati, diskutovati i sa drugima.

Našem jeziku je uveliko pomogao latinski, naprimjer riječi kao što su nacija (lat. natio), navigacija (lat. navigare), sanirati (lat. sanare), popularan (lat. populus) dolaze upravo iz latinskog jezika.

U mnogobrojim razgovorima sa osobama koje studiraju fakultete medicinskih nauka i nauka koje su usko vezane i srodne, svi su mi potvrdili da im je latinski jezik u srednjim školama bio jako koristan. Samo to poznavanje osnova latinskog jezika pomoglo im je u razumijevanju latinskih pojmova i stručnih predmeta, a posebno „zloglasne“ anatomije. Ono što im se posebno isticalo je rad sa profesorima ili profesoricama u prevođenju tekstova vezanih za struku, obrađivanja tekstova sa osvrtom na gramatiku i slično.

Ipak, ističu da nisu baš optimistični sa upotrebom latinskog jezika za ostale ljude, osim za one koji će specijalizirati i raditi kroz nauke kao što su medicina, farmacija, stomatologija, veterina. Također, tu su i pravnici, kako će se drugačije položiti Rimsko pravo? Drug mi kaže da bi ga profesor oborio, da se nije sjetio latinske poslovice koja je bila usko vezana za traženo pitanje.

I kažu, nije koristan latinski?

Jedan profesor francuskog jezika na internetu je iznio misao koju sam morao citirati: „Kroz šalu bih rekao da se latinski u gimnazijama učio iz snobovskih razloga. Podrazumijeva se da su gimnazijalci budući akademski građani, a svi akademski građani moraju poznavati osnove latinskog jezika. Ko upiše gimnaziju očekuje se da će nastaviti školovanje i upisati fakultet. U gimnaziji učenici stječu opće obrazovanje iz raznih oblasti što ih treba pripremiti za studij. Latinski je bio i ostao temelj općeg znanja i obrazovanja te se u gimnazijama uči od tzv. rimskih liceja (fr. lycée – gimnazija). Temelj je za kasnije upoznavanje s pravom, što je svakako jedna od opcija za studiranje.Snobovski.

Ima tu i istine, samo zamislite situaciju u tramvaju – raspravu dvojice muškaraca, gdje bi jedan napadao, a ovaj na latinskom odgovarao. Scena kao iz Monthy Pythona. Ovaj bi drugi izgledao kao pripadnik više klase – snobovski. Quid quid agis, sibi agis. Pa ti nemoj učiti latinski (da si učio poslovice, sad bi znao šta sam ti rekao).

Dolazimo do zaključka da, bez obzira kakav stav imali o latinskom jeziku, on će vam u budućnosti koristiti na bilo koji način. U razumijevanju drugih stranih jezika, pomoći će vam ako i kada budete studirali, pomoći će vam da izgledate rojalistički i snobovski ako vam je to želja ili to radite iz čiste zabave, naučit će vas novim mudrostima i izrekama, inspirisat će vas da pročitate knjige velikih ljudi i autora iz perioda kada je latinski jezik bio najraspostranjeniji jezik na svijetu…

Još jedna latinska izreka za kraj – „Quot capita, tot sententiae“ (Sto ljudi, sto ćudi; ili bukvalni prijevod – koliko glava, toliko mišljenja).

Poenta je da se sve može interpretirati kroz pozitivne ili negativne strane, pa tako i latinski jezik. Možete ga smatrati izuzetno korisnim, možete ga kuditi i mrziti. Na vama je da odaberete onu stranu shvatanja koju želite.

A sada odlazim, dižem sidro, ancoras tollere, i pjevam pjesmu: „Gaudeamus igitur, gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus…“

Comments are closed here.