Mladi i duhan – da li je nezdravo postalo in?

Sve više mladih svakodnevno konzumira cigarete, najčešće zbog stresa ili samo iz znatiželje kao i zbog toga da budu prihvaćeni u društvu. Iako su cigarete loše za zdravlje i sve skuplje, mladi počinju pušiti jako rano, neki još u osnovnoj školi. Posljedica toga je ovisnost o nikotinu koja može uzrokovati brojne zdravstvene probleme.  

Kako i zašto se počinje s ovom navikom? 

„Mislim da mi to donosi smirenost u stresnim trenucima, kao i opušteniji osjećaj kod noćnih izlazaka“, rekla nam je K. G. (26) iz Mostara.

„Trenutno pušim kutiju dnevno. Pokušao sam da prestanem, nisam pušio tri mjeseca, međutim, počeo sam ponovo da izlazim sa starim društvom i tad sam opet počeo da pušim. Na taj način se borim sa stresom i nervozom“, rekao nam je S. E. (24) iz Žepča.

„Ništa dobro. Što je najgore, sama sam svjesna da konzumiranjem duhanskih proizvoda ne dobijam ništa. Stres koji sam mislila da će nestajati, prestane dok ne ugasite cigaretu, ali vas izaziva da odmah nakon jedne zapalite i drugu – znači ne prestaje“, rekla nam je B. B. (25) iz Sarajeva.

„Sada postoje trenuci kad fakat uživam u cigaretama, mada mislim da 60 posto toga ja ispušim nesvjesno. Dakle, to je taj određeni trenutak kad ja faktički uživam u cigareti, dok je ostalo sve neka navika da pušim“, rekao nam je A. G. (29) iz Bihaća.  

Prema onome što su nam rekli sagovornici, jasno je da cigareta predstavlja smirenje u težim situacijama, užitak uz kafu ili kada jednostavno „ne znate šta ćete s rukama“. Mladi tako najčešće počinju konzumirati cigarete zbog stresa ili zbog znatiželje, tj. da probaju „nešto novo“.

Društvo i okolina nisu zanemarljiv faktor u cijeloj priči jer dosta mladih želi da se uklopi u sredinu, pa tako po prvi put proba cigarete ili počne pušiti.

Šta kažu stručnjaci?

Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež ističe: „Mladi počinju da konzumiraju cigarete zato što žele da pronađu svoje mjesto u društvu, tj. da pripadaju grupi, pa se samim tim osjećaju važni iako uopšte ne osjećaju zadovoljstvo dok puše. Počinju često zbog znatiželje jer žele da probaju nešto što im je u tom trenutku novo.“

Dodala je da mladi u tom periodu života nemaju neke velike stresove koje bi mogli rješavati na taj način, tj. pušenjem cigareta, ali u nekom kasnijem periodu života sigurno da stres i nervoza mogu uticati na to da počnu pušiti i da im ta cigareta djeluje smirujuće.

„Mladi su ulaskom u period puberteta, a potom i adolescencije, veoma vulnerabilni kada je u pitanju njihova slika o sebi, razvoj identiteta, pripadanje vršnjačkoj grupi, propitivanje autoriteta, razvoj seksualnosti i slično. U tom periodu rane adolescencije, za mlade su mnogo bitniji stavovi i vrijednosti njihovih vršnjaka, nego odraslih autoriteta poput roditelja ili nastavnika“, ističe psiholog Ognjen Pjano.

Dodao je da tome doprinosi i promocija nezdravih stilova života baš poput konzumacije cigareta i alkohola, a pogotovo kroz filmsku kulturu koja do besvijesti romantizuje konzumaciju cigareta, reklame i slično.

„Ono što se servira potrošačima cigareta jeste određeni model ponašanja u stresnim situacijama: ‘Ako zapalite, biće vam lakše da se smirite.’ S druge strane, time se zaboravlja da postoje i zdravi načini nošenja sa stresom i bolnim i neprijatnim emocijama: odlazak kod psihologa, vježbe disanja i relaksacije, razgovor o vlastitim emocijama i slično“, tvrdi psiholog Ognjen Pjano.

Zašto je teško prestati

Da ovisnost o cigaretama nije neka bezazlena ovisnost, može se zaključiti iz onoga što kažu stručnjaci na tu temu.

„Psihoanaliza nas je davno naučila da su određeni aspekti naše ličnosti iracionalni, neshvatljivi, kontradiktorni, ambivalentni. To nije samo stvar s ovisnostima. Znamo i da nasilje šteti, pa ono kroz kulture i civilizacije i dalje opstaje. Negdje, narcistički i grandiozno se nadamo da možda ipak nećemo biti baš mi oni koji će oboljeti zbog štetne upotrebe cigareta“, navodi psiholog Ognjen Pjano.

Nekoliko naših sagovornika je reklo da su pokušali da prestanu s pušenjem cigareta, međutim, nakon nekog vremena su ponovo počinjali. Zanimljivo je i to što će ovisnik o cigaretama prije dati posljednji novac na cigarete nego na hranu, kako tvrde naši sagovornici koji konzumiraju cigarete.

„Ovisnosti su teške zato što osim fizičke postoji i psihološka ovisnost, pa tako može doći do nekih smetnji ili problema ukoliko ne unosite određenu količinu duhana u organizam, a to je ono pitanje šta da radim sa sobom ukoliko mi zatreba cigareta kada smo pod stresom ili kada se nađemo u nekom novom okruženju. Iz razgovora s ljudima sam shvatila da dosta njih u stvari ne želi prestati jer im je to neka vrsta relaksacije, zabave ili čak, kako neki kažu, da im je cigareta razgovor“, navodi psihologinja Nermina Vehabović-Rudež.

Šta je prevencija?

S obzirom da cigarete koštaju (cijena jedne kutije je oko 5-6 KM), može se reći da je itekako bitno da se govori o ovome problemu. Mladi pušači mjesečno troše oko 200 KM, što nije mala cifra s obzirom na nezaposlenost i male plate u BiH. Zbog toga je važno o ovome govoriti u školama i medijima i u sklopu centara za mentalno zdravlje, u domovima zdravlja i timovima porodične medicine, na poslu itd.

„Posebno je značajna adekvatna prevencija i edukacija stručnjaka u javnom prostoru. Postupak liječenja je individualan i bojim se da univerzalnog recepta nema. Ali mogu reći da to sigurno podrazumijeva rad na našim emotivnim stanjima, detektovanju potrebe i razloga zašto su nam potrebne cigarete, kada i u kojim situacijama ih konzumiramo, otkrivanje novih resursa i snaga u ličnosti i našoj sredini koji će nam omogućiti da iznađemo nova rješenja i nove modele nošenja sa stresom“, naglašava Ognjen Pjano.

Potrebno je mladima skrenuti pažnju s nezdravih ovisnosti s nečim što će ih dovesti do toga da se osjećaju bolje bez da nanose štetu svome zdravlju.

„Po meni je najvažnija promocija zdravih stilova života i učenje mladih da se važnost ne postiže time što pušimo cigarete. Čak i preveliki pritisak kroz razgovore s mladima o ovome ne donosi dobre rezultate jer može uzrokovati ono što ne želimo, a to je da se mladi tako zainteresuju za cigarete i počnu ih konzumirati“, zaključuje Nermina Vehabović-Rudež.

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Intervju s Asimom Bratanović, psihologinjom i psihoterapeutkinjom u edukaciji: „Kojim god putem da krenemo, vratićemo se tamo gdje smo osjećali da nismo dovoljno voljeni, ili da jesmo“
Zlatna Karika Nikolina Zubac: Volim izazove, timski duh i adrenalin koji košarka donosi
Zašto muškarci (ne) vole kučke?
Haruna Bandić, bh. booktuberka: Književnost je intrigantna, mijenja nas iznutra, iznova
Namazana kriška s onim koga voliš ukusnija je od kavijara sponzorskih veza
Ko je, zapravo, Ognjen Pjano – psiholog (Karika)?
Ajdin Fejzić: Potreba za više praktičnog iskustva u školama
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Posjetili smo kafiće u kojima stavljaju drogu u piće
More Stories
Mukbang ili o distopiji prehrambenog streaminga