Kraj dejtinga i posljednji prvi poljubac

Putem odabranih filtera korisnicima je omogućeno da traže i biraju ljude sa sličnim interesima, poput muzike, književnosti i profesionalnih interesa, štedeći tako vrijeme i novac u svijetu liberalnog kapitalizma.

Piše: Sandro Hergić

Aplikacije za dejting su za relativno kratko vrijeme prošle put od opskurne tehnološke novosti do dijela svakodnevice miliona ljudi širom svijeta. One su potpuno promijenile način na koji mlađe generacije percipiraju ljubav, seks i emocije. Istraživanje koje je 2017. sprovela School of Humanities and Sciences pokazalo je da je čak 39 % parova u SAD-u svog partnera upoznalo putem aplikacija za upoznavanje, što je ogroman skok kada se uporedi sa 2009. godinom kada je samo 22 % ljudi svog partnera upoznalo online. Ovo pokazuje da je korištenje aplikacija za upoznavanje od svojevrsne marginalnosti došlo do postepene normalizacije upotrebe tehnologije u svrhu pronalaska srodne duše.

Algoritam radi za vas

Korištenje aplikacija predstavlja veliku društvenu revoluciju čije će se posljedice tek vidjeti u  budućnosti. No šta se tačno promijenilo u načinu komunikacije, pronalaženju i odabiru partnera? Prvo i osnovno jeste da ovaj vid upoznavanja preskače staru društvenu praksu upoznavanja preko prijatelja, porodice, poslovnih kolega (ranije i crkve kao bitne institucije). Socijalne veze nisu više presudne u pronalasku partnera jer svemoćni algoritam radi za vas. Putem odabranih filtera korisnicima je omogućeno da traže i biraju ljude sa sličnim interesima, poput muzike, književnosti ili profesionalnih interesa, štedeći tako vrijeme i novac u svijetu liberalnog kapitalizma. Jedan od argumenata koji mnogi korisnici navode jeste velika ušteda novca, pogotovo u velikim gradovima Zapada gdje izlazak košta malo bogatstvo, večera s nekim koga nikada više nećete vidjeti bačen je novac, pogotovo ako se ponavlja više puta mjesečno.

Aplikacije za upoznavanje su sa svojim razvojem prošle i svojevrsnu specijalizaciju u smislu koju populaciju „uslužuju“. Tako naprimjer Tinder koristi heteroseksualna populacija, Scruff i Grindr su namijenjeni gay populaciji, a Feeld i Zoe lezbejskoj. Međutim, pogrešno bi bilo korištenje ovih aplikacija pripisati nekoj seksualno i ideološki homogenoj populaciji budući da postoje i aplikacije koje su na usluzi konzervativnijem i desnijem ideološkom spektru, poput The Right Stuff ili Christian Mingle.

Pitanje sigurnosti

Online upoznavanje je od samog svog nastanka otvorilo i pitanje sigurnosti, naročito među ženama, budući da ipak idu na sastanak s potpunim neznancem koji može biti i seksualni predator. Da bi spriječili ili bar minimizirali mogućnost online zlostavljanja i seksualnog nasilja, neke aplikacije poput Bumblea imaju opcije poput verifikacije profila, cenzurisanje i brisanje govora mržnje i zlostavljanja, na čemu radi tim administratora. Sve ovo nije dovoljno i zahtijeva neke nove forme opreza poput nalaženja na javnom mjestu, javljanja barem jednom prijatelju da ste otišli na online spoj, a od velikog značaja je i nedavanje previše ličnih podataka u konverzaciji (adrese, radnog mjesta itd.).

To naravno ne znači da su ove aplikacije nekakvo okupljalište seksualnih manijaka (ima ih jednak broj i u offline prostoru). Korisne su mnogim stidljivim ili socijalno anksioznim ljudima koji nemaju dovoljno hrabrosti da pozovu djevojku ili dečka direktno na sastanak. Još jedan zanimljiv podatak je da veze koje započnu online mnogo prije postanu seksualne nego one koje počnu klasičnim načinom upoznavanja budući da se većina ljudi već na neki način intimizira s drugom osobom.

Dating burnout

Međutim, uza sve emancipatorske aspekte, aplikacije za upoznavanje imaju i svoj negativni efekat, takozvani dating burnout – svojevrsno sagorijevanje od korištenja aplikacija, a javlja se uslijed razočarenja zbog nemogućnosti pronalaska partnera. Stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja stoga preporučuju takozvani mindful sweeping, tehniku preuzetu iz kognitivno-bihevioralne terapije, a sastoji se od intencionalnog i svjesnog korištenja društvenih mreža. Drugim riječima, svako korištenje društvenih mreža mora imati neku svrhu i osoba mora da reflektuje vlastite emocije kao i potrebe povezane s njima. Neki kritičari pak smatraju da je sveobuhvatna digitalizacija ljubavnih i emotivnih odnosa samo jedan stadijum u razvoju kapitalističkog i konzumerističkog društva.

Jedan od prvih i najglasnijih kritičara digitalnih interakcija bio je poljsko-engleski sociolog Zygmunt Bauman (1925-2017) koji je skovao pojam „fluidna ljubav“. Za Baumana ovaj način stvaranja društvenih veza i pronalaska partnera nije ništa drugačiji od online šopinga – brz i učinkovit no bez kvaliteta. Fluidna, tečna ljubav, po Baumanu, lišena je svakog sadržaja i autentičnosti budući da, marksistički govoreći, ljudi s kojima stupamo u kontakt postaju svojevrsna roba, komoditet, sredstvo za zadovoljenje vlastitih potreba.

Potpuna krhkost ovih veza je ujedno i njihova privlačnost – jednim klikom možete blokirati, izbrisati ili pak prijaviti osobu. Ovakav raskid s drugom osobom naprosto nije moguć u takozvanom realnom svijetu. Ljudske veze su nepovratno promijenjene informatičkom revolucijom i neće se vratiti na „staro“. Na pojedincima, ali i sistemu je da se adaptiraju na novonastale uslove modernog društvenog i ljubavnog života.

Najčitaniji tekstovi

ODGOVORI PSIHOLOGA 30: „Riječi mogu da liječe“
Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – arapsko-izraelska normalizacija odnosa i eskalacija palestinsko-izraelskog sukoba jačanjem postojećih i formiranjem novih frakcija otpora
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kako do studentskog posla u Sarajevu?
Virtualni svijet i online upoznavanje: prednosti i mane
20 godina Zakona o slobodi vjere – Je li samo hidžab problem i smetnja državnim institucijama?
Bošnjak i Srpkinja, Hrvatica i Rom... Kako izgledaju mješovite veze u BiH?
More Stories
Odgovori psihologa 25: „Crtice o odnosu prema sebi“