Kapitalizam funkcionira tako da ako opada potražnja i kupovina proizvoda čiji se sastav klijentima ne sviđa, proizvođači onda mijenjaju sastav i plasiraju proizvode sa sastavom kojeg kupci traže. Mnoge velike kompanije počele su nuditi prirodne proizvode s njegujućim sastojcima, što potvrđuje da ih do sada nisu koristili.
Godinama unazad kozmetičke i higijenske proizvode birali smo po imenu brenda, eventualno po cijeni, što nam je garantiralo da je ono što nanosimo na svoju kožu kvalitetno i hranjivo. O sastavu nismo razmišljali smatrajući da to nije naš posao, nego tamo nekih farmaceuta koji smiksaju i kreiraju te proizvode koji su nam prijeko potrebni. Davali smo im svoje povjerenje, pa smo u vrijeme kada je sve počelo dospijevati na internet shvatili da su se oni time kockali zarad svog vlastitog profita.
Ispostavit će se da je ono što smo nanosili na svoju kožu uzrok mnogih oboljenja i metaboličkih poremećaja koja su u naše doba postala sve učestalija, što smo saznali zahvaljujući istraživanjima, a onda i zakonskim regulativama uređenih država za oblasti predmeta opće upotrebe.
O tome koliko su štetni kozmetički i higijenski proizvodi koje danas koristimo razgovarali smo s farmaceutkinjom, profesoricom i influensericom Lanom Lekić, na Instagramu poznatom i kao „mama Lana“.
„Svaka žena danas bombardovana je gomilom reklama iz svakog ćoška, poklekne i uzme proizvod s namjerom da bude ljepša, mlađa, ne obraćajući pažnju na sastojke proizvoda koji kupi. Svaki od tih proizvoda sastoji se od barem desetak raznih hemijskih spojeva. Pitanje svakoj od vas bilo bi: ‘Jeste li ikad obratili pažnju na sastojke proizvoda koje koristite svaki dan?’ Svaki dan znači hronično nanošenje na kožu, unos u sistemsku cirkulaciju i gomilanje u organizmu“, poručuje Lana Lekić.
Koža pamti
Lana nam otkriva zašto je uopšte važno znati šta nanosimo na našu kožu.
„Koža je najveći organ ljudskog tijela i onog trenutka kada stavimo na kožu proizvod, on u njemu napravi neko djelovanje, pozitivno ili negativno. Činjenica je da žene stavljaju razne proizvode na kožu još od malih nogu i to traje do kraja života. Znači godinama, desetljećima, koža je svakodnevno izložena uticaju hemijskih supstanci i brojnih sastojaka koji imaju hronično negativan uticaj na organizam“, pojašnjava nam Lekić.
Posebno je potrebno podizati svijest kod trudnica i mladih majki o tome šta nanose na svoju kožu i kožu djece.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
„Po pitanju mladih majki, one su te koje moraju biti najviše informisane, kako o proizvodima za vlastitu njegu, tako i o proizvodima za njegu svog djeteta. Bebu mažemo svaki dan više puta na područja koja su izuzetno osjetljiva i gdje je koža najtanja. Posebno je osjetljiva bebina koža, zbog visokog stepena apsorpcije. Bebe nemaju mehanizam detoksa poput odraslih osoba tako da kod nanošenja proizvoda na nježnu bebinu kožu treba imati dodatni oprez. Uvijek preporučujem korištenje testirane, 100 % prirodne kozmetike, sa sastojcima koji se vjekovima koriste u njezi beba, i kojima je naš organizam i struktura kože ‘familijarna’, evolutivno prilagođena.“
BiH ima neregulisano tržište
Posebnu opreznost kod kupovine kozmetičkih i higijenskih proizvoda treba obratiti i zbog toga što je tržište Bosne i Hercegovine poprilično neregulisano. Za razliku od zemalja regije koje uvode EU propise u svoje zakonske regulative, naša zemlja o tome ni ne razmišlja.
Upravo nam je zbog toga potrebna posebna opreznost pri kupovini, jasno čitanje liste sastojaka i kritičko razmišljanje.
„Nepostojanje i nepotpunost zakonskih regulativa otvara prostor da se na tržištu plasira mnogo kvalitetnih, ali i daleko manje kvalitetnih proizvoda“, komentira Lana Lekić.
A baš od ovog mjeseca u susjednoj Srbiji, koja nije članica EU, zakonski je uređena oblast proizvodnje kozmetičkih proizvoda u skladu s EU standardima u pogledu uslova za stavljanje i isporuku proizvoda na tržište Republike Srbije, ali i izvoza.
Marketing je neumoljiv
Iako su na marketing drogerijskih proizvoda žene ranije bivale najslabijom karikom, danas na njega podjednako padaju i muškarci, a naročito mladi, kojima se sve veća ponuda proizvoda servira kao nužno potrebnom za njegu, zdravlje i dobar izgled.
A kako reklamama danas nismo izloženi samo kroz bilborde i EPP program na televizijama, već i kroz društvene mreže koje većina svakodnevno koristi, pritisak i izazov za kupovinom proizvoda sve je veći.
I dok ste ranije koristili kozmetiku i higijenske proizvode koje vam roditelji kupe ili koji su dostupni u lokalnim prodavnicama, danas mladi od influensera odlučuju i saznaju koji su im to proizvodi potrebni za korištenje. A ne koriste svi svoj utjecaj na društvenim mrežama pozitivno kao mama Lana.
Šta mladi moraju znati?
„Mladi trebaju znati da nije dobro sve što se predstavlja kao takvo. Kritičko razmišljanje, informisanje o svakoj pojedinoj supstanci u kozmetičkim proizvodima i potencijalnom riziku kod dugoročne upotrebe je važno“, pojašnjava nam mama Lana navodeći kako je pri kupovini proizvoda uvijek bitno paziti da je jasno istaknut sastav proizvoda, voditi računa o poretku supstanci na listi, jer one na prvom mjestu su u najvećem procentu zastupljene.
Lekić smatra i kako je potrebno jačati svijest o potencijalnim štetnim posljedicama koje mogu nastupiti uslijed korištenja neprovjerene i netestirane kozmetike.
Lana je, kako joj i samo ime profila na Instagramu kaže, mama troje djece, među kojima ima i onih koji su u tinejdžerskom dobu.
Na naše pitanje kako uči svoju djecu da kupuju kozmetiku i da izbjegavaju proizvode čiji sastav ne žele nanositi na sebe, Lana kaže da u kupovinu idu skupa i zajedno čitaju proizvode i etikete.
„Nisu još dovoljno veliki da sami kupe, ali su dovoljno razumni da pitaju i da žele učestvovati u svim izborima koji se tiču zdravlja.“
Pozitivan utjecaj društvenih mreža
Na društvenim mrežama primjetni su i profili poput mame Lane koji educiraju i bude svijest upravo o ovoj temi. Neki od njih poput „diamaramakeup“, „ttj.pure.world“ i drugih, mnoge su poučili o načinu biranja proizvoda koje koriste.
Kapitalizam funkcionira tako da ako opada potražnja i kupovina proizvoda čiji se sastav klijentima ne sviđa, proizvođači onda mijenjaju sastav i plasiraju proizvode sa sastavom kojeg kupci traže. Mnoge velike kompanije počele su nuditi prirodne proizvode s njegujućim sastojcima, što potvrđuje da ih do sada nisu koristili.
Ipak, budite na oprezu, jer mnogi proizvođači se služe i „green washingom“, marketinškim trikom kojim kompanije pokušavaju uvjeriti kupce da su njihovi proizvodi, ciljevi i politike ekološki prihvatljivi, ali ipak nisu. Edukacija o sastojcima koje ne želimo na svojoj koži ili bar poznavanje provjerenih certifikata je spas u zadnji čas.
