Knjiški moljci u prirodi

Prva pomisao na ljeto jesu more i mnogo sunca. Mašta se o idealnim destinacijama, pjeskovitim plažama, preplanulim tijelima i koktel barovima. I ja sam jedna od onih koja u mislima pakuje torbu i želju za morskim plavetnilom i dalekim horizontom, ali ovoga puta odvest ću vas u svijet prirode i knjiških moljaca! Banjalučko Banj brdo, između svega ostalog, odnedavno nudi poseban sadržaj za ljubitelje čitanja po uzoru na neke od europskih i svjetskih prestonica kulture – Madrid, Sidney, Linz, Tel Aviv, Hay-on-Way…

Tri, dva, jedan, krećemo…

Banj brdo je najpoznatije banjalučko izletište i jedno od mogućih mirnih destinacija za odmaranje duše i punjenje baterija. Na samom vrhu nalazi se monumentalni spomenik, djelo poznatog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića. Njegov vrh udaljen je pet kilometara od centra Banjaluke. Stari naziv bio je Šehitluci, a udomaćio se od 1933. kada je na brdu podignuta mala piramida u spomen na poginule muslimanske borce (šehide) u borbama protiv Austro-Ugarske krajem 19. vijeka.

Foto: Rekreativna zona Banja Luka

Toliko o povijesti. Sljedeći redci vratit će nas u današnjicu, kada Banj brdo postaje i besplatna rekreativna zona.

Start: kućni prag – Cilj: panorama grada

Putevima banjalučkih ulica koje u stopu prati rijeka Vrbas, nailazimo na mnoštvo šetača koji grabe kilometre u pohod na Banjske vrhove.

Besplatna rekreacija nudi vanjsku teretanu koja se nalazi na gotovo svakoj krivini penjući se do vrha spomenika. Klupe na svakih nekoliko stotina metara, ali i izvori pitke vode tu su umjesto energetskih pločica. Pored regularnog puta, ima i onaj šumski, a šetajući njegovom zemljanom površinom osjetit ćete mir i tišinu. Pokoji žustri biciklista nije rijedak slučaj.

Tko se popne na sam vrh, uživat će u panorami grada.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Za sve one koji vole slobodne aktivnosti, druženja sa prijateljima i porodicom, mogu uživati u pikniku na uređenoj travnatoj površini izletišta na Trešnjiku.

Tu svakako nije kraj programskog sadržaja jer prije samog uspona na spomenik, možete uživati u postavci umjetničke izložbe. Ono što će vam sigurno zapasti za oko je i kutak za knjiške moljce. O čemu se radi, bacite pogled na donji podnaslov!

Banj brdo – vrh knjiških moljaca

Kućice za knjige

Najnovija instalacija volontera banjalučkog Crvenog krsta jeste biblioteka na otvorenom, tj. kućice za knjige. Zamisao je da tokom odmora na ovoj lokaciji, šetači imaju priliku pročitati i vratiti knjigu, ali i donijeti neku svoju kako bi i drugi mogli biti uključeni u tu priču.

Volonteri se nisu zaustavili na Banj brdu, nego su kućice postavili i u park Mladen Stojanović, te preko puta Elektrotehničkog fakulteta.

Biblioteke na otvorenom način su na koji se podiže svijest o kulturi čitanja, ali prevashodno jedna od mogućnosti dužeg boravka u prirodi.

U razgovoru, volonteri su pomenuli kako u obje biblioteke građani vraćaju knjige, a događa se da bude više knjiga nego što je ostavljeno. Takođe oni koji su se zatekli u parku ili čekajući autobus pored fakulteta, nisu odoljeli baciti pogled na neki od naslova.

Pored “ozbiljne” literature, mogu se naći i knjige za djecu, bojanke i sl. U nekim od nabrojanih biblioteka, znalo se desiti da su pretrpane knjigama, priča je slučajnih šetača. Ima i onih koji dodaju kako je lijep prizor kada se umjesto androida, u rukama drži Rat i mir, ili Andrićeva Travnička hronika.

Volonteri Crvenog krsta na Banj brdu

Tragovima otvorenih biblioteka

Nadalje tragajući i kupeći mrvice nađenog, naišla sam na još jednu biblioteku na otvorenom. Ovoga puta kilometrima udaljena od Banjaluke, u gradu Tuzli. Povodom Međunarodnog dana knjige, Katolički školski centar Sv. Franjo, predstavio je svoje kućice za knjige postavljene u školskom dvorištu i u gradu. Primarni cilj im je poticanje sugrađana na druženje uz pisanu riječ.

Hay-On-Wye (Wales)

Da ovakve biblioteke nisu rijetkost, putevima Google pretraživača, stigla sam na svjetske poznate lokacije istih. Neke od njih su u Holandskom Leidenu, zatim u Madridu, u Linzu. Negdje na putu ka Walesu, nalazi se gradić Hay-on-Wye. Poznat je kao nezvanična prestonica polovnih knjiga i po svom književnom festivalu, koji je bivši američki predsjednik Bill Clinton nazvao“ Woodstockom uma”. Potom plaža Bondi u Sidneyu, Überlingen-Njemačka, itd.

Jedna posebno zanimljiva lokacije jeste ona u Tel Avivu. U okviru društveno-umjetničkog projekta u parku Levinski, kreatori ovog projekta smatraju da je pravo na knjige jedno od osnovnih ljudskih prava. Zato je ova biblioteka i postavljena u parku u kojem se tokom vikenda okupljaju brojni imigranti. Biblioteka ima dio sa knjigama za odrasle i poseban dio sa niskim stalažama na kojima se nalaze knjige za djecu. Iz tog razloga biblioteka nema čuvara, nije pod ključem, nema ulaz i izlaz. Samo slobodu izbora.

Ovakve male knjižnice na otvorenom nastale su sa željom poticanja čitanja ali i povećanja komunikacije i solidarnosti između pojedinaca u lokalnoj zajednici. U zemljama Svijeta su već česte. Uskoro će nadamo se, biti i u našem gradu i državi.

Čitajući posljednje stranice…

U „prostorijama“ prirode i njene oaze možete uživati jednako dobro kao i na obalama mora ili najvišim vrhovima planina. Ono što će vam pomoći da se pronađete u nekoj bajkovitoj priči jest mnoštvo zelenila. Vi sami sa svojim alter egom ili krug dragih ljudi. Knjiga sve to može upotpuniti svojim raznolikim koricama i sadržajem.

I ne zaboravi: “Knjigu pozajmi, čitaj i vrati, a kad god poželiš opet nam se vrati. U slučaju da imaš baš veliku želju pokloni jednu nepoznatom prijatelju”, u potpisu Ljubitelji knjiga.

A kao posvetu dodajem: ne maštajte džaba, maštajte s knjigama.


 Naslovna fotografija: autor Dinija Jakovljević

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
Zlatna Karika Saldina Nurak: Programiranje nije struka za slabiće
More Stories
Vraćaju se „Bruca, Braca, Bruda, Brada“ – Bit će veliki izazov preživjeti još jednu „apokalipsu papaka“