Piše: Sumeja Karačić
Upis na fakultet često se opisuje kao jedan od najuzbudljivijih perioda u životu mladih ljudi. Međutim, iza te slike novih početaka, snova i planova, krije se i jedna druga strana – anksioznost, stres i pritisak koji mnogi osjećaju, ali rijetko otvoreno priznaju.
Za maturante u Bosni i Hercegovini, ovaj period dolazi odmah nakon završetka srednje škole, kada se od njih očekuje da donesu jednu od najvažnijih odluka u životu – šta i gdje studirati. Iako se često govori da “uvijek ima vremena da se predomisliš”, realnost je da većina mladih osjeća ogroman pritisak da izabere “pravi put” iz prvog pokušaja. Strah od pogrešne odluke može biti paralizirajući.
Jedan od glavnih izvora stresa jeste neizvjesnost. Hoću li upasti na željeni fakultet? Da li imam dovoljno bodova? Šta ako ne uspijem? Ova pitanja konstantno se vrte u mislima budućih studenata. U Bosni i Hercegovini dodatni stres stvaraju i različiti kriteriji upisa na fakultete, prijemni ispiti, kao i ograničen broj mjesta na određenim smjerovima. Sve to doprinosi osjećaju da se nalaze u utrci u kojoj je svaki bod presudan.
Pored toga, veliki utjecaj imaju i očekivanja okoline. Roditelji često imaju svoje želje i planove za svoju djecu, što može biti dodatni teret. Neki učenici osjećaju pritisak da upišu “perspektivne” fakultete poput medicine, prava ili ekonomije, čak i ako to nije ono što ih istinski zanima. Društvene mreže također igraju svoju ulogu – stalno upoređivanje s vršnjacima koji već imaju jasne ciljeve može dodatno pojačati osjećaj nesigurnosti.
Za mnoge mlade u BiH, tu je i finansijski aspekt. Studiranje često znači odlazak u drugi grad, što podrazumijeva troškove stanovanja, hrane i prijevoza. Ne mogu svi to lako priuštiti, pa se javlja dodatna briga – da li će moći izdržati sve te troškove i hoće li morati raditi uz studij. Ova realnost čini proces upisa ne samo emocionalno, već i egzistencijalno zahtjevnim.
Ipak, važno je naglasiti da je sasvim normalno osjećati strah i nesigurnost u ovom periodu. To znači da vam je stalo do vaše budućnosti. Ključno je naučiti kako se nositi s tim osjećajima. Razgovor s prijateljima, porodicom ili školskim savjetnicima može značajno pomoći. Također, korisno je prikupiti što više informacija o fakultetima i smjerovima – realna slika često smanjuje strah od nepoznatog.
Važno je i razumjeti da nijedna odluka nije konačna. Mnogi studenti tokom studija shvate da žele promijeniti smjer, i to je potpuno u redu. Put do uspjeha rijetko je pravolinijski. Greške i promjene su dio procesa odrastanja i pronalaženja vlastitog puta.
Na kraju, možda najvažnija poruka za sve buduće studente jeste da slušaju sebe. Iako savjeti drugih mogu biti korisni, konačna odluka treba biti u skladu s vlastitim interesima, sposobnostima i željama. Fakultet nije samo sredstvo za pronalazak posla, već i prilika za lični razvoj, upoznavanje novih ljudi i sticanje životnih iskustava.
Upis na fakultet jeste stresan period, ali je istovremeno i početak jednog novog poglavlja. Umjesto da se fokusiramo samo na strah od neuspjeha, možda je vrijeme da ga posmatramo kao priliku za rast. Jer, na kraju krajeva, nijedan izbor ne definiše cijeli naš život, ali hrabrost da ga donesemo mnogo govori o nama.
Ovaj članak je izrađen u sklopu projekta “Akademija omladinskog novinarstva” koji finansira Evropska unija kroz projekat “SEECheck network Fighting disinformation and misinformation through a network of fact-checkers” , a koji u Bosni i Hercegovini implementira Udruženje građana i građanki Zašto ne. Sadržaj je isključiva odgovornost autorice i izdavača, te izneseni stavovi u ovom članku nisu i ne mogu biti smatrani stavovima Udruženja građana i građanki Zašto ne i Europske unije.
