Govorna maketa je moderna hostesa sa kojom niste dužni razgovarati

U aprilu ove godine, imala sam čast raditi intervju sa Edhemom Eddijem Čustovićem, koji je za Karike govorio više o  svojim izumima, uspjesima koje je postigao širom svijeta, te o potencijalu mladih ljudi u Bosni i Hercegovini. Profesor Čustović jedan je od organizatora međunarodnog naučno-stručnog kongresa IEEE Student and Young Professional Congress, čiji je cilj da studentima u BiH pruži uvid u razne mogućnosti i prilike koje postoje u najvećoj svjetskoj profesionalnoj organizaciji – Institutu inžinjera elektrike i elektronike (IEEE). Prvi kongres „Tehnologija i inovacija za svjetliju budućnost“ održan je prošle godine od 1. do 4. decembra u Sarajevu. Edhem navodi kako mladi ljudi trebaju da se izvuku iz trenutnog limitiranog, letargičnog stanja, da razmišljaju o novim idejama i da su upravo oni sami nezaobilazan faktor i  pokretačka snaga promjena koje se mogu i trebaju desiti.

Budući da se približilo vrijeme održavanja drugog kongresa, odlučili smo vas upoznati sa najuspješnijim startup projektima prethodne godine. Nauka nema premca, ukoliko želite istraživati i biti svoji, a ovi ljudi su dokaz upravo toga. Najbolji među najboljima, fantastična ekipa iz Banjaluke osvojila je prošlogodišnji Kongres svojom kreativnom inovacijom.

Zaboravite na promociju promoterki, govorni automat ulazi na velika vrata!

Koliko puta vam se desilo da hodate supermarketom, a  odjednom ispred vas se stvori promoterka koja vas nudi nekom super akcijom. Žuri vam se, ali ipak bonton i kultura vam ne dozvoljavaju da tek tako napustite djevojku koja priča tekst naučen napamet. Koliko puta vam se desilo da vas promoterka napadne, dok kasnite na posao, u školu ili na fakultet? Ekipa iz Dev studija pozabavila se ovim scenama i shodno tome izumila govornu maketu.

„Uloga govornog automata u prodavnici je da skrene pažnju na sebe, odnosno na proizvode koje prezentuje i da vam da više informacija o tom proizvodu. Isto kao prava hostesa/prezenter, samo što niste dužni razgovorati sa njim“- ističe Nemanja Vujanić, suosnivač kompanije Dev Studio. Banjalučanin, po zanimanju diplomirani inženjer elektrotehnike.

Upravo ovaj startup koji se bavi marketinškim pomagalima osvojio je Eddija. Budući da nisam bliska sa inovacijama, zamolila sam Nemanju da nama običnim smrtnicima, objasni  koncept marketinških pomagala na prost i jednostavan način…

Što se tiče govornog automata, taj koncept je nastao sa istim motivom kao i većina inovacija, a to je želja da se neki životni aspekti unaprijede. Govorni automat je nastao iz potrebe da se izbjegne negativan emotivni uticaj koji promoteri u prodavnicama znaju da ostavljaju na kupce, a da se ipak zadrži nekakav način na koji će kupci moći dobiti više informacija o nekom proizvodu ili usluzi. Dakle, suština priče je napraviti zamjenu ili unaprijediti rad živih promotera uz pomoć digitalnih, modernih multimedijalnih tehnologija.“

„Za neke smo radili samo prototip, a za neke serijsku proizvodnju. Istraživanja su pokazala da korištenjem naših maketa, Teta Violeta iz Gruda je povećala prodaju od 35 % do 50%“- ističe Nemanja.

Njihove reference su Coca Cola, Kraš, Muzej savremene umjetnosti u Banjaluci, Violeta iz Gruda, Nektar, Uni Credit banka iz Banjaluke itd…

Budućnost stiže: Početkom godine u BiH prvi 3D printer

Drugi startup projekat koji je osvojio publiku prošlogodišnjeg Kongresa potiče iz Zenice. Nakon sjajnog uspjeha IDEAlab studentskog tima u sklopu Inovacijskog izazova SYPC 2016., nastaje tim  ZEN3D spojen od uposlenika (Kemal Arifović – voditelj projekta izrade 3D printera, Denis Spahić–voditelj tima) i studenata (Harun Hrustić, Armin Bošnjak) Mašinskog fakulteta UNZE. ZEN3D je formiran nakon sjajnog uspjeha iDEAlabstudentskog tima u sklopu Inovacijskog izazova SYPC2016. „Trenutno smo fokusirani na razvoj prvog BiH 3D printera koji će se na tržištu naći početkom naredne godine. Pored 3D printera, ponudit ćemo i online servis za brzu i kvalitetnu edukaciju naših budućih korisnika“- riječi su Denisa Spahića, koji je zaposlenik Mašinskog fakulteta u Zenici u svojstvu Višeg asistenta i voditelja iDEAlab-a. Pored pedagoškog i naučno istraživačkog rada u oblasti biomehanike, aktivno se bavi primjenom savremenih tehnologija računarskog 3D modeliranja, brze izrade prototipova i E-learning-om.

Trodimenzionalni ispis, naročito u boji daje inžinjerima razvoja i dizajnerima mogućnost jasnog uvida u tok postupka dizajniranja, mogućnost lakog i ranog uočavanja mogućih grešaka, te njihovog brzog i učinkovitog ispravljanja. Područja primjene 3D- printera su: arhitektura, dizajn, informatika, edukacija, aeronautika, metalurgija, modelarstvo, medicina, geo-info sistemi, bio-modeliranje, molekularna hemija i mnogi drugi.

„3D printer je, po jednostavnoj definiciji, uređaj koji računarski model pretvara u stvarni, odnosno fizički model. Široko su rasprostranjeni i jako popularni u različitim oblastima. Svoju primjenu pronašli su u školama i fakultetima, medicinskim ustanovama, razvojnim i arhitektonskim biroima, proizvodnim preduzećima, ali i među inovativnim i kreativnim pojedincima koji ove uređaje intenzivno koriste da bi isprobali i pokazali svoje zamisli kroz funkcionalne prototipe“- tvrdi Denis i dodaje kako ZEN3D printer odlikuje kvalitetan dizajn i vrhunske karakteristike. „Pored značajne dimenzije radnog prostora namijenjenog za 3Dprint (300x300x280 mm), naš printer također posjeduje i dvije nezavisno pokretne glave koje omogućavaju korištenje dvije različite boje, ili kombinovanje dva materijala različitih karakteristika.“

Tim ZEN3D

Koliko je težak put do stvaranja inovacije?

Nemanja ističe, da sve zavisi iz kojeg ugla posmatrate. „Ako nešto volite da radite, onda ništa nije teško. Od cjelokupnog procesa, najteže mi se bilo odlučiti da krenem da nudim moj projekat tržištu, pošto kao i većina inženjera, ne volim da pregovaram oko kupovine, prodaje i svih drugih stvari koje se tiču ekonomsko pravnih poslova. Što se same realizacije prototipa tiče, nije mi trebalo puno vremena, obično kada nešto zamislim, odmah počinjem da radim na tome, i ne gledam ni da li je dan ili noć, bitno mi je da imam zacrtan cilj i ogromnu želju da dodjem do tog cilja.“

Navodi kako se susretao sa problemima, kada je imao potrebu da mu neka eksterna lica, odnosno firme trebaju uraditi nešto uslužno, neki element ili uslugu poput farbanja, lijepljenja folija i slično. „Po prirodi sam jako nestrpljiv i onda mi se nije uklapalo u koncept da moram da čekam da negdje dođem na red i onda da čekam da se nešto napravi“.

Denis tvrdi kako je razvoj protipa uvijek težak i neizvjestan posao. Naglašava kako je ponekad potrebno dizajnirati i izraditi više različitih varijanti dok se ne dođe do željenog rezultata. „ U našem slučaju, ZEN3D je poboljšana i naprednija verzija 3D printera kojeg je kolega Kemal Arifović prethodno samostalno razvio i napravio. Treba pomenuti i problem iznalaženja finansijskih sredstava za potrebne dijelove, te pronalaženje i angažiranje odgovarajućih privrednih subjekata koji su posjedovali tehnologije obrade i rezanja metala koje smo mi tokom razvoja trebali. Na kraju smo se, ipak, isključivo vlastitim snagama, uspješno izborili sa svim izazovima i kompletirali naš prototip“– zaključuje Denis.

3D printer

Budući da sam jako znatiželjna osoba, uvijek me zanimalo kako je to biti naučnik, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje se ljudi bore sa neimaštinom, lošim socijalnim i ekonomskim uslovima, političkim trzavicama i edukativnim haosom. Nemanja je na moje pitanje odgovorio sasvim logično, prosto i jednostavno.

„Sve bi bilo puno lakše da postoje centri za okupljanje takvih ljudi i centri koji mogu finansijski da podrže inovativne projekte. Čak i ako se nekada pojave neke donacije ili fondacije, vrlo je teško doći do informacija na koji način pristupiti fondovima, grantovima itd. A najveći problem od svega je i kada inovator napravi nešto fantastično, bez obzira da li je sam finansirao projekat ili je imao investitora, najčešće svoj proizvod nema kome ni prezentovati u granicama BiH, već ti izumi se ili zaborave ili se prodaju po stranim zemljama i neko drugi stiče ogroman profit na račun toga“.

S obzirom da živimo u Bosni i Hercegovini, svakako velika je stvar da postoje mladi, samosvjesni i uspješni ljudi u domenu nauke, koja iziskiva određenu dozu napora i posvećenosti poslu. Denis navodi kako je u Bosni i Hercegovini sigurno nešto teže biti izumitelj jer mnogo toga nedostaje, počevši od kvalitetnog sistema obrazovanja, značajnijeg odvajanja sredstava za nauku i istraživanje, pa do jakih privrednih subjekata koji bi imali potrebu da posjeduju razvojne timove koji bi radili na originalnim proizvodima ili vršili ozbiljna naučna istraživanja. „Pored svih poteškoća, vjerujem da uz pravo zalaganje, dobar tim i kreativne ideje i mi u Bosni i Hercegovini možemo ponuditi više i bolje“- ističe Denis.

„Mnogo su skromni dečki, ali bez ikakvog pretjerivanja. Treba nam još mladih izuzetnih talenata poput Nemanje i Denisa da bi probili led samopouzdanja i karakteristike da se u Bosni i Hercegovini ne može. Može i tu smo da vam dokažemo kako“- riječi su profesora Čustovića, koji je želio dati kratki osvrt i zaključak za naše sagovornike.

IEEE od 1. do 4. decembra 2017. na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu

Profesor i naučnik Edhem Eddie Čustović na prošlogodišnjem kongresu

Ovogodišnji IEEE Student and Young Professional Congress održaće se od  1. do 4. decembra 2017. na Internacionalnom Burch univerzitetu u Sarajevu, gdje će okupiti studente i mlade profesionalce BiH. Ovim kongresom je pokrenut proces saradnje između univerziteta i fakulteta u Bosni i Hercegovini koji su vezani za inžinjering i informatiku. Uspostavljena je saradnja između IEEE, najveće profesionalne organizacije u svijetu sa lokalnom organizacijom „Projekat zapošljavanja mladih“ (Youth Employment Project) koji podržava Švicarska ambasada u BiH. Ovom saradnjom preciziran je cijeli proces edukacije, investiranja i inkubacije i pokretanja biznisa bazirani na inovacijama koje mladi smisle. Kroz razne radionice i predavanja studenti stvaraju nova poznanstva, šire svoje vidike, povezuju se s industrijom u BiH i širom svijeta, jer tehnologija nema granica.

Na kongresu se očekuje 200 učesnika iz svih gradova BiH koji će sudjelovati u bogatom programu stručnih i motivirajućih predavanja, radionica, poslovnog umrežavanja i inovacijskog takmičenja.

Više informacija o govornicima i predavačima saznajte na: http://sypc2017.ieee.ba/

Svakako vam preporučujemo da dođete i poslušate predavanja preko 20 stručnjaka iz cijelog svijeta. Iz razgovora sa profesorom Čustovićem, saznali smo da i ove godine očekuju veliki broj talentovanih mladih izumitelja, te fantastičnih startup projekata.


Comments are closed here.