Na zidu Sportskog centra ,,Mithad Hujdur Hujka‘‘ prije godinu dana osvanuli su kukasti krstovi, U-znakovi, parole ,,Rasni atletičari 94‘‘ i drugi naci-fašistički simboli. Pored sportskog centra, oštećeni su bili i Nastavnički fakultet, Srednja medicinska škola i prostorije RK Velež.
Osim simbola nalazili su se i natpisi ,,Ultras Mostar‘‘, što aludira na lokalnu navijačku grupu. Za Mostar ovakav incident nije neobična pojava. Oni su često povezani s navijačkim grupama. Ovakvim činovima se pokušavaju ,,napadati‘‘ dijelovi grada druge navijačke grupe, a često su grafiti sredstvo označavanja teritorija.
Od 1995. godine, evidentan je porast govora mržnje, prvenstveno zbog ratnih sukoba iz devedesetih godina prošlog stoljeća. U mnogim mostarskim medijima, nažalost, uočljivi su uvredljivi komentari, psovke i pogrdna imena. Međutim, ono što najviše šteti ugledu samoga grada su grafiti poput onih u Sjevernom logoru.
Ovo su samo neki od primjera naci-fašističke simbolike i govora mržnje koji vlada ulicama i zidovima Mostara:
Sportski centar Kantarevac je jedan od primjera. Iako je centar i mjesto održavanja mnogobrojnih sportskih događaja, nije pošteđen od vandalističkih napisa. Njegova vanjska fasada, iscrtana je kukastim krstovima i drugim fašističkim simbolima.
Dokaz da fašističke ideologije još uvijek žive u Mostaru su simboli istih na mostarskim ulicama, pogotovo na ulicama koje se nalaze u sklopu stambenih kompleksa, kao što je slučaj u ulici Kardinala Stepinca.
Nažalost, ovakvi prizori su prisutni i u dvorištima javnih ustanova, pogotovo škola. Na fasadi Srednje turističke i ugostiteljske škole Mostar, nacrtan je kukasti krst, simbol nacizma, šta je direktna podrška ideologiji koja je prouzrokovala smrt miliona ljudi prije 70 godina.
Spomenik posvećen antifašizmu i njegovoj borbi je znamenitost koja je više puta bila oskrnavljena. Godine 2012. pokrenuta je inicijativa o video nadzoru. Na tome je i ostalo. Pored prljavštine i oronulosti, spomenik je ponovo pretrpio vandalistički napad. Na spomeniku je od nepoznatog počinitelja bilo ispisano i: ,,Fašizam živi!”
U 21. stoljeću, na mostarskim ulicama vlada atmosfera veličanja fašističkog pokreta i njenih pristaša poznatijih kao ,,ustaše”. Natpis ,,Ustaše Mostar” nije rijetka pojava. Ulica Avenija je samo jedan primjer.
,,Sieg heil!” stoji napisano na autobuskom stajalištu u ulici Avenija, s iscrtanim kukastim krstovima. Natpis označava pozdrav korišten u periodu nacističke Njemačke.
Pored ustaškog pokreta, prisutno je i direktno veličanje Nezavisne Države Hrvatske (NDH), marionetske fašističke države tokom Drugog svjetskog rata, odgovorne za smrt stotina hiljada ljudi na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Na mnogobrojnim mostarskim ulicama evidentni su fašistički, nacistički, simboli ustaškog pokreta i mnogi drugi. Postavlja se pitanje, da li veću brigu za mostarsku javnost treba predstavljati činjenica što se ovo uopće pojavljuje ili što se simboli ne uklanjaju od strane građana, NVO-a, neformalnih grupa, budući da je očigledna pasivnost gradskih vlasti po ovom pitanju. U prilog tezi o toleranciji vlasti spram širenja govora mržnje putem grafita govori i činjenica da do sada nije procesuirana nijedna osoba odgovorna za iscrtavanje simbola koji su zabranjeni u cijelom svijetu. Da li je fašizam, nakon mostarskih institucija, zidova i ulica, zavladao i glavama građana Mostara?
Jedan čin od prošlog mjeseca nam govori da možda i nije, da još ima nade. Grupa nepoznatih građana je 19. februara ulicu Mile Budaka, nekadašnju Šantićevu, oblijepila tablama s natpisom ,,Ulica Cvitana Spuževića”. Mile Budak je bio šef propagande i ministar kulture i vjere NDH, dok je Cvitan Spužević bio poznati mostarski advokat, koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata spasio mnogobrojne porodice, proganjane od tadašnje vlasti. Za ovaj čin ,,optužuju’’ se studenti s Odsjeka povijesti na Sveučilištu u Mostaru. U moru negativnih primjera, ova sušta suprotnost predstavlja čin građanskog aktivizma kakav Mostaru treba. Da li će se on razvijati i širiti i koliko će biti utjecajan, to zavisi isključivo od samih građana.
