Efikasne metode učenja koje će vas spremiti za svaki ispit!

Galon kafe i energetskih pića, kolekcija markera u raznim bojama i duga mračna noć. Zvuči kao standardna atmosfera za pripremanje ispita koju smo svi mi kao studenti prije ili poslije doživjeli. Ipak, ispostavlja se, totalni crnjak, da je ovo najgori način da se nešto nauči.

Ako ste se ikada pitali kako efikasnije nešto naučiti u ovom tekstu za vas imamo osam savjeta kako učiti bolje.

1. Manje učenja, više dana

Ako ste već pročitali tekst o tome kako prestati prokrastinirati i krenuti učiti čuli ste za pomodoro tehniku. Sjednete i učite svega pola sata. Pola sata potpunog fokusa i koncentracije na ono što je ispred vas, a potom kratka pauza i nastavak učenja. U ovom tekstu ponovno spominjem pomodoro iz prostog razloga, šta ako ne bi u sedmici pred ispite radili pola sata učenja 10 minuta pauze pa još pola sata učenja i tako sve u krug, nego pokušali nešto drugačije. Šta ako biste svakog dana izdvojili pola sata od druge sedmice semestra (da se ne lažemo prve neće nitko ništa radit)? Šta ako biste imali naviku da svaki dan učimo tako kratko? Probajte, tko zna možda sljedeći put pred ispite ćete morati samo sjesti i ponoviti svu građu u jednoj ili dvije polusatne sesije umjesto da nanižete milijun sesija učenja.

2. Učenje u isto vrijeme prije spavanja i jutarnje učenje

A ako je vjerovati pametnim ljudima, najbolje je učiti pred spavanje i onda to ponoviti ujutro. Što bi naš narod rekao „pustio znanju da se slegne“.

3. Nije efikasno nanovo čitati i podvlačiti (WTF)

Apsolutni šok i nevjerica kad sam čuo za ovo. Mislim svi tako učimo, kupimo set markera podvučemo bitno a onda milijun puta pročitamo ili ono kao prepišemo sebi negdje pa s toga čitamo. Umjesto ovoga probajte pročitati građu bez podvlačenja, potom pri drugom čitanju izvucite najbitnije crtice na kartice/sticky notese/ komadiće papira. Potom u sljedećem krugu koristite ono malo što ste izvukli na vaše kartice kao trigere da se prisjetite šta treba da kažete. Stavite na kartice sebi pitanja jer to je vjerojatno što će vas dočekati od profa. Kartice (nakon što sam osobno isprobao) su duplo skratile moje vrijeme učenja. Probajte, rezultati će vas iznenaditi.

4. Skripte i tuđe bilješke s nastave nužno ne pomažu

Svatko od nas drugačije uči i pamti. Stvari koje je netko zapisao u svoju svesku na nastavi ili stvari koje je ubacio u skriptu nužno ne moraju vama da pomognu iz jednog prostog razloga. Osoba koja je zapisivala na nastavi/pravila skriptu koristi taj materijal da prizove sjećanje na ostatak lekcije a vama ostane samo ono površno zapisano na papiru. Na kraju dana upravo pisanje bilješki na nastavi je još jedan metoda efikasnog učenja.

5. Grupna učenja i kako da znam šta je bitno kad sve izgleda bitno/ ili totalno apsurdno

Grupna učenja imaju smisla ako su obje osobe prije toga sjele pa same zagrijale stolicu i uradite prvi krug učenja.

Zašto?

Kada sjednete s drugom osobom za stol skontat ćete koliko znate ili ne znate. Ako druga osoba ne konta šta pričate znači da vas ni profe neće skontati te da mora postojati bolji način da to sve sročite. Sesije učenja s drugima su tu da ispoliraju vaše znanje.

Fotografija preuzeta sa winsdor.com

6. Uklonite sve distrakcije oko sebe, učite na istom mjestu

Kao što vaš mozak asocira krevet sa spavanjem a kuhinju s jelom tako i mjesto na kojem učite može biti asocijacija vašem mozgu da se spremi na aktivnost i memoriranje. Naravno da bi istrenirali svoj mozak ne smijete dopustiti sebi da na tom mjestu imate distrakcije. Mobitel/društvene mreže i učenje su dva najveća neprijatelja. Spasite sebe muke i izgubljenog vremena, diskonektujte se dok učite. Kada nemate nikakvih distrakcija oko sebe možete se fokusirati na samo jednu stvar koja je bitna, a to je učenje.
Čak i unutar samog procesa učenja vrijedi ista stvar, fokusirajte se na jedan aspekt građe umjesto da skačete na stotinu različitih strana, tako ćete prije savladati građu.

7. Tjelesna vježba i svježi zrak su bitni

Nekima bi se ovo moglo doimati logično, drugi već uzdišu i govore šta sad još treba da fizički rintam za ovaj ispit. Šta god mislili, znanost kaže da mozak bolje procesuira informacije, daje nam dulji raspon koncentracije i sposobnost tečnijeg razumijevanja nakon vježbe ili vremena na čistom zraku jer sa kretanjem se oslobađa niz hormona koji utječu na naše raspoloženje (dopamin, serotonin, neuroepinefrin). To na kraju dana možete iskoristiti u svoju korist te pauze za učenje iskoristiti za jogu, sklekove ili druge fizičke aktivnosti koje smatrate zanimljivim ali za njih ne pronalazite vremena.

8. Spavanje je bitno (kao i dnevni drijemeži)

Svaki put kada odvedete svoje tijelo na cjelonoćni maraton učenja ili gradskog cuganja bit će mu potrebno četiri dana da se oporavi. Četiri dana vaš mozak će sporije funkcionirati, stoga zapitajte se da li vrijedi to sebi dopuštati? 6-8 sati sna je skroz ok za studente, a kratki dnevni drijemeži (20 minuta do sat vremena) također će vratiti potrebni fokus i energiju vašem tijelu.

Često studentsko pitanje o efikasnosti: Da li muzika pomaže pri učenju?

Na ovo pitanje nema jednostavnog odgovora, svako istraživanje u ovom području koristi drugu muziku i drugačiju skupinu ljudi. Fora sa binauralnim alfa i beta bitima također kao i zvukovima prirode je dosta česta u tim istraživanjima, ali rezultati nikad nisu identični. U prijevodu zavisi od osobe do osobe.

Ono što je sigurno je to da blaga muzika, po mogućnosti koja nije praćena pjevanjem, bolje funkcionira od ostale muzike. Probajte slušati muziku, zvukove prirode ili binauralne valove i vidite da li vama osobno odgovara.

Na kraju dana najbitnije je uživati u onome što radite, stoga uživajte u učenju!

Osnovni izvori informacija u tekstu:
https://www.heysigmund.com/studying-9-scientifically-proven-ways-to-supercharge-your-learning/
https://www.sciencealert.com/here-are-6-scientifically-proven-tips-for-more-effective-studying
https://www.oxfordlearning.com/the-scientific-way-to-study/
*Naslovna fotografija preuzeta sa https://tenoblog.com/studying-night-vs-studying-day/

Najčitaniji tekstovi

Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Premotaj: Žene u BiH - od Kraljevine Bosne do danas
Call centri: ZA ili PROTIV?
Senzacionalističkim naslovima do klikova
Patrijarhat na mojoj koži
Bruno Jelović: Želja mi je osnovati azil za napuštene životinje
Intervju s Jovanom Gajović, psihologinjom i psihoterapeutkinjom u edukaciji: „Bez zakona o psihoterapiji, važno je da klijenti budu informisani da li radimo u skladu s etikom naše profesije“
Neka razmišljanja o ulozi nauke u bosanskohercegovačkim uvjetima
Iskustva banjolučkih studenata s "neperspektivnih" i "najtežih" fakulteta
Da li je Zemlja ravna ploča?
More Stories
Faruk Šehić – Greta: život u fotonskoj supi (ne)poznatih nam dimenzija