Dani arhitekture u Banjoj Luci: Kad se stručne ruke slože

Dani arhitekture – Banja Luka 2017 predstavljaju jedan od najvećih događaja u oblasti arhitekture u BiH. Koncipirani su kao godišnji, višednevni festival koji uključuje različita predavanja internacionalnih i lokalnih arhitekata, izložbe, diskusije, projekcije filmova i slična dešavanja vezana za teme arhitekture, dizajna, urbanizma i prostornog planiranja.

Cjelokupno iskustvo prenosi nam aktivni član Istraživačkog centra za prostor Igor Kuvač.

Za početak bih htjela znati više o radu Istraživačkog centra za prostor?

Istraživački centar za prostor je 2013. godine u Banjaluci osnovala grupa entuzijasta i stručnjaka iz oblasti urbanizma i arhitekture, koje je spojila ideja visoke profesionalne i društvene odgovornosti prema prostoru. Danas ga čini raznovrsna struktura članova, od doktora nauka, studenata doktorskih i master studija, preko mastera arhitekture pa do diplomiranih arhitekata i studenata. Dosadašnji rad je definisan u nekoliko programa kao što su naučno-istraživački rad, urbanistička i arhitektonska praksa, neformalna edukacija i stručna usavršavanja, te program Dani arhitekture, koji predstavlja godišnju sintezu svih programa i promociju vrijednosti najviših standarda bavljenja prostorom. Istovremeno promoviše vrijednosti zajedničkog prostora BiH, uz očuvanje specifičnog kulturnog identiteta i podizanje svijesti o značaju i potencijalima.

Razlog našeg razgovora jest protekli događaj vezan za Dane arhitekture. Kakva je bio sadržaj i tko su bili učesnici?

Dani arhitekture – Banja Luka 2017 su pratili temu Mala raz-mjera grada uz fokus na mjerilo djece u gradu, a sa druge strane su se bavili različitim razmjerama prostora kao evergeen temom urbanističkog i arhitektonskog konteksta.

Sadržaj je pratio ustaljenu matricu događaja koja je podrazumijevala sedam dana različitih aktivnosti, uključujući dvije izložbe (Banski dvor), “Kontinuitet modernosti (Oris – kuća arhitekture) i YoVa  – Mladi bečki arhitekti, uz uvodno predavanje (“Mala razmjera – veliki ljudi” Diane Stupar), te Simpozijum Dana arhitekture (Gradsko pozorište Jazavac) sa nizom predavača – vrhunskih protagonista regionalne i evropske arhitektonske scene (Markus Schwai, Hrvoje Njirić, Željko Kusić, Saša Rađenović, Trine Berthold, Mikkel Frost, Nikola Andonov, Wolfgang Fischer), koji su na različite načine govorili o maloj i velikoj razmjeri, pokušavajući da otvore debatu i daju određene odgovore koji su zaokruženi na završnoj debati.

Igor Kuvač (desno)

Izložbe su prikazale veliki presjek najznačajnijih realizacija hrvatske arhitekture od perioda moderne do 2010. godine, te aktuelni pregled ostvarenja mladih arhitekata bečke arhitektonske scene s intervjuima na temu urbanog razvoja Beča.

Pored toga, Dani arhitekture – Banja Luka 2017 su donijeli i puno novina među kojima su mini građevinski salon i small-scale stage sa nizom interesantnih prezentacija, među kojima i dvije studentske. Pored gostiju iz Banjaluke i Republike Srpske, posebno su nas radovali gosti iz Federacije BiH, iz Sarajeva i Tuzle, okupljeni oko Asocijacije arhitekata u BiH, zatim gosti iz Makedonije, Srbije, Hrvatske, Francuske, Engleske i Norveške.

Šta možeš reći o projektu “small SCALE”?

Mol na Vrbasu je rezultat višemjesečnog, međunarodnog, interdisciplinarnog i  studentskog projekta “small SCALE“, koji je podrazumijevao istraživanje teme urbane akupunkture, projektovanje urbanističko-arhitektonske strukture male razmjere, te njenu fizičku izgradnju u okviru 7-dnevne radionice u otvorenom javnom gradskom prostoru u Banjaluci (obala rijeke Vrbas, kod Sportske dvorane Obilićevo).

Projekat je realizovan uz organizaciju, koordinaciju i mentorstvo Istraživačkog centra za prostor, te uz podršku drugih mentora, prijatelja i partnera projekta, a prije svega grada Banja Luka. U projektu je učestvovalo 30-ak studenata arhitekture, građevinarstva i geodezije iz tri grada, Trondheima (Norveška), Sarajeva i Banjaluke, koji su međusobno sarađivali u svim fazama projekta i konačno u samoj izgradnji u Banjaluci.

Projekat je finansiran kroz okvir HERD Energy univerzitetske saradnje između Norveškog univerziteta za nauku i  tehnologiju (NTNU) – Fakultet za arhitekturu i dizajn Trondhajm, Univerziteta u Sarajevu – Arhitektonskog fakulteta i Univerziteta u Banjoj Luci – Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta.

Šta ste željeli postići samim projektom mola na Vrbasu?

Sama izgrađena struktura se nalazi na kraju jednog složenog procesa, te predstavlja samo jedan mogući odgovor na postavljeni izazov i zadatak, rezultate istraživanja, brojne analize, urbanističko-tehničke uslove, zakonsku regulativu, imovinsko-pravne odnose, prirodni, fizički, kulturni kontekst, zahtjeve i potrebe korisnika i mnoge druge. Prema tome, “site specific” projekat je izrastao iz specifičnog konteksta, kojeg sa jedne strane podržava, a sa druge strane generiše dodatne vrijednosti, ukazuje na probleme, otvara pitanja transformacije priobalja i pruža odgovore na izazov projektovanja i izgradnje pored i na Vrbasu.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Rješenje je definisano kao višefunkcionalno i predstavlja prvu na taj način tretiranu strukturu u otvorenom javnom gradskom prostoru pored rijeke. Omogućava različite aktivnosti kao što su pristajanje dajak čamaca, odmor, sunčanje, igru i rekreaciju pored rijeke, te najkvalitetnije i jedinstvene vizure na tvrđavu, rijeku i grad.

Budući da ste imali donatore za sam projekat izgradnje, koliko je realno da sam grad Banjaluka učestvuje u projektima kao što je ovaj i sl.?

Moram naglasiti da je pored donatora i prijatelja, grad Banja Luka takođe bio jedan od partnera projekta “small SCALE” te da je već pružio vrijednu podršku realizaciji. Prema tome je vrlo realno da grad i u buduće učestvuje u ovakvim i sličnim projektima, za šta postoje različiti načini. Osim toga, grad je već izrazio pozitivne stavove prema mogućnostima za nove projekte, tako da se nadamo novoj zajedničkoj saradnji.

Konačno, Banja Luka je administrativni, ekonomski, univerzitetski i kulturni centar Republike Srpske, što je kao drugi najveći grad u BiH, čini centrom gravitacije za veliki broj stanovništva iz svih krajeva.

Kakve su reakcije na mol?

Još uvijek ih osluškujemo i očekujemo sa različitih strana, ali za sad su sve uglavnom pozitivne. Čini se da je mol već zaživio među stanovništvom naselja Obilićevo i drugim građanima Banjaluke. Prema onome što smo mi do sad primjetili, intenzivno se koristi tokom cijelog dana od strane različitih kategorija korisnika i to je najvažnije. Ovo za nas i nije toliko iznenađenje jer smo se tokom cijelog procesa trudili da intervenišemo na način koji neće narušiti postojeću prirodnu i fizičku strukturu mjesta, tako da je mala i lagana intervencija samo osvježila lokaciju i ponovo otkrila sve njene vrijednosti.

Takođe smo se trudili da prijateljskim i nenametljivim pristupom u cijeli proces uključimo što više različitih aktera, tako da korisnici u što većoj mjeri prihvate projekat kao svoj, kako bi ga na najbolji način koristili, održavali, čuvali, nadograđivali i obogaćivali.

Da li možeš izdvojiti projekte/istraživanja koji su uticali na razvoj Istraživačkog centra, ali i tvoj lični?

Izdvojio bih možda najveći među njima, moje PhD istraživanje “Prisilne tranzicije, izgradnja novih naselja za raseljeno stanovništvo nakon rata (1992-1995) u BiH”, koje je ujedno biografski i naučni rad.

Osim toga, jedan od mojih najdražih projekata je upravo projekat “small SCALE” u kojem sam iskreno uživao tokom cijelog višemjesečnog procesa, posebno zbog inspirativnog rada sa sjajnim timom studenata arhitekture i građevinarstva sa AGGF Banja Luka. Takođe zbog toga što je projekat u potpunosti, od početka do kraja, osmišljen u našoj režiji

Najčitaniji tekstovi

Uzroci izraelsko-palestinskog sukoba – razvoj događaja od kreiranja Države Izrael do  Jomkipurskog rata 1973. godine
Zaviri „Iza duge“, vidjećeš da smiješ
Ljubav u vrijeme ratnog ludila
Zlatna Karika Lejla Selimović: Hidžama je više relaksirajući tretman
Kataloška prodaja kao prilika za zaradu i radno iskustvo
Kako do pripravničkog u Bosni i Hercegovini?
Ko će pobijediti čovjeka?
GDJE OTIĆI: Planinarski domovi nadomak Sarajeva
Nindža, zaostala, bezgrešna ili nepropisno pokrivena – lične priče žena s hidžabom u BiH
Koji fakultet upisati – državni ili privatni?
More Stories
Književni četvrtak: Pederi, kurve i pjesnici se mole Sotoni